Ivica Grčar
Blagdani su, a čitatelji i u blagdanske dane pišu o svojim nevoljama s ”tijelima vlasti” i osobito sudstvom, odnosno onim što nazivamo hrvatskim pravosuđem.
Najbrojniji su čitatelji koji kao pojedinci i slabija strana, pomalo već iscrpljeni u sporovima s neusporedivo moćnijim i jako razgranatim tzv. ”institucijama sistema”, unatoč blagdanima traže pravdu i pred međunarodnim sudstvom.
I o čemu u ovoj rubrici čitateljima u blagdanske dane pisati?
Prigodno bi trebalo pisati u blagdanskom tonu, recimo: velikodušno praštajte onima koji vam krše ljudska prava, provedite blagdane u miru i primjerenom ozračju, umjesto da dosađujete okolo zbog toga što vam hrvatska ”tijela vlasti”, sudstvo i pravosuđe krše temeljna ljudska prava (pravo na nepristrano suđenje, pravo pristupa sudu i sprečavanje informacija o tome da vam krše ljudska prava).
Davno sam odlučio baviti se neovisnim, a ne prigodničarskim novinarstvom.
Ponavljam poziv čitateljima da skeniraju i na e-mail [email protected] dostave pravno ništavna pisma kojima su obaviješteni da je njihov predmet izbačen iz postupka pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu protivno članku 45. Konvencije bez pisane i obrazložene sudske odluke
Čitam upravo objavljeni osvrt kolege Miljenka Jergovića o Radi Šerbedžiji. Čitajući osvrt, razmišljam o crti razdjelnici između novinarstva i književnosti.
Književniku je dopuštena literarna sloboda u prikazu problematike i posredstvom fikcije, a novinar bi morao objavljivati isključivo činjenice.
A onda opet, ako se fikcijom došlo do činjenice, i to je novinarstvo, uz možda više spisateljskog talenta. I onda mi se ta
zamišljena crta razdjelnica između novinarstva i literature čini manje stvarnom. Kriterij je vrijednost teksta.
Je li Antun Gustav Matoš bio književnik ili novinar ili i jedno i drugo?
Kolega Miljenko Jergović u upravo objavljenom osvrtu o Šerbedžiji piše: ”Sjetite se, znam da ne možete, jednoga jedinog hrvatskog umjetnika, pisca, redatelja, glazbenika – a takvih ionako nema mnogo – koji je poznat i cijenjen barem u inozemstvu, ili barem u regiji, a da u Hrvatskoj nije bio prezren, progonjen i tretiran kao izdajnik i loš Hrvat. Mala kultura traži male Šerbedžije i male Pogoreliće. Veliki je frustriraju”.
Mislim da je slično i sa čitateljima kao pojedincima u sporu sa neusporedivo moćnijim i jako razgranatim tzv. ”institucijama sistema”. Ti čitatelji tražeći pravdu pred međunarodnim sudstvom frustriraju dužnosnike u hrvatskim ”tijelima vlasti”, sudstvu i pravosuđu.
Ta je frustracija tolika da viša ustavnosudska savjetnica (bivša zaposlenica u Ustavnom sudu Republike Hrvatske) tužbe čitatelja međunarodnom sudstvu, protivno članku 45. Konvencije o ljudskim pravima, izbacuje iz postupaka bez pisane i obrazložene sudske odluke.
Stručnjaci procjenjuju da je oko 9 tisuća tužbi građana Hrvatske eliminirano iz postupka na međunarodnom sudu protivno članku 45. Konvencije o zaštiti ljudskih prava bez pisane i obrazložene sudske odluke.
S obzirom na to da se radi o pravno ništavnim eliminacijama predmeta iz postupaka na međunarodnom sudu, svi na takav način odbijeni tužitelji bi trebali zahtijevati obnovu postupka i, sukladno Konvenciji o zaštiti ljudskih prava, tražiti da im se dostavi pisana i obrazložena sudska odluka.
