autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Zašto ekumenski patrijarh nije pravoslavni papa?

Autor: Peter Kuzmič / 18.09.2016. Leave a Comment

AUTOGRAF Peter Kuzmič bPapa Franjo i carigradski patrijarh Bartolomej I. imaju bliske odnose i uzajamno povjerenje koje nadilazi uobičajenu ekumensku kurtoaziju crkvenih visokodostojanstvenika.

Za njihove prisne odnose nije bez značaja činjenica da je Bartolomej bio prvi carigradski patrijarh koji je poslije tisuću godina od razdora bio nazočan ustoličenju jednoga pape, pape Franje, u Vatikanu, u ožujku 2013. godine. Oni su se od onda kao poglavari dviju vodećih kršćanskih institucija više puta sastali i donijeli važne i smjerodavne izjave za bolje razumijevanje i praktično približavanje između zapadno-katoličkog i istočno-pravoslavnog kršćanstva.

Tom razumijevanju i željenom približavanju je mogla značajno pridonijeti i jedinstvena prigoda prve posjete carigradskog patrijarha Srpskoj pravoslavnoj crkvi u većinski katoličkoj Republici Hrvatskoj. Velika je šteta i ekumenski grijeh propusta što se dolazak i boravak prvoga čovjeka svjetskog pravoslavlja nisu protokolarno blagovremeno i sadržajno temeljitije pripremili te tako informacijski, dijaloški i edukacijski bolje iskoristili.

Službena titula visokog gosta glasi: Njegova svesvetost arhiepiskop carigradski novorimski i ekumenski patrijarh Bartolomej I. Toga su usprkos ograničavajućim vremenskim i inim faktorima bili svjesni i predsjednik Vlade kao i predsjednica Republike Hrvatske, te je tako obostranom iznuđenom improvizacijom ipak došlo do službenog primanja visokog gosta na obje najvažnije državne adrese.

Povijest će zabilježiti da je ekumenski patrijarh bio na Markovom trgu i na Pantovčaku, ali će ostati bez objašnjenja zašto nije bio na Kaptolu. Kao utjeha ostaje što je kardinal Josip Bozanić stigao na svečanu večeru na Sveti Duh, u pravoslavnu gimnaziju, gdje je održana i interdisciplinarna konferencija o novomučenistvu u okvirima 75. obljetnice Jasenovca.

Velika je šteta i ekumenski grijeh propusta što se dolazak i boravak prvoga čovjeka svjetskog pravoslavlja nisu protokolarno blagovremeno i sadržajno temeljitije pripremili te tako informacijski, dijaloški i edukacijski bolje iskoristili

Postoje značajni prvenstveno povijesni, a zatim i teološko-ekleziološki razlozi zašto Carigradska patrijarhija ima poseban status u pravoslavlju, a njezin poglavar posebnu čast i titulu “prvog među jednakima” (primus inter pares) među patrijarsima pravoslavnih crkava te ga se stoga smatra duhovnim poglavarom 300 milijuna pravoslavnih kršćana u svijetu.

Carigrad je svoje ime dobio po caru Konstantinu Velikom (Konstantinopolis) koji ga je utemeljio 330. na temeljima starog Bizantiuma, u koji je kao u “novi Rim” prenio centar političke moći. Time je počelo opadati značenje starog Rima, a biskup (grčki: episkop, ”nadglednik”) novog Rima poprima sve veće ovlasti i časti.

Na Drugom ekumenskom saboru (Carigrad, 381.) je carigradska stolica uzdignuta na počasno mjesto ispred drevnih patrijarhija Aleksandrije i Antiohije, a odmah iza starog Rima. Već se tu pojavila netrpeljivost između Latina i Grka, koja će vremenom voditi do sve većeg udaljavanja, a u svojoj dramatičnoj konačnici i do službenog raskola 1054. godine.

Pravo na naslov “ekumenski patrijarh” je carigradskom nadbiskupu dodijeljeno na Kalcedonskom (4. općem) saboru 451. godine. Taj je naslov (na srpskom i drugim slavenskim jezicima se rabi izraz “vaseljenski”) je trebao naznačiti osobiti položaj patrijarha čije se sjedište nalazilo u istom gradu kao i sjedište cara. Koncilski su oci taj zaključak definirali u 28. kanonu Kalcedonskog sabora iako se rimski biskup tome usprotivio te ga do danas nije službeno priznao.

Ugledu i utjecaju Carigradske patrijarhije je na početku najviše pridonijela njezina povijesna lokacija u prijestolnici

Istočnoga Rimskog Carstva, a zatim i uloga majke Crkve modernih pravoslavnih crkava, posebice među narodima Istočne Europe koje su uglavnom evangelizirali njihovi misionari, među kojima su se najviše istakli “slavorum apostoli” sveti Ćiril i Metodije. Na to nas je ovih dana i u Zagrebu i u Jasenovcu nekoliko puta podsjetio Bartolomej I., 270. vrhovni poglavar ekumenske Carigradske patrijarhije.

Povijest će zabilježiti da je ekumenski patrijarh bio na Markovom trgu i na Pantovčaku, ali će ostati bez objašnjenja zašto nije bio na Kaptolu. Kao utjeha ostaje što je kardinal Josip Bozanić stigao na svečanu večeru na Sveti Duh, u pravoslavnu gimnaziju, gdje je održana i interdisciplinarna konferencija o novomučenistvu u okvirima 75. obljetnice Jasenovca

Širenjem i jačanjem Bizanta kroz stoljeća širilo se i područje jurisdikcije carigradskog patrijarha, a ta ekspanzija je trajala sve do osmanskog osvajanja Carigrada 1453. godine, nakon čega mu se crkveni utjecaj smanjuje.

Tu trebamo dodati i tragično osvajanje i razaranje Carigrada u vrijeme Četvrtog križarskog rata (1203.) uz pokolj i pljačku njegovih kršćanskih stanovnika od vojnika koje je na Zapadu mobilizirao papa Inocent III.

Križari su nakon toga u okupiranom Carigradu osnovali svoje Latinsko Carstvo, koje se održalo do 1261. godine. Četvrti križarski rat je krvlju upisan u povijest razdora i nepovjerenja između zapadnog i istočnog kršćanstva.

Nakon pada Carigrada pod Osmanlijsku vlast, od 16. stoljeća nadalje težiste pravoslavlja se sve više premješta u veliko Rusko Carstvo, a prema Rusima Moskva postaje “treći Rim.”

Brzo je uslijedio zahtjev moskovskog cara da ekumenski patrijarh moskovsku metropoliju proglasi patrijarhijom. Carigradski patrijarh Jeremija II. je to učinio 1589. godine, a prvi ruski patrijarh uzeo je naslov “Patrijarh carskoga grada Moskve, Novoga Rima i cijele Rusije”.

Od tada traju napetosti i neka vrsta neslužbene borbe za prevlast između simbolično prioritetnog carigradskog i brojčano daleko najjačeg moskovskog patrijarha(ta). To se posebno očitovalo nesudjelovanjem Ruske pravoslavne crkve na Svepravoslavnom saboru koji je na poziv i pod predsjedavanjem patrijarha Bartolomeja nedavno održan na Kreti.

Carigrad je svoje ime dobio po caru Konstantinu Velikom (Konstantinopolis) koji ga je utemeljio 330. na temeljima starog Bizantiuma, u koji je kao u “novi Rim” prenio centar političke moći. Time je počelo opadati značenje starog Rima, a biskup (grčki: episkop, ”nadglednik”) novog Rima poprima sve veće ovlasti i časti

Vratimo se papi i ekumenskom patrijarhu. Grčki Istok i latinski Zapad priznaju sedam prvih zajedničkih koncila, te stoga postoje velike sličnosti u učenju o Trojstvu i kristologiji. Neke kasnije nastale dogmatske suprotnosti koje i danas postoje su od Istoka osporavana formula ”Filioque” – pitanje izlaženja Duha Svetog od Oca i Sina, kao i pravilo zapadne tradicije da za euharistiju koristi beskvasni kruh.

Od samog početka vidimo međutim snažnije različitosti na području ekleziologije i crkvenih struktura. Istok je čvrsto ustrajao u poimanju svoje patrijahalne i sinodalne uprave, dok se na Zapadu kroz stoljeća sve snažnije naglašavala rimska ideja primata rimskog biskupa i njegovih ovlasti nad drugim biskupijama.

Najveći kamen spoticanja u odnosu dviju crkava je papinstvo kao pitanje središnje vlasti nad univerzalnom crkvom nasuprot izrazitoj decentralizaciji pravoslavlja. Pravoslavni patrijarsi nisu pape koje vladaju nad svojim autokefalnim crkvama, niti ekumenski patrijarh vlada poput pape nad ostalim patrijarsima.

Među istočnim (orijentalnim) crkvama samo Koptska crkva ima poglavara koji nosi titulu “Pape”, no i njegova uloga i ovlaštenja su sličnija onima pravoslavnih patrijarha nego rimskog pape.

Za pravoslavne su već od ranih stoljeća kršćanstva moć i vlast koji su koncentrirani u osobi rimskog biskupa kao pape neprihvatljivi, a dogmu o papinoj nepogrešivosti smatraju ne samo skandaloznom nego i bogohulnom. Prisjetimo se da je ona donesena na Prvom vatikanskom saboru (1870.) i da se tome oštro i elokventno suprotstavljao i đakovački biskup, protoekumenist Josip Juraj Strossmayer.

Najveći kamen spoticanja u odnosu dviju crkava je papinstvo kao pitanje središnje vlasti nad univerzalnom crkvom nasuprot izrazitoj decentralizaciji pravoslavlja. Pravoslavni patrijarsi nisu pape koje vladaju nad svojim autokefalnim crkvama, niti ekumenski patrijarh vlada poput pape nad ostalim patrijarsima

Ekumenski patrijarh kao prvi po časti (ali bez vlasti) predsjedava osobno ili preko izaslanika svakim saborom pravoslavnih crkvenih poglavara, te ima ulogu glasnogovornika pravoslavlja, posebice u ekumenskim susretima s drugim kršćanskim crkvama.

Pitanje primata i sinodalnog načela upravljanja Crkvom je dakle u samom središtu odnosa kršćanskog Istoka i Zapada.

Upravo se ovih dana u talijanskom gradu Chieti održava 14. zasjedanje Međunarodnog mješovitog povjerenstva za dijalog između Katoličke crkve i Pravoslavne crkve koje se bavi tim složenim pitanjem.

U radu Povjerenstva sudjeluju po dva predstavnika svih četrnaest autokefalnih pravoslavnih crkava i isto toliko predstavnika Katoličke crkve. Zasjedanju predsjedavaju s katoličke strane kardinal Kurt Koch, predsjednik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana, a s pravoslavne strane arhiepiskop (nadbiskup) Job Getcha, predstavnik carigradskog patrijarhata pri Ekumenskom vijeću crkava u Ženevi.

Zaključimo naglaskom na važnosti još jednog ekumenskog dokumenta koji je odobrio nedavni Svepravoslavni sabor na Kreti. Dokument “Odnosi Pravoslavne crkve s ostatkom kršćanskog svijeta” otvara nove horizonte u opredijeljenosti Pravoslavne crkve da nastavi teološki dijalog s Katoličkom crkvom, ali i sa drugim crkvama i zajednicama

Glavna tema rasprave je ocjena nacrta dokumenta “Towards a common understanding of Synodality and Primacy in service to the Unity of the Church” (Prema zajedničkom razumijevanju sinodalnosti iprimata u službi jedinstva Crkve).

Dokument je u izradi već nekoliko godina i u njemu se traži konsenzus o kompleksnom i osjetljivom pitanju teološkog i ekleziološkog odnosa između primata i sinodalnosti u zapadnom i istočnom kršćanstvu.

Zaključimo naglaskom na važnosti još jednog ekumenskog dokumenta koji je odobrio nedavni Svepravoslavni sabor na Kreti. Dokument “Odnosi Pravoslavne crkve s ostatkom kršćanskog svijeta” otvara nove horizonte u opredijeljenosti Pravoslavne crkve da nastavi teološki dijalog s Katoličkom crkvom, ali i sa drugim crkvama i zajednicama.

Nakon nekih nedoumica i povremenih lutanja treba svakako pozdraviti ovu iznova potvrđenu otvorenost Svepravoslavnog sabora kojim je predsjedao ekumenski patrijarh o kojemu neki još uvijek krivo misle da je “pravoslavni Papa”.

Još tekstova ovog autora:

  • Velika Gospa je blagdan poganskog podrijetla
  • Žmegač je pravi homo universalis kozmopolitske orijentacije
  • Svi su ljudi stvoreni jednakima i obdareni slobodom
  • Lučonoša drugog i drugačijeg Osijeka
  • Trijada koja oslobađa: istinito, lijepo i dobro.
  • Pravoslavlje pred novim raskolom zbog rata u Ukrajini
  • Lena Hendrickson zaslužna za osnivanje i izvrstan rast CBD-a
  • Mnogi ruski pastori su protiv rata u Ukrajini
  • Putina treba zaustaviti na putu k sveobuhvatnoj diktaturi
  • Mihanovićev se sramotni doktorat mora poništiti

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: VRIJEME I VJEČNOST Tagged With: Bartolomej, Carigrad, Inocent III, Jeremija II, Job Getcha, Josip Bozanić, Josip Juraj Strossmayer, Konstantinopolis, Kurt Koch, papa Franjo, Peter Kuzmič, Rim, sveti duh, Vrijeme i vječnost

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT