Mate Uzinić
Zahvala i proslava ovogodišnjih laureata nagrada ”Krunoslav Sukić” za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava održala se u svečanom foajeu HNK u Osijeku 8. prosinca u 12 sati.
Ovogodišnji dobitnici i dobitnice su:
Đordana Barbarić i Mate Uzinić (Nagrada); nositeljice inicijative Pravo svakog djeteta na besplatan školski obrok (Priznanje), Mirela Čavajda i Vanja Jurić (Priznanje), Semih Huseyin Adigüze (Priznanje); Ivo Goldstein (Priznanje KNJIGA GODINE), Goran Gatalica (Priznanje KNJIGA GODINE); Srednja škola Bartola Kašića Grubišno Polje (Priznanje MIROTVORNA ŠKOLA) i Prva riječka hrvatska gimnazija (Priznanje MIROTVORNA ŠKOLA).
Nagrada ”Krunoslav Sukić” 2022. dodijeljena je sa zahvalnošću Đordani Barbarić – za posvećen hod uz i s beskućnicima, siromašnima, starijim osobama te djecom i mladima s problemima u ponašanju i sa svima drugima koje su država i društvo zaboravili, dajući im ljubav i dostojanstvo i boreći se ustrajno i hrabro za njihova prava. Zahvalni smo Đordani za ogroman doprinos podizanju svijesti i razumijevanju problema siromaštva i beskućništva kao i poticanju na zajedničko odgovorno djelovanje svih dionika radi dobrobiti građana koji žive u teškim materijalnim i društvenim okolnostima u Splitu i cijeloj Hrvatskoj.
Đordana Barbarić defektologinja, suosnivačica i dugogodišnja predsjednica splitske udruge MoSt je više od dva desetljeća posvećena borbi protiv siromaštva i zalaganju za ljudska prava beskućnika i različitih marginaliziranih i ranjivih društvenih skupina. Svojim upornim radom s ljudima, aktivizmom te javnim zalaganjem doprinijela je otvaranju prvog skloništa za beskućnike (2000.g.), prvog hrvatskog Prihvatilišta za žene beskućnice u (2003.g.), socijalne samoposluge ”Solidarnost Solit” kao i razvoju socijalnih usluga vezanih za mlade u riziku i s problemima u ponašanju, mlade počinitelje kaznenih djela te mlade koji izlaze iz institucionalne skrbi u Splitu. No važno je i kako to radi.
Đordana sa smiješkom, pozitivno i konstruktivno nastoji pomoći ljudima koji su u teškim životnim situacijama, pružiti im podršku i osnažiti ih da se ”poslože” i ”stanu na vlastite noge”. Istovremeno, Đordana i MoSt djeluju tako da oko siromaštva, beskučništva i drugih socijalno osjetljivih pitanja pokrenu podršku i međusobnu suradnju institucija i cijele zajednice. Zajednica tako ostvaruje svoje potencijale za suosjećanