autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Učinimo sve da ”nitko ne bude ostavljen po strani”

Autor: Peter Kuzmič / 03.01.2021. Leave a Comment

AUTOGRAF Peter Kuzmič bTo što se prošli tjedan, povrh sveprisutne pandemijske krize, dogodilo u Petrinji, Sisku, Glini i okolnim selima nas je duboko potreslo. Prve reakcije humanitarnog angažmana i općeljudske solidarnosti zadivljuju.

S druge strane nas s razlogom može zabrinuti naša emotivno motivirana empatija kratkotrajne pozornosti u situacijama koje traže sustavna rješenja i dugotrajni transformativni angažman.

Ne želim biti pesimist, ali moglo bi se predvidjeti da će već za koji tjedan kada kamere krenu drugdje, a rezerve presuše, na Banovini opet biti onih koji gladuju i smrzavaju se.

Stoga je nužno i u toj konkretnoj situaciji fokusirano primijeniti poznato načelo UN-ove Agende 2030 kako treba u skladu s nacionalnim i inim kapacitetima učiniti sve da ”nitko ne bude ostavljen po strani” (leaving no one behind).

Sociolozi i futurolozi se još od starog demografskog katastrofičara Malthusa naovamo, a posebice intenzivno posljednjih pedesetak godina, bave izazovno-intrigantnim pitanjem ”Kako preživjeti budućnost?” U svijetu raste svijest da čovječanstvu budućnost nije zajamčena.

Sveobuhvatna Agenda 2030 te njezina dosljedna provedba od prvorazrednog su značaja za cjelokupnu međunarodnu zajednicu jer ona svoje težište stavlja na ljude, planet, prosperitet, mir i partnerstvo.

Radi se o ključnom dokumentu kojim su Ujedinjeni narodi programatski i smjerodavno definirali tematiku održivog razvoja do 2030. godine, a koji je formalno usvojen u listopadu 2015. kao posebna rezolucija Opće skupštine UN-a.

Sociolozi i futurolozi se još od starog demografskog katastrofičara Malthusa naovamo, a posebice intenzivno posljednjih pedesetak godina, bave izazovno-intrigantnim pitanjem ”Kako preživjeti budućnost?” U svijetu raste svijest da čovječanstvu budućnost nije zajamčena

Glavnu okosnicu razvojne agende predstavlja 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDG) detaljno razrađenih u 169 srodnih te međusobno usko povezanih pod-ciljeva. Riječ je o ključnoj platformi rješavanja najvažnijih izazova današnjice u njihovoj međusobno povezanoj gospodarskoj, socijalnoj, okolišnoj i političko-sigurnosnoj dimenziji.

Agendi 2030 je kao kamen temeljac prethodila Milenijska rezolucija UN-a koju su Ujedinjeni narodi donijeli 2000. godine, ususret novom mileniju. O dalekosežnosti i značaju tog dokumenta u kontekstu globalizacije sam pisao na nekoliko mjesta i predavao na postdiplomskim i interdisciplinarnim seminarima i konferencijama na svim kontinentima.

Stoga ovdje neću ponavljati elemente i poveznice Milenijske rezolucije nego samo natuknuti njegove temeljne vrijednosti. To su:

– sloboda čovjeka i pravo na njegovo dostojanstvo,

– ravnopravnost svih naroda u ljudskim pravima i pravu na napredak,

– solidarna odgovornost prema globalnim izazovima,

– tolerancija i međusobno poštovanje uvažavajući raznolikost vjerovanja, kultura i jezika,

– poštivanje prirode i obazrivost prema svim živim bićima i prirodnim resursima,

– podijeljena odnosno zajednička odgovornost prema svjetskom gospodarstvu, društvenom napretku i prijetnjama miru i sigurnosti.

Za razumijevanje naše ključne riječi ”održivost” treba pogledati dva leksikografska značenja glagola ”održati”: ”sačuvati da ostane cjelovito i da postoji”, odnosno ”očuvati od narušavanja”.

”Održivost” se ipak od 1980-ih najčešće pojavljuje u definiciji održivosti i održivog razvoja koju je donijela Brundtlandska komisija UN-a: ”održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolji vlastite potrebe”.

To uključuje pomirbu i komplementarnost ”triju stupova” održivosti: socijalnih, ekonomskih i okolišnih potreba.

Ima ozbiljnih stručnjaka koji tvrde da postoji tehnologija čijom bi se racionalnom primjenom moglo te probleme sadašnjice i izazove budućnosti rješavati na odgovorniji način, samo kada bi to dopustili kratkotrajno uvjetovani mehanizmi koji proizlaze iz sebične naravi i protuprirodne simbioze demokracije i kapitalizma.

Goruće je pitanje, dakle, kako ispraviti taj sistemski defekt nazovi-demokracije i navodno uspješnog kapitalizma?

Ne želim biti pesimist, ali moglo bi se predvidjeti da će već za koji tjedan kada kamere krenu drugdje, a rezerve presuše, na Banovini opet biti onih koji gladuju i smrzavaju se

U traganju za (neteološkim, ali stoga etičkim) ”spasonosnim scenarijima” za budućnost ugrožene ljudske rase na ovoj ranjivoj planeti naišao sam na vrlo poticajna razmišljanja glasovitog norveškog intelektualca Joergena Randersa.

Radi se o njegovoj knjizi, 2052: A Global Forecast for the Next Forty Years, globalnih predviđanja za sljedeća (sada već nešto manje od) četiri desetljeća. Knjiga je pisana kao izvješće za razvikani Rimski klub, a prigodom četrdesete obljetnice ”Granica rasta” te stoga i kao projekcija za isto nadolazeće razdoblje.

Randers je bio otpočetka uključen u rad Rimskog kluba koji je 1968. godine osnovan kao neovisan međunarodni think-tank s glavnim zadatkom da brižljivim proučavanjem megatrendova sadašnjosti pronalazi putokaze za održivu budućnost.

Randers je bio jedan od mlađih suautora kultne knjige ”Granice rasta” (prodane u više od 30 milijuna primjeraka) koja je ranih sedamdesetih godina poprilično uzdrmala svijet uvjerljivim simulacijama posljedica poimanja i prakse neograničenog ekonomskog rasta.

Upozoravajući zaključci ovoga štiva – koje bismo mogli prozvati i ”Ograničeni rast” – pokrenuli su mnoge burne interdisciplinarne rasprave o održivosti života koji poznajemo i stilu života kakav želimo.

Knjiga je naišla na oštre kritike mnogih apologeta kapitalizma na Zapadu jer je osim razbijanja mita o neograničenom ekonomskom rastu, razotkrila globalne nepravde i sebičnost onih koji uništavaju svjetski ekosustav bezobzirnom eksploatacijom prirodnih bogatstava siromašnog svijeta.

”Granice rasta” su sustavno proučile suodnose sljedećih, za održivi život čovječanstva ključnih varijabli: raspoloživost privrednih resursa, poljoprivrednu proizvodnju, zaštitu okoliša i kontrolu nataliteta. Na temelju rezultata te studije autori dolaze do dotle najkompleksnijeg i znanstveno najutemeljenijeg predviđanja budućnosti.

Upozorenja ”Granica rasta” probudila su i pokrenula mnoge druge globalne inicijative te na agendu UN-a stavile ozbiljna pitanja ugroženosti ekosustava i preživljavanja ljudske rase.

Ta knjiga i njezina subsekventna izdanja kao i nekoliko sljedećih studija Rimskog kluba, UN-a i drugih označavaju ozbiljan početak globalnog prilagođavanja čovječanstva ograničenjima našeg planeta.

One nas istovremeno uvode i u fascinantno područje sukoba stručnjaka koje karakterizira ekologistički pesimizam s onima koji se rukovode tehnologističkim optimizmom. No o tome ćemo nešto opširnije drugom zgodom.

Popularizaciji koncepta održivog razvoja i podizanju ekološke svijesti javnosti značajno je pridonio i bivši potpredsjednik SAD-a Al Gore svojom uspješnicom ”Zemlja u ravnoteži” (1992.). Gore je izrazio zabrinutost nad činjenicom da sve više ljudi gubi vjeru u budućnost, pa se stoga mnogi ponašaju neodgovorno držeći da umjesto brige za dvojbenu budućnost ima više smisla zadovoljavati trenutačne potrebe i rješavati kratkoročne probleme.

Suvremena konzumeristička kultura potvrđuje takve površne stavove.

Vratimo se prognozama Joergena Randersa koji je pri izradi najnovije studije surađivao s tridesetak istaknutih područnih stručnjaka.

Nažalost, usprkos nekom napretku, 2052. godine tri milijarde ljudi i dalje će živjeti u siromaštvu, a neki dijelovi svijeta naći će se na rubu ekološke propasti

Oni drže da se prilagođavanja primjenjuju presporo i neravnomjerno te da zato slijedi neizbježno zatopljavanje i porast temperatura u navedenom razdoblju od četrdeset godina za 2 Celzijeva stupnja. Rast svjetske populacije usporit će se zbog urbanizacije i pada plodnosti te će se nakon rekordnih 8,1 milijardi 2042. godine početi smanjivati broj stanovnika Zemlje.

Što se gospodarstva tiče, Randers predviđa da će danas dominantne zapadne ekonomije stagnirati, posebice SAD-a, dok će najviše napredovati Kina, Brazil, Rusija, Indija i Južna Afrika, a globalni BDP rast će sporije od očekivanog zbog pada produktivnosti u razvijenim zemljama.

Nažalost, usprkos nekom napretku, 2052. godine tri milijarde ljudi i dalje će živjeti u siromaštvu, a neki dijelovi svijeta naći će se na rubu ekološke propasti.

U ovom kontekstu svakako treba preporučiti i najsveobuhvatniji dokument UN-a o pitanjima zajedničke budućnosti čovječanstva, Our Common Future.

Njegovu definiciju održiva razvoja valja zapamtiti: ”Koncept razvoja koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije, a da istodobno ne ugrožava mogućnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe”.

Zaključit ću upozoravajućim citatom akademika Ive Šlausa, jedinog građanina Hrvatske koji je član Rimskog kluba:

”Moramo smanjiti potrošnju prirodnih resursa i poraditi na jednakosti. I to pod hitno. U suprotnom, ljudskoj vrsti i našem planetu ne piše se dobro. Sve ozbiljne studije pokazuju da dolazimo do granica izdržljivosti planeta, iz dana u dan svjedočimo pomoru raznih životinjskih vrsta, a činjenica da sve manje ljudi ima sve više novca jednostavno nije održiva. Ili ćemo promijeniti svijet ili nas neće biti, i to uskoro”.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Osječani se ponose svojim Pravednikom među narodima
  • O prolaznosti vremena uz početak nove godine
  • Nogometno navijanje i religioznost imaju slične učinke
  • Treba moliti za progonjene kršćane
  • Otišao je Gordon Fee, velikan duha, riječi i znanosti
  • Visoko obrazovanje bez etike i izvrsnosti?
  • Jože Pogačnik – jedan od najvećih umova na ovim prostorima
  • Ekumensko zvanje mora se ostvarivati u pomirenju
  • Ron Sider: Uvjerljivi borac protiv siromaštva i promotor društvene pravednosti
  • Velika Gospa je blagdan poganskog podrijetla

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: VRIJEME I VJEČNOST Tagged With: Agenda 2030, Peter Kuzmič, svijet, Vrijeme i vječnost

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT