autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • Beležnica
    • Beo dijagnoze
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: Multiplex
    • DEMOCROACIA
    • GLOBALNI KAOS
    • IMAM PRAVO
    • Impresije i varijacije
    • Istočno od raja
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • Iz zemlje snova
    • KONTRAPUNKT
    • Kozmopoliteia
    • Ljubljanski zvon
    • Ljuta paprika
    • MAŠKARADA
    • Millenium
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (Ne)mirna Bosna
    • Nije da nije
    • Od knjige do knjige
    • Odjeci vladanja
    • Oklop od papira
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • Pisma s Trećića
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • Polupjesnik il bolesnik
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • Produžeci
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • Romanin peterac
    • RUBNI ZAPISI
    • Ruta Borisa Perića
    • SLOBODNI ZIDAR
    • Subotom uz kavu
    • Terra Sexualis
    • Under cover
    • Uvik kontra
    • Vita Croativa
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • Zimsko ljetovanje
    • RUBNI ZAPISI
  • OSVRT DANA
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • Zimin noćni izbor
    • Ruta Borisa Perića
    • Ex libris D. Pilsel
    • Književni ogledi
    • CSI: Multiplex
    • CSI Vladimira C. Severa
    • Istočno od raja
    • Bez riječi
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • Abrahamova djeca
  • Feljton
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • POROK PRAVDE <br> Josip Kregar
    POROK PRAVDE
    Josip Kregar
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Zašto ekumenski patrijarh nije pravoslavni papa?

Autor: Peter Kuzmič / 18.09.2016. Leave a Comment

AUTOGRAF Peter Kuzmič bPapa Franjo i carigradski patrijarh Bartolomej I. imaju bliske odnose i uzajamno povjerenje koje nadilazi uobičajenu ekumensku kurtoaziju crkvenih visokodostojanstvenika.

Za njihove prisne odnose nije bez značaja činjenica da je Bartolomej bio prvi carigradski patrijarh koji je poslije tisuću godina od razdora bio nazočan ustoličenju jednoga pape, pape Franje, u Vatikanu, u ožujku 2013. godine. Oni su se od onda kao poglavari dviju vodećih kršćanskih institucija više puta sastali i donijeli važne i smjerodavne izjave za bolje razumijevanje i praktično približavanje između zapadno-katoličkog i istočno-pravoslavnog kršćanstva.

Tom razumijevanju i željenom približavanju je mogla značajno pridonijeti i jedinstvena prigoda prve posjete carigradskog patrijarha Srpskoj pravoslavnoj crkvi u većinski katoličkoj Republici Hrvatskoj. Velika je šteta i ekumenski grijeh propusta što se dolazak i boravak prvoga čovjeka svjetskog pravoslavlja nisu protokolarno blagovremeno i sadržajno temeljitije pripremili te tako informacijski, dijaloški i edukacijski bolje iskoristili.

Službena titula visokog gosta glasi: Njegova svesvetost arhiepiskop carigradski novorimski i ekumenski patrijarh Bartolomej I. Toga su usprkos ograničavajućim vremenskim i inim faktorima bili svjesni i predsjednik Vlade kao i predsjednica Republike Hrvatske, te je tako obostranom iznuđenom improvizacijom ipak došlo do službenog primanja visokog gosta na obje najvažnije državne adrese.

Povijest će zabilježiti da je ekumenski patrijarh bio na Markovom trgu i na Pantovčaku, ali će ostati bez objašnjenja zašto nije bio na Kaptolu. Kao utjeha ostaje što je kardinal Josip Bozanić stigao na svečanu večeru na Sveti Duh, u pravoslavnu gimnaziju, gdje je održana i interdisciplinarna konferencija o novomučenistvu u okvirima 75. obljetnice Jasenovca.

Velika je šteta i ekumenski grijeh propusta što se dolazak i boravak prvoga čovjeka svjetskog pravoslavlja nisu protokolarno blagovremeno i sadržajno temeljitije pripremili te tako informacijski, dijaloški i edukacijski bolje iskoristili

Postoje značajni prvenstveno povijesni, a zatim i teološko-ekleziološki razlozi zašto Carigradska patrijarhija ima poseban status u pravoslavlju, a njezin poglavar posebnu čast i titulu “prvog među jednakima” (primus inter pares) među patrijarsima pravoslavnih crkava te ga se stoga smatra duhovnim poglavarom 300 milijuna pravoslavnih kršćana u svijetu.

Carigrad je svoje ime dobio po caru Konstantinu Velikom (Konstantinopolis) koji ga je utemeljio 330. na temeljima starog Bizantiuma, u koji je kao u “novi Rim” prenio centar političke moći. Time je počelo opadati značenje starog Rima, a biskup (grčki: episkop, ”nadglednik”) novog Rima poprima sve veće ovlasti i časti.

Na Drugom ekumenskom saboru (Carigrad, 381.) je carigradska stolica uzdignuta na počasno mjesto ispred drevnih patrijarhija Aleksandrije i Antiohije, a odmah iza starog Rima. Već se tu pojavila netrpeljivost između Latina i Grka, koja će vremenom voditi do sve većeg udaljavanja, a u svojoj dramatičnoj konačnici i do službenog raskola 1054. godine.

Pravo na naslov “ekumenski patrijarh” je carigradskom nadbiskupu dodijeljeno na Kalcedonskom (4. općem) saboru 451. godine. Taj je naslov (na srpskom i drugim slavenskim jezicima se rabi izraz “vaseljenski”) je trebao naznačiti osobiti položaj patrijarha čije se sjedište nalazilo u istom gradu kao i sjedište cara. Koncilski su oci taj zaključak definirali u 28. kanonu Kalcedonskog sabora iako se rimski biskup tome usprotivio te ga do danas nije službeno priznao.

Ugledu i utjecaju Carigradske patrijarhije je na početku najviše pridonijela njezina povijesna lokacija u prijestolnici

Istočnoga Rimskog Carstva, a zatim i uloga majke Crkve modernih pravoslavnih crkava, posebice među narodima Istočne Europe koje su uglavnom evangelizirali njihovi misionari, među kojima su se najviše istakli “slavorum apostoli” sveti Ćiril i Metodije. Na to nas je ovih dana i u Zagrebu i u Jasenovcu nekoliko puta podsjetio Bartolomej I., 270. vrhovni poglavar ekumenske Carigradske patrijarhije.

Povijest će zabilježiti da je ekumenski patrijarh bio na Markovom trgu i na Pantovčaku, ali će ostati bez objašnjenja zašto nije bio na Kaptolu. Kao utjeha ostaje što je kardinal Josip Bozanić stigao na svečanu večeru na Sveti Duh, u pravoslavnu gimnaziju, gdje je održana i interdisciplinarna konferencija o novomučenistvu u okvirima 75. obljetnice Jasenovca

Širenjem i jačanjem Bizanta kroz stoljeća širilo se i područje jurisdikcije carigradskog patrijarha, a ta ekspanzija je trajala sve do osmanskog osvajanja Carigrada 1453. godine, nakon čega mu se crkveni utjecaj smanjuje.

Tu trebamo dodati i tragično osvajanje i razaranje Carigrada u vrijeme Četvrtog križarskog rata (1203.) uz pokolj i pljačku njegovih kršćanskih stanovnika od vojnika koje je na Zapadu mobilizirao papa Inocent III.

Križari su nakon toga u okupiranom Carigradu osnovali svoje Latinsko Carstvo, koje se održalo do 1261. godine. Četvrti križarski rat je krvlju upisan u povijest razdora i nepovjerenja između zapadnog i istočnog kršćanstva.

Nakon pada Carigrada pod Osmanlijsku vlast, od 16. stoljeća nadalje težiste pravoslavlja se sve više premješta u veliko Rusko Carstvo, a prema Rusima Moskva postaje “treći Rim.”

Brzo je uslijedio zahtjev moskovskog cara da ekumenski patrijarh moskovsku metropoliju proglasi patrijarhijom. Carigradski patrijarh Jeremija II. je to učinio 1589. godine, a prvi ruski patrijarh uzeo je naslov “Patrijarh carskoga grada Moskve, Novoga Rima i cijele Rusije”.

Od tada traju napetosti i neka vrsta neslužbene borbe za prevlast između simbolično prioritetnog carigradskog i brojčano daleko najjačeg moskovskog patrijarha(ta). To se posebno očitovalo nesudjelovanjem Ruske pravoslavne crkve na Svepravoslavnom saboru koji je na poziv i pod predsjedavanjem patrijarha Bartolomeja nedavno održan na Kreti.

Carigrad je svoje ime dobio po caru Konstantinu Velikom (Konstantinopolis) koji ga je utemeljio 330. na temeljima starog Bizantiuma, u koji je kao u “novi Rim” prenio centar političke moći. Time je počelo opadati značenje starog Rima, a biskup (grčki: episkop, ”nadglednik”) novog Rima poprima sve veće ovlasti i časti

Vratimo se papi i ekumenskom patrijarhu. Grčki Istok i latinski Zapad priznaju sedam prvih zajedničkih koncila, te stoga postoje velike sličnosti u učenju o Trojstvu i kristologiji. Neke kasnije nastale dogmatske suprotnosti koje i danas postoje su od Istoka osporavana formula ”Filioque” – pitanje izlaženja Duha Svetog od Oca i Sina, kao i pravilo zapadne tradicije da za euharistiju koristi beskvasni kruh.

Od samog početka vidimo međutim snažnije različitosti na području ekleziologije i crkvenih struktura. Istok je čvrsto ustrajao u poimanju svoje patrijahalne i sinodalne uprave, dok se na Zapadu kroz stoljeća sve snažnije naglašavala rimska ideja primata rimskog biskupa i njegovih ovlasti nad drugim biskupijama.

Najveći kamen spoticanja u odnosu dviju crkava je papinstvo kao pitanje središnje vlasti nad univerzalnom crkvom nasuprot izrazitoj decentralizaciji pravoslavlja. Pravoslavni patrijarsi nisu pape koje vladaju nad svojim autokefalnim crkvama, niti ekumenski patrijarh vlada poput pape nad ostalim patrijarsima.

Među istočnim (orijentalnim) crkvama samo Koptska crkva ima poglavara koji nosi titulu “Pape”, no i njegova uloga i ovlaštenja su sličnija onima pravoslavnih patrijarha nego rimskog pape.

Za pravoslavne su već od ranih stoljeća kršćanstva moć i vlast koji su koncentrirani u osobi rimskog biskupa kao pape neprihvatljivi, a dogmu o papinoj nepogrešivosti smatraju ne samo skandaloznom nego i bogohulnom. Prisjetimo se da je ona donesena na Prvom vatikanskom saboru (1870.) i da se tome oštro i elokventno suprotstavljao i đakovački biskup, protoekumenist Josip Juraj Strossmayer.

Najveći kamen spoticanja u odnosu dviju crkava je papinstvo kao pitanje središnje vlasti nad univerzalnom crkvom nasuprot izrazitoj decentralizaciji pravoslavlja. Pravoslavni patrijarsi nisu pape koje vladaju nad svojim autokefalnim crkvama, niti ekumenski patrijarh vlada poput pape nad ostalim patrijarsima

Ekumenski patrijarh kao prvi po časti (ali bez vlasti) predsjedava osobno ili preko izaslanika svakim saborom pravoslavnih crkvenih poglavara, te ima ulogu glasnogovornika pravoslavlja, posebice u ekumenskim susretima s drugim kršćanskim crkvama.

Pitanje primata i sinodalnog načela upravljanja Crkvom je dakle u samom središtu odnosa kršćanskog Istoka i Zapada.

Upravo se ovih dana u talijanskom gradu Chieti održava 14. zasjedanje Međunarodnog mješovitog povjerenstva za dijalog između Katoličke crkve i Pravoslavne crkve koje se bavi tim složenim pitanjem.

U radu Povjerenstva sudjeluju po dva predstavnika svih četrnaest autokefalnih pravoslavnih crkava i isto toliko predstavnika Katoličke crkve. Zasjedanju predsjedavaju s katoličke strane kardinal Kurt Koch, predsjednik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana, a s pravoslavne strane arhiepiskop (nadbiskup) Job Getcha, predstavnik carigradskog patrijarhata pri Ekumenskom vijeću crkava u Ženevi.

Zaključimo naglaskom na važnosti još jednog ekumenskog dokumenta koji je odobrio nedavni Svepravoslavni sabor na Kreti. Dokument “Odnosi Pravoslavne crkve s ostatkom kršćanskog svijeta” otvara nove horizonte u opredijeljenosti Pravoslavne crkve da nastavi teološki dijalog s Katoličkom crkvom, ali i sa drugim crkvama i zajednicama

Glavna tema rasprave je ocjena nacrta dokumenta “Towards a common understanding of Synodality and Primacy in service to the Unity of the Church” (Prema zajedničkom razumijevanju sinodalnosti iprimata u službi jedinstva Crkve).

Dokument je u izradi već nekoliko godina i u njemu se traži konsenzus o kompleksnom i osjetljivom pitanju teološkog i ekleziološkog odnosa između primata i sinodalnosti u zapadnom i istočnom kršćanstvu.

Zaključimo naglaskom na važnosti još jednog ekumenskog dokumenta koji je odobrio nedavni Svepravoslavni sabor na Kreti. Dokument “Odnosi Pravoslavne crkve s ostatkom kršćanskog svijeta” otvara nove horizonte u opredijeljenosti Pravoslavne crkve da nastavi teološki dijalog s Katoličkom crkvom, ali i sa drugim crkvama i zajednicama.

Nakon nekih nedoumica i povremenih lutanja treba svakako pozdraviti ovu iznova potvrđenu otvorenost Svepravoslavnog sabora kojim je predsjedao ekumenski patrijarh o kojemu neki još uvijek krivo misle da je “pravoslavni Papa”.

Još tekstova ovog autora:

  • Čudesan život i strahovito važna misija Branka Lustiga
  • Berlinski zid – nastavak željezne zavjese i pravo domoljublje
  • Slaviti Dan reformacije znači tražiti horizonte milosrdnosti
  • Crnačka teologija i duhovni velikani afroameričkog kršćanstva
  • Globalni poziv na zaštitu vjerskih sloboda
  • Zašto vjerujem u Boga? U što ja točno vjerujem?
  • Smrću Franje Šanjeka HAZU ostao bez svećenika u svojim redovima
  • Amerika: zemlja upitne slobode i nekontroliranog nasilja
  • Kraljevstvo Božje – Isusova supermisao koju obnavlja papa Franjo
  • Otišao je najznačajniji hrvatski strossmayerolog

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: VRIJEME I VJEČNOST Tagged With: Bartolomej, Carigrad, Inocent III, Jeremija II, Job Getcha, Josip Bozanić, Josip Juraj Strossmayer, Konstantinopolis, Kurt Koch, papa Franjo, Peter Kuzmič, Rim, sveti duh, Vrijeme i vječnost

  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • POROK PRAVDE <br> Josip Kregar
    POROK PRAVDE
    Josip Kregar
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Upečatljiva Kuzmičeva dijagnoza duha vremena

Upečatljiva Kuzmičeva dijagnoza duha vremena

Piše: Jaroslav Pecnik

SCRIPTA MANENT

Oni su stvorili mir

...

Sante leda

...

Doba kože

...

Radikalno žrtvovanje

...

Exterritorium

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Naci-židovi

    Naci-židovi

    marinko-culic
  2. Kritika čistog vakuuma

    Kritika čistog vakuuma

    viktor-ivancic
  3. Samoubojstvo s leđa

    Samoubojstvo s leđa

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Kampanja ”Da se bolje razumjemo”

    Kampanja ”Da se bolje razumjemo”

    04.12.2019.
  2. Politička akademija SNV-a

    Politička akademija SNV-a

    04.12.2019.
  3. Zakon o hrvatskom državljanstvu. Važno!

    Zakon o hrvatskom državljanstvu. Važno!

    04.12.2019.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Antifašistička liga RH

  1. 9.11.2019. Skup sjećanja na Kristalnu noć

    9.11.2019. Skup sjećanja na Kristalnu noć

    31.10.2019.
  2. Antifašistička liga piše Dragi Prgometu u vezi spornog spomenika

    Antifašistička liga piše Dragi Prgometu u vezi...

    16.07.2019.
  3. Povodom Dana antifašističke borbe u RH: Fašizam i dalje prijeti

    Povodom Dana antifašističke borbe u RH: Fašizam i...

    22.06.2019.

Antifašistička liga RH | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE

potpori redakcija : Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2019 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.