Čitatelji tražeći pravdu pred međunarodnim sudstvom frustriraju dužnosnike u hrvatskim ”tijelima vlasti”, sudstvu i pravosuđu. Ta je frustracija tolika da viša ustavnosudska savjetnica (bivša zaposlenica u Ustavnom sudu Republike Hrvatske) tužbe čitatelja međunarodnom sudstvu, protivno članku 45. Konvencije o ljudskim pravima, izbacuje iz postupaka bez pisane i obrazložene sudske odluke
E, to ne može; pisamca koja iz Europskog suda za ljudska prava dostavljaju umjesto sudske odluke završavaju sljedećim upozorenjima:
”Ova je odluka konačna i protiv nje ne postoji mogućnost žalbe Velikom vijeću, kao niti bilo kojem drugom organu. Tajništvo nije u mogućnosti dati Vam bilo kakve daljnje podatke. Od Suda stoga više nećete primiti nikakve podneske koji se tiču ovog predmeta, a Vaš će spis, u skladu s uputama Suda, biti uništen godinu dana od datuma odluke suca pojedinca”.
Prevara je u tome što nikakva odluka nije dostavljena, nego umjesto odluke pravno ništavno pisamce koje završava citiranim navodima.
U pisamcu se poziva na odluku suca pojedinca; pitanje je zašto tu odluku nisu dostavili podnositeljima zahtjeva napisanu i obrazloženu?
Umjesto pisane i obrazložene odluke podnositeljima zahtjeva (tužbi) pišu: …ne postoji mogućnost žalbe Velikom vijeću, kao niti bilo kojem drugom organu” ili ”Vaš će spis, u skladu s uputama Suda, biti uništen godinu dana od datuma odluke suca pojedinca”.
U potpisu tih pravno ništavnih brljotina najčešće je izvjesna Elica Grdinić, bivša viša ustavnosudska savjetnica u Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
A Ustavni sud je zadnja sudska instanca Republike Hrvatske protiv koje hrvatski građani mogu podnijeti tužbu zbog kršenja ljudskih prava.
I da međunarodni sud ne bi ukidao previše odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, brine se spomenuta Elica Grdinić, bivša viša ustavnosudska savjetnica dobro plaćena za svoj ”privremeni” rad u Strasbourgu.
I zbog svega, čitatelji dragi, veseli i ugodni blagdani i da što prije uspijete ponovo pokrenuti (obnoviti) postupak u kojemu će vam umjesto pravno ništavnog pisamca E. Grdinić iz Europskog suda za ljudska prava dostavljati, sukladno članku 45. Konvencije, pisane i obrazložene sudske odluke.
Prigodno bi trebalo pisati u blagdanskom tonu, recimo: velikodušno praštajte onima koji vam krše ljudska prava, provedite blagdane u miru i primjerenom ozračju, itd. No, davno sam odlučio baviti se neovisnim, a ne prigodničarskim novinarstvom
I usprkos blagdanima, čitatelji dragi, moram vam napisati i da mislim da E. Grdinić i njezini ”instalateri” iz hrvatskog pravosuđa, osobito Ustavnoga suda Republike Hrvatske, neće sami dragovoljno odstupiti.
Morat ćemo ih svrgnuti.
Pozvao sam čitatelje da skeniraju i na e-mail [email protected]
dostave pravno ništavna pisma kojima su obaviješteni da je njihov predmet izbačen iz postupka pred Europskim sudom za ljudska prava, protivno članku 45 Konvencije, bez pisane i obrazložene sudske odluke.
S respektabilnim brojem odbijenih na pravno ništavan način zatražili bismo od Vijeća Europe, nadležnog za rad Europskog suda za ljudska prava, da se obnove postupci i svim podnositeljima tužbi Sudu za ljudska prava u Strasbourgu sukladno članku 45. Konvencije dostave pisane i obrazložene odluke umjesto sramotnih pravno ništavnih pisamca E. Grdinić i ostalih.
***
Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.
Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355
***
Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici odgovara isključivo autor.
Još tekstova ovog autora:
- Djecu od dvije i pet godina soc-skrbitelji vratili majci
- Četrdeset godina od ”unapređenja” urednika za kurira
- Državne i sudbene vlasti krše prava djece (2)
- Pretjerano pohvalna priopćenja Vrhovnog suda bez pokrića
- Tajna vršnjačka nasilja u domu za nezbrinutu djecu
- Sprdnja s dignitetom sudaca i službenika u pravosuđu
- Imamo Hrvatsku bez sudbene vlasti
- Oportunistički žurnalisti i mediji Ministarstva istine
- Faraonov edikt za dimnjačarski reket u Zagrebu
- Etički i zakonski upitne presude o štrajku u pravosuđu
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.