autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

U čast novog biskupa Szena: tko su reformirani kršćani – kalvini?

Autor: Peter Kuzmič / 21.01.2018. Leave a Comment

AUTOGRAF Peter Kuzmič bProšlotjedno posvećenje biskupa Reformirane kršćanske crkve u Hrastinu skreće našu pozornost na jednu značajnu, iako manje poznatu granu protestantskog kršćanstva u nas i u svijetu.

O Lutheru i evangelicima (luteranima) puno smo toga saznali u protekloj godini u okviru obilježavanja 500 godina od početka reformacije.

Nema nikakvog prijepora oko toga da je Martin Luther pravi začetnik protestantske reformacije. Objelodanjenje njegovih glasovitih 95 teza 31. listopada 1517. godine bila je iskra koja je zapalila duhovnu (i političku) vatru, a ona je iz temelja promijenila lice Europe, pa u velikoj mjeri i svijeta.

No mnogi znalci smatraju da je pravi osnivač svjetskog protestantizma zapravo francusko-švicarski reformator Jean Calvin (1509. – 1564.).

Ne umanjujući ulogu Lutherova suradnika Phillipa Melanchthona, mnogi drže da je pravi mozak reformacije bio Jean Calvin jer je on reformacijsku misao i praksu sistematizirao i najcjelovitije prikazao u svom najslavnijem djelu ”Institucije kršćanske vjere”

Ne umanjujući ulogu Lutherova suradnika Phillipa Melanchthona, mnogi drže da je pravi mozak reformacije bio Jean Calvin jer je on reformacijsku misao i praksu sistematizirao i najcjelovitije prikazao u svom najslavnijem djelu ”Institucije kršćanske vjere”.

To je djelo postalo nezaobilazan priručnik svim generacijama reformiranih protestanata, a značajno je utjecalo na oblik zapadne misli i kulture.

Iako rođen i školovan u Francuskoj, Calvinu je operativnom bazom postala švicarska Ženeva. S obzirom na ranu smrt izvornog švicarskog reformatora Ulricha Zwinglija (1484. – 1531.), kojemu je centar djelovanja bio Zurich, Ženeva je Calvinovom zaslugom postala središtem švicarskog kršćanstva i izvorištem njegova brzog širenja Europom.

Luther, Zwingli i Calvin predstavljaju “veliku trojku” reformacije koju prati “drugi red” protestantskih prvaka: John Knox u Škotskoj, Martin Bucer u Strassbourgu, spomenuti Lutherov suradnik Phillip Melanchthon u Wittenbergu i Thomas Cranmer u Engleskoj.

Izvorni pokret obnove koji su predvodili Luther, Zwingli i Calvin naziva se i magisterijalnom reformacijom, tako nazvanom jer je koristila građanski autoritet magistrata za ostvarenje svojih ciljeva. Po tome se razlikuje od takozvane radikalne reformacije koja je inzistirala na potpunom odvajanju i neovisnosti o svjetovnoj vlasti.

Calvin je od Ženeve pokušao stvoriti autentičnu i uzornu kršćansku zajednicu u kojoj crkvena i građanska vlast usko surađuju, a svi prihvaćaju kršćanska načela života. Takav je političko-duhovni eksperiment vlasti bio jedno vrijeme rigorozno provođen te odatle dolaze pretjerane optužbe da je Calvin od Ženeve pokušao stvoriti teokraciju.

Calvinova verzija protestanskog kršćanstva iz Ženeve se vrlo brzo proširila Francuskom, Nizozemskom i Škotskom, a zahvatila je i velike dijelove Poljske i Mađarske. Engleski puritanci prenijeli su ga u engleske američke kolonije (SAD, Kanada), a nizozemski kalvinisti u južnu Afriku.

Godine 1559. Calvin je u Ženevi osnovao teološku akademiju. Ona je postala poznato učilište za školovanje protestantskih teologa i propovjednika koji su djelovali širom tadašnje Europe. Calvin je za prvoga rektora akademije postavio glasovitog novozavjetničara i tekstualnog stručnjaka Theodora de Bezea.

Prošlotjedno posvećenje biskupa Reformirane kršćanske crkve u Hrastinu skreće našu pozornost na jednu značajnu, iako manje poznatu granu protestantskog kršćanstva u nas i u svijetu

Calvin je osobno doprinosio teološkom napretku i ugledu akademije kako svojim predavanjima, tako i spisateljskim radom, posebice komentarima Svetoga pisma, Staroga i Novoga zavjeta. Ova je akademija temelj kasnijega ženevskoga sveučilišta.

