Profesor Josip Kregar (1953. – 2020.) bio je i izniman predavač

(Opaska uredništva: Donosimo govor prof. Siniše Zrinščaka na ispraćaju prof. Josipa Kregara na Krematoriju u Zagrebu 19.8.2020.).

Poštovana obitelji, poštovana rodbino, prijatelji i kolege profesora Kregara!

Kada smo prošlu jesen razgovarali o novom udžbeniku iz sociologije – koji će uskoro ugledati svjetlo dana, ali nažalost bez njegovoga najvažnijeg autora – rekao sam otprilike ovako: Kreg, moramo skratiti povijest sociologije, ne možemo baš o svemu pisati… pa sam spomenuo Maxa Webera i predložio da, između ostaloga, izbacimo dio gdje on govori o politici i gdje govori da se može živjeti za politiku i od politike. Napomenuo sam i da je današnjim studentima teško objasniti pojam življenja za politiku.

Kreg me začudno pogledao i rekao – možemo kratiti, ali ovaj dio nikako… i počeo je gorljivo obrazlagati kako je važno upravo studentima objasniti da živjeti za politiku znači odgovorno se voditi ispravnim idealima i ciljevima.

U tom sam trenutku shvatio da, govoreći o Weberu, on govori i o sebi, i to ne kao političaru, nego kao znanstveniku, kao društvenom komentatoru, kao osobi koja neiscrpno promatra, analizira i nastoji mijenjati društvenu stvarnost, vodeći se idealima, vizijom, idejom napretka i idejom čovjekoljublja.

Osobito je svojim tekstovima i analizama lokalne uprave i samouprave, korupcije i ljudskih prava, pravne kulture i političkih stranaka, obogatio pravnu i sociološku znanost

To najbolja sažima Kregarova rečenica iz udžbenika, a koja kaže: Treba imati snagu vidjeti svijet onakvim kakav on jest, a pritom ne izgubiti vrijednosti i ideale.

To opisuje našeg Krega, pravnika i sociologa. Obrazovanjem pravnik, a djelom i srcem sociolog, profesor Kregar je cijeli svoj radni vijek bio ”zaštitno lice” Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta, od 1985. godine kada je postao asistent na Katedri pa sve do statusa redovitoga profesora u trajnom zvanju.

Velik je utjecaj na Katedru ostavio i kao njezin predstojnik od 1999. pa sve do 2011. godine kada ga je zbog izbora za zastupnika u Hrvatskom saboru na tom mjestu zamijenio prof. Sekulić.

U tom je cijelom razdoblju, pa i nekoliko godina prije kada je bio asistent na Katedri za znanost o upravi kod profesora Pusića, marljivo i gorljivo gradio sociologiju prava, pokazujući društvene uzroke i posljedice prava i pravnoga sustava, važnost istraživanja u društvenim znanostima, važnost otvaranja novih tema.

Osobito je svojim tekstovima i analizama lokalne uprave i samouprave, korupcije i ljudskih prava, pravne kulture i političkih stranaka, obogatio pravnu i sociološku znanost.

Profesor Kregar bio je i izniman predavač. Njegova predavanja bila su sve, samo ne monotona, bezlična. Teške je teme znao uvezati u životno iskustvo mladih, prezentirati na zanimljiv način, pokazati važnost gledanja iz druge perspektive. U tome je najbolje dolazilo do izražaja neizmjerno znanje iz različitih područja.

Čitao je puno, strastveno. Posljednjih ga je godina mučila spoznaja da studenti, u prosjeku, sve manje čitaju. Pitao se kamo to vodi? Nije bio zadovoljan samo time da studenti pokažu znanje, da pokažu da su naučili ono što je trebalo naučiti. Htio je da to razumiju, povežu sa životom, povežu s nečim pročitanim.

Mnogim će budućim studenticama i studentima biti, možda naizgled lakše, ali sasvim sigurno teže bez elokventnih predavanja, dubokih savjeta, prijateljskih poticaja i dobronamjernih kritika koje je znao i bio spreman podijeliti profesor Kregar.

Teške je teme znao uvezati u životno iskustvo mladih, prezentirati na zanimljiv način, pokazati važnost gledanja iz druge perspektive

Poznat i omiljen u Hrvatskoj, bio je rado viđen gost i u inozemstvu. Gostovao je kao pozvani predavač i kao suradnik na sveučilištima u Ljubljani, Grazu, Bolzanu, Barceloni, Heidelbergu, Milanu, Parizu, Yaleu, Varšavi, itd. Posebno je posljednjih godina bio važan njegov angažman na poslijediplomskom studiju ljudskih prava i demokratizacije u Veneciji, gdje je bio i jedan od direktora.

Ljudska prava i demokratizacija – točka u kojoj se spaja sav osobni i znanstveni credo profesora Kregara. Taj je credo bio vidljiv i u jakom zalaganju za razvitkom slobodnoga i otvorenog društva u Hrvatskoj. Od Otvorenog društva, preko Transparency Internationala Hrvatske, do Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Josip Kregar je u praksi živio ono što je u predavaonici teorijski izlagao.

Ne mogu duljiti jer se bogatstvo njegova života i njegovoga doprinosa ne daju sažeti. Ali, na kraju moram reći: Katedra za sociologiju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ostaje bez svoga najvažnijeg člana.

Dragi Kreg, u ime Duška, Slavena, Ksenije, Antonije, Darija, Mateje i Slavice, kao i u moje ime, hvala ti na svemu. Falit ćeš nam, zaista.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.