Biti supsidijarni tužitelj, eh, to je zajebancija

Čitatelj Željko Matijević iz Karlovca predložio mi je da kao novinar pratim 40. sjednicu Mandatno imunitetnog povjerenstva Hrvatskog sabora održanu 11. srpnja 2018. godine.

Prihvatio sam čitateljev prijedlog. Koliko se sjećam, prije toga sam u Saboru sličnim povodom bio još u prethodnom pravnom sustavu Socijalističke Republike Hrvatske.

Zanimalo me koliko toga se otad promijenilo.

U uputi o pravima u rješenju USKOK-a o odbačaju prijave između ostalog piše i da prijavitelj može, ukoliko smatra da rješenje o odbacivanju njegove prijave nije pravilno i na zakonu osnovano, preuzeti progon protiv osumnjičenika kao supsidijarni tužitelj

Na toj 40. sjednici odlučivalo se o zahtjevu čitatelja Matijevića ”za davanje odobrenja za pokretanje kaznenog postupka protiv mr. sc. Orsata Miljenića i Željka Lackovića, zastupnika u Hrvatskom saboru”.

Kolokvijalno rečeno, radi se o zahtjevu građana (pojedinca protiv znatno moćnijeg sustava) za ”skidanju imuniteta parlamentarcima” radi omogućavanja postupka koji je pokrenuo građanin u svojstvu ”supsidijarnog tužitelja”, odnosno zamjenskog tužitelja (umjesto USKOK-a).

Supsidijarni (zamjenski) tužitelj građanin postaje nakon što Državno odvjetništvo (USKOK) odbaci kaznenu prijavu i progon osumnjičenika preuzme građanin – oštećenik, primjerice, čitatelj Matijević protiv članova Državnog sudbenog vijeća zbog sumnje u zloupotrebe položaja i ovlasti i trgovanja utjecajem (čl. 291. i čl. 295. KZ/11).

Rješenjem USKOK-a (K-US-212/18 od 15. lipnja 2018.) odbačena je kaznena prijava Željka Matijevića protiv članova Državnog sudbenog vijeća ”zbog zloupotrebe položaja i ovlasti i trgovanja utjecajem”.

U uputi o pravima u rješenju USKOK-a između ostalog piše i da prijavitelj: ”može, ukoliko smatra da rješenje o odbacivanju prijave nije pravilno i na zakonu osnovano, preuzeti progon protiv osumnjičenika u roku od 8 dana od dana primitka rješenja”.

I Željko Matijević je, postupajući prema rečenoj uputi, ”u roku 8 dana” preuzeo kazneni progon (od kojega je USKOK prethodno odustao prepuštajući to čitatelju).

Dio članova Mandatno imunitetnog povjerenstva Hrvatskog sabora na 40. sjednici 11. srpnja 2018. godine, koji razumiju pravnu zavrzlamu sa supsidijarnim tužiteljima, gledali su ”supsidijarca” Željka Matijevića sa žaljenjem, gotovo pa i simpatijom

A biti supsidijarni tužitelj, eh, to je zajebancija!

Prema Davoru Krapcu, poznatom hrvatskom stručnjaku za kazneno pravo:

”Preuzimanje kaznenog progona ustanovljeno je u našem zakonu kao protuteža i korektiv monopola državnog odvjetnika na progon za kaznena djela za koje se goni po službenoj dužnosti. Premda je državni odvjetnik pravno dužan progoniti počinitelje takvih djela ako su ispunjeni zakonski uvjeti, moguće je zamisliti da državni odvjetnici u njihovoj prosudbi pogriješe. S obzirom na to da je za takve slučajeve teško uspostaviti učinkoviti nadzor putem suda ili putem unutarnje hijerarhije državnoodvjetničke organizacije, zakon na ovom mjestu kao ‘nadziratelja’ odlučivanja državnog odvjetnika uvodi oštećenika”.

Znači, oštećenik Matijević smatra da u ovom slučaju postupak USKOK-a treba ”nadzirati” i sam preuzima kazneni progon koji je USKOK odbacio.

Drugi čitatelj, podaci poznati redakciji, piše:

”Imao sam slučaj da je sudac istrage u rješenju (kojim se odbacuje moj optužni akt oštećenika kao supsidijarnog tužitelja) obrazlagao neosnovanost optužnog akta i time da je prethodno Državno odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu, pa je to dokaz da optužbe nisu osnovane.

Smisao instituta supsidijarnog tužitelja je ‘nadzor’ odlučivanja Državnog odvjetnika kada odbacuje kaznene prijave, pa se ne može odbačaj kaznene prijave od strane Državnog odvjetnika koristiti kao dokaz da se spriječi ‘nadzor’.

Odbačaj kaznene prijave od strane Državnog odvjetnika ne može se koristiti kao argument da se spriječi ‘nadzor’ odlučivanja Državnog odvjetnika u odbačajima kaznenih prijava”, mišljenja je čitatelj.

Slično se radi i u postupcima ”odobravanja pokretanja kaznenih postupaka protiv osoba s imunitetom (sudaca, parlamentaraca).

Smisao instituta supsidijarnog tužitelja je ”nadzor” odlučivanja državnog odvjetnika kada odbacuje kaznene prijave, pa se odbačaj kaznene prijave državnog odvjetnika ne može koristiti kao dokaz da se spriječi ”nadzor”

Odbačaj kaznene prijave, nerijetko i njegovo obrazloženje, navodi se kao ”dokaz” ili ”razlog” da se spriječi postupak supsidijarnog tužitelja kojem je svrha upravo ”nadzor” rada državnog odvjetnika, osobito kod odbačaja kaznenih prijava zbog zloupotrebe položaja i trgovanja utjecajem protiv dužnosnika s imunitetom.

Zbog toga su neki članovi Mandatno imunitetnog povjerenstva Hrvatskog sabora na 40. sjednici 11. srpnja 2018. godine, koji razumiju ovu pravnu zavrzlamu sa supsidijarnim tužiteljima, kao primjerice Gordan Maras, gledali predlagatelja Željka Matijevića sa žaljenjem, gotovo pa i simpatijom.

Jedino je zastupnik Ivan Pernar dosljedno glasao za ”davanje odobrenja za pokretanje kaznenog postupka protiv mr. sc. Orsata Miljenića i Željka Lackovića, zastupnika u Hrvatskom saboru”, čak i nakon ironičnog podsjećanja predsjedavajućeg Žarka Tušeka da je jedan od osumnjičenih kolega zastupnika koalicioni partner zastupnika Pernara.

Zastupnik Pernar, međutim, kratko je odgovorio da je svjestan kako građani doživljavaju pravosudni sustav i da će unatoč ”koalicijskom prijateljstvu” glasati ”za davanje odobrenja za pokretanje kaznenog postupka protiv mr. sc. Orsata Miljenića i Željka Lackovića, zastupnika u Hrvatskom saboru”.

I tako je na Mandatno imunitetnom povjerenstvu sa samo jednim glasom ”protiv” izglasano da se ne odobri pokretanje kaznenog postupka ”skidanjem imunitetne zaštite”. A potom je donesena i Odluka Hrvatskog sabora, usvojena na 8. sjednici 13. srpnja 2018. godine (Klasa: 021-14-18-03/09 Ur. broj: 65011-18-06) o uskraćivanju Željku Matijeviću ”odobrenja za pokretanje kaznenog postupka protiv mr. sc. Orsata Miljenića i Željka Lackovića, zastupnika u Hrvatskom saboru”.

Od dobrih namjera zakonodavca, kojih se ne pridržava ni on sam, da oštećeni ”nadziru” rad državnog odvjetnika u slučajevima sumnji na počinjenja kaznenih djela dužnosnika s imunitetom u praksi zapravo nema ništa

Treba li uopće reći kako je i Državno sudbeno vijeće također donijelo odluku (broj: K-18/18-4 od 6 srpnja 2018.) da se odbija zahtjev Željka Matijevića iz Karlovca ”za davanje odobrenja za pokretanje kaznenog postupka” protiv prijavljenog suca, da sve ostale odbijajuće odluke i ne nabrajamo.

Od dobrih namjera zakonodavca, kojih se ne pridržava ni on sam, da oštećeni ”nadziru” rad državnog odvjetnika u slučajevima sumnji na počinjenja kaznenih djela dužnosnika s imunitetom u praksi zapravo nema ništa.

Građani Hrvatske ne mogu više ni kao supsidijarni tužitelji imati vjeru da će moći uspješno rješavati svoje kaznene prijave protiv dužnosnika zbog sumnje u zloupotrebu položaja i trgovanje utjecajem.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Ukoliko vam je to potrebno, portal Autograf jamči potpunu anonimnost ugroženim građanima.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici ”Autografova pučkobranitelja”, kada nastupa kao takav, odgovara autor.

 

Još tekstova ovog autora:

• Dužnosnička piraterija u znanosti
• Pravosudna lakrdija
• Korporacijska nečovječnost prema platežno odgovornoj osobi
• Posljednji je čas da se zaustavi insolvencijsko uhljebništvo
• Mućke oko izbora sudaca nižih sudova prije lokalnih izbora
• Plenković i Obuljen Koržinek kao ”vlasnici informacija”
• Psihotortura za disidente iz javne uprave i pravosuđa
• Poreznici ”šutke pelješe” političke neistomišljenike
• DORH prijavljen EU zbog izbjegavanja istraga u pravosuđu
• Presude zbog neubrojivosti kao izgovor za zataškavanje

» Svi tekstovi ovog autora