Najbitnije obilježje kalvinističkog nauka je teocentrizam, sveprisutna Božja veličina i svemoć, te je stoga glavna svrha ljudskog života i djelovanja da u svemu i iznad svega proslavi Boga.

Kalvinizam ima pesimističan pogled na čovjeka zbog njegove sveprožimajuće grešnosti. Od katolicizma se radikalno distancira i razlikuje dosljednim protestantskim naučavanjem o spasenju po vjeri i milosti te sustavno shvaćenom predestinacijom (predodređenjem) i naučavanjem o neodoljivoj milosti.

Reformirane su crkve opremljene vrlo jednostavno, bez oltara, slika i kipova. Središnje mjesto zauzima propovjedaonica, najčešće uzdignuta, kako bi i simbolički ukazala na centralnost i uzvišenost Božje riječi.

Bogoštovlja su isto tako do krajnosti pojednostavljena i sastoje se uglavnom od pjevanja kršćanskih himni, čitanja svetopisamskih tekstova i centralne propovijedi, a sve se služi živim jezicima.

Reformirani kršćani poput ostalih protestanata priznaju samo dva sakramenta, češće nazvana crkvenim obredima – krštenje i Gospodnju večeru (euharistiju). Ne prihvaćaju transsupstancijaciju i stvarnu prisutnost, pa se sakramenti shvaćaju simbolički, a prisutnost Božja po vjeri i riječi, te se zna govoriti o dinamičkoj ili virtualnoj prisutnosti.

Crkvene zajednice organizirane su po načelima prezbiterijalnosti i izbornosti te prepoznaju četiri kategorije vjerskih službenika: pastore, učitelje, starješine (prezbitere) i đakone.

Pastori propovijedaju i dijele sakramente, učitelji poučavaju mlade, starješine su zadužene za crkvene poslove, disciplinu i duhovno vodstvo, a đakoni se brinu za bolesnike i karitativnu djelatnost.

U pozdravu novoposvećenom biskupu Szenu biskup Škvorčević istaknuo je zajednička kršćanska polazišta i usredotočenost svih vjernika na Isusa Krista, koji je svoje učenike nazvao prijateljima, a to je i njegova riječ za nas

Kalvinističko ćudoređe zastupa etičku strogoću i svojevrsnu svjetovnu askezu s naglaskom na umjerenosti, čednosti, skromnosti i odgovornoj poslovnosti. Uspješan rad i stjecanje materijalnih dobara smatraju se Božjim blagoslovom i znakom odabranosti, jednako kao i sveukupan moralni život.

Najpoznatiji kalvinist u Europi danas je Viktor Orban. On osobno naglašava kako je s ponosom otkrio značajan doprinos reformiranog kršćanstva koje od samih početaka u 16. stoljeću pa nadalje snažno oblikuje i motivira velik dio mađarske elite.

Osim neospornih povijesnih zasluga i enormnog društvenog utjecaja politika mora uvažavati statističke realnosti, jer se još i danas više od 20 posto Mađara deklarira reformiranim kršćanima.

To je kontekstualno obrazloženje zašto kalvinisti spadaju među najbrojnije protestante u susjednoj Vojvodini te u našoj Baranji i istočnoj Slavoniji. Prema najnovijim statističkim podacima u Hrvatskoj živi oko 4000 reformiranih kršćana, uglavnom Mađara, uz vrlo mali broj Hrvata i Slovaka.

Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj podijeljena je organizacijski u dva seniorata, Osječki i Baranjski, te ima 21 župu koje se mahom nalaze u Osječko-baranjskoj županiji. U Crkvi služi deset pastora ili svećenika, od toga su tri svećenice.

U Reformiranoj kršćanskoj kalvinskoj crkvi u Hrastinu 19. siječnja za biskupa je posvećen tamošnji pastor Peter Szen. Na posvećenju su sudjelovali biskupi reformiranih crkvi iz Mađarske, Rumunjske, Slovačke i Srbije. Bogoslužje je predvodio predsjednik Sinode mađarske reformirane crkve, budimpeštanski biskup Istvan Bogardi Szabo.

Peter Sezn na službu biskupa izabran je na Sinodi Reformirane kršćanske kalvinske Crkve u Hrvatskoj 14. studenoga u Lugu u Baranji. Na istoj je Sinodi na novi šestogodišnji mandat izabran i glavni staratelj (laik) Josip Kel. Novi biskup Szen, čiji će mandat isto trajati šest godina, zamijenio je na tome mjestu svog prethodnika Lajosa Csátija, prije kojeg je pak dugogodišnji biskup bio Endre Lang iz Vinkovaca.

Peter Szen teologiju je studirao i diplomirao na Evanđeoskom teološkom fakultetu (danas Visoko evanđeosko teološko učilište) u Osijeku. Kao pastor u Hrastinu istakao se uz propovjedničku službu i uspješnim radom s mladima. Osim materinjeg mađarskog odlično govori hrvatski i engleski jezik. Njegova propovjednička nadarenost došla je do izraza i u dinamičkom nastupnom govoru poslije svečanog čina biskupijskog ređenja.

Izvorni pokret obnove koji su predvodili Luther, Zwingli i Calvin naziva se i magisterijalnom reformacijom, tako nazvanom jer je koristila građanski autoritet magistrata za ostvarenje svojih ciljeva. Po tome se razlikuje od takozvane radikalne reformacije koja je inzistirala na potpunom odvajanju i neovisnosti o svjetovnoj vlasti

Ekumenski je izuzetno značajno a i znakovito na početku Molitvene osmine za jedinstvo kršćana što je na svečanosti bila prisutna do sada najviša delegacija hrvatskih katoličkih biskupa. Uz regionalnog nadbiskupa Đuru Hranića na bogoslužju je sudjelovao i predsjednik Vijeća za ekumenizam Hrvatske biskupske konferencije, požeški biskup Antun Škvorčević.

U pozdravu novoposvećenom biskupu Szenu biskup Škvorčević istaknuo je zajednička kršćanska polazišta i usredotočenost svih vjernika na Isusa Krista, koji je svoje učenike nazvao prijateljima, a to je i njegova riječ za nas.

Biskup Škvorčević svoju je zapaženu teološku refleksiju završio ovim riječima:

“Radujem se što ćemo, upravo s tih polazišta vjere, moći surađivati, kao što smo surađivali npr. s biskupom Langom iz iste Crkve, koji je stavljao u stranu ono što nas dijeli te neprestano isticao i promicao ono po čemu mi jesmo jedno i tako se prepoznajemo kao Isusovi. Uvjeren sam da će to biti na dobro ne samo naših crkava nego i hrvatske domovine, jer gdjegod se učini jedan korak u smislu međuljudskog poštovanja, povjerenja, dokidanja podjela, tu se hrvatsko dobro ostvaruje. Neka Bog pomogne da tako bude.”

Još tekstova ovog autora:

  • Sveta braća Ćiril i Metodije – spona Istoka i Zapada
  • Antisemitizam raste i mnogi se Židovi opet osjećaju ugroženi
  • Trumpa treba zauvijek eliminirati iz političkog prostora
  • Učinimo sve da ”nitko ne bude ostavljen po strani”
  • Isusovo rođenje se događa na rubu društvene zajednice
  • Industrija kičastog adventa isključuje duhovnu poruku došašća
  • Fra Bono Zvonimir Šagi je izgarao za dijalog, etiku i mir
  • Joe Biden – mudri politički prorok uzornog karaktera
  • Hrvati pretjeruju u svojatanju svetog Jeronima
  • Nobel za mir ove godine nije promašio

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: VRIJEME I VJEČNOST Tagged With: Antun Škvorčević, Endre Lang, Istvan Bogardi Szabo, Jean Calvin, John Knox, Josip Kel, kalvinizam, Kanada, Martin Bucer, Martin Luther, Peter Kuzmič, Peter Szen, Phillip Melanchthon, teocentrizam, Thomas Cranmer, Viktor Orban, Ženeva, Zurich, Zwingli

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Mirko Graorac: Neću pomilovanje, nego obnovu postupka

    Mirko Graorac: Neću pomilovanje, nego obnovu...

    m-bacic
  2. Šeks & drugs

    Šeks & drugs

    viktor-ivancic
  3. Štepinčevo

    Štepinčevo

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Roguljski stoka-alarm

    Roguljski stoka-alarm

    goran-gazdek
  2. Spas u zadnji čas

    Spas u zadnji čas

    vladimir-jurisic
  3. Skupili pare za Baniju

    Skupili pare za Baniju

    z-v

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.