autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Zabranom pojma Božić, Europska je komisija teško pogriješila

Autor: Marko Vučetić / 09.12.2021.

Marko Vučetić

Marko Vučetić

Propali pokušaj Europske komisije da internim dokumentom, zbog navodne inkluzivnosti, zabrani, ili liši prava javnosti, upotrebu pojmova koji pripadaju kršćanskoj tradiciji, nije primjer inkluzivnosti nego upravo suprotno, to je primjer negiranja inkluzivnosti.

Inkluzivnost je, kada prevedemo na hrvatski jezik, uključivost, a preporuka da se više ne upotrebljavaju pojmovi kao što su Božić ili da se božićni blagdani nazivaju samo praznikom, bez religijskog određenja, isključiva je preporuka.

Ne mislim ništa dobro o političkoj afirmaciji religijskih sadržaja, riječ je uvijek o politizaciji religije i njezinom dokidanju, a isto tako, ne mislim ništa dobro niti o političkoj negaciji religijskih sadržaja. Politika i religija su odvojive stvarnosti.

Smisao religije nije da ostvari političku moć, nego da, na temelju vjere ili osobnog pristanka, ljudima posreduje nekakav, egzistencijalno relevantan smisao koji će ih egzistencijalno stabilizirati.

Religija je sustav koji istovremeno predstavlja otuđenje vjere, ali je i u funkciji institucionalne podrške vjeri. Religija je, dakle, paradoks – ona govori o vjeri kao o nečem osobnom, a ujedno depersonalizira vjeru jer je promatra s razine sustava kao nešto što je niže i manje bitno od sustava.

No sve dok je taj sustav u, makar nekakvoj, čak i nelogičnoj, funkciji vjere, u religiji nema ništa spornog jer je izvanjska podrška nečeg što pripada ljudskoj nutrini, a to znači da je, ako nikako drugačije, onda na terminološkoj razini, sačuvana razlika između vjere i religije.

Religija je sustav koji istovremeno predstavlja otuđenje vjere, ali je i u funkciji institucionalne podrške vjeri. Religija je, dakle, paradoks – ona govori o vjeri kao o nečem osobnom, a ujedno depersonalizira vjeru jer je promatra s razine sustava kao nešto što je niže i manje bitno od sustava

Tragedijska uloga religije nastaje kada ona instrumentalizira vjeru kako bi religija ostvarila političku i ekonomsku moć. Tada nastaje religijsko, povijesno, egzistencijalno i političko nasilje.

Religija je, najkraće, uvijek politizacija vjere koja namjerava vjernika pretvoriti u biće koje treba slijediti neke, uvjetno rečeno, javne politike religijskog sustava koji se nametnuo vjerniku kao sustav koji je u funkciji njegove vjere.

I dok je tako, religija ipak igra pozitivnu ulogu. Pripadati religijskom sustavu nije isto što i vjerovati. Popisom stanovništva nije moguće utvrditi je li netko vjernik, ali je moguće utvrditi koliku i kakvu moć ima neki religijski sustav.

Katolička Crkva u Hrvatskoj moćna je institucija, ne po vjernicima jer vjeru nije moguće popisati, nego po broju onih koji pripadaju religijskom sustavu koji nije ništa drugo nego sustav društvene ili, u krajnjoj liniji, političke moći.

Svaka država, u kreiranju javnih politika, uzima u obzir i religijsku strukturu stanovništva. Vjera je društveno nemoćna, ali je egzistencijalno moćna. Religija je, naprotiv, društveno moćna, ali je egzistencijalno nemoćna. Vjera počiva na egzistencijalnom pristanku.

Netko tko vjeruje prvenstveno uređuje vlastiti život, na način da ga dovodi u vezu s božanstvom u koje vjeruje. Vjera je društveno nevidljivi zajednički život čovjeka i Boga.

Taj život je drugima nedostupan i neprovjerljiv. Ne postoji način kojim se može utvrditi vjeruje li netko ili samo kaže da vjeruje. Vjera je prvenstveno osobni ili egzistencijalni pristanak kojim neka egzistencija postaje egzistencija susreta s božanstvom i života s tim božanstvom.

Religija, naprotiv, ne počiva na osobnom ili egzistencijalnom pristanku, nego na izvanjskom, vidljivom očitovanju da netko pripada nekom sustavu. Taj sustav je, budući da je vidljiv, ujedno drugima dostupan i provjerljiv. On je, kako se to kaže, egzaktan.

Moguće je provjeriti koliko je taj sustav jak – financijski, društveno, institucionalno, kao i brojem onih koji tom sustavu pripadaju. Religiozne ljude je moguće prebrojiti i popisati. Oni su matematička činjenica, baš kao što su i povijesna činjenica.

Vjernike nije moguće prebrojiti i popisati, oni su egzistencijalna činjenica. Paradoks religijskog sustava sadržan je u tome da ne postoji način da se utvrdi pripada li nekom religijskom sustavu barem jedan vjernik i, čak ako pripada, njegova vjera zasigurno nije institucionalna datost.

Budući da je religija matematička i povijesna činjenica, moguće je utvrditi koliko je neka religija otvorila sirotišta, ali i koliko je ratova pokrenula.

Moguće je, nadalje, utvrditi kojim povijesnim događajem se povećao ili smanjio broj onih koji iskazuju pripadnost nekoj religiji – primjerice, je li promjena društvenih i političkih odnosa dovela do toga da je oportuno biti ili, naprotiv, da nije oportuno biti pripadnik neke religije.

Propali pokušaj Europske komisije da internim dokumentom, zbog navodne inkluzivnosti, zabrani, ili liši prava javnosti, upotrebu pojmova koji pripadaju kršćanskoj tradiciji, nije primjer inkluzivnosti nego upravo suprotno, to je primjer negiranja inkluzivnosti

Sasvim svejedno, ono što je bitno je da je religija izvanjska, povijesna stvarnost koja je – iako na otuđujući način jer je naprosto izvanjska stvarnost – ili u funkciji mogućnosti vjere ili je u funkciji negacije vjere kako bi se ostvarila mobilizacija pripadnika religijskog sustava i njihovo usmjeravanje prema ostvarivanju nekih manje prozaičnih ciljeva kao što je, primjerice, osvajanje tuđeg bogatstva.

Kada Europska komisija piše dokumente kojima želi onemogućiti uporabu religijskih pojmova, to je duboko pogrešno. Nije to udar na vjeru vjernika. Taj udar je, uglavnom, već izvršila religija. To je prvenstveno udar na povijest.

Nama trebaju religijski pojmovi jer je religija sastavni dio povijesti – one pozitivne, ali i one negativne. Religiju ne smijemo isključiti iz povijesti, mi je, upravo u ovoj povijesti, moramo suočiti s onim što je činila i što treba činiti. Njezina uloga je, ponavljam, da bude u funkciji vjere, a ne politike.

Uloga Europske komisije nije da bude, na bilo kakav način, afirmativan ili negativan, u funkciji vjere. Ona s vjerom veze nema, niti je smije imati.

Božić nije politički pojam. On je povijesno-religijski i vjerničko-egzistencijalni pojam. Ukinuti, na terminološkoj razini, Božić i svesti ga na neki neodređeni praznik, znači ukinuti povijest i iz povijesti isključiti konkretnu religiju, ali i konkretne vjernike.

Ako pristanemo na to, onda ne postoji opravdani razlog da zadržimo i vlastita imena. Onda ćemo, zbog inkluzivnosti shvaćene na ovakav način, Ursulu von der Leyen zvati ljudsko biće.

Uloga Europske komisije nije da kreira, reducira, filtrira ili preimenuje povijesne sadržaje. Ona je političko tijelo Europske unije i kao takva pripada jednom segmentu povijesti, te je podložna povijesnom sudu i povijesnim vrednovanjima.

Inkluzivnost ne počiva na fluidnoj tišini i oduzimanju značenja. Božić, upravo kao Božić, ima povijesno značenje. Božić, kada ga se shvati kao blagdan ili praznik, i dalje ima povijesno značenje.

Prazničnost je, uostalom, i sadržana u pojmu Božića. No kada se Božić dokine kako bi ostao praznik, onda nestaje i sama prazničnost, ali i inkluzivnost. Tada samo ostaje Ursula von der Leyen, odnosno ljudsko biće u prazničnom raspoloženju.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Do kad će Plenković određivati što je tema, a što ne-tema
  • 700.000 eura ušteđenih od političke aktivnosti?!
  • Narod na Baniji nije raspeo potres, već korumpirani HDZ
  • Istinska ministrica graditeljstva – Branka Bakšić Mitić
  • Plenković je i hrvatski otac i europska submisivna supruga
  • HDZ je neprijatelj Hrvatske, i to od samog početka
  • Daliću, Lovrene: ustaštvo je direktna negacija hrvatstva
  • Najgori žele da im Plenković i HDZ budu sudbina
  • RH neće biti prava država dok ne zaštiti mrtvu obitelj Zec
  • Mate Uzinić promovira jednu drugu sliku o čovjeku

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: PRESUMPCIJA UMNOSTI Tagged With: Božić, Europska komisija, Katolička crkva, Marko Vučetić, politika, Presumpcija umnosti, religija, Ursula von der Leyen

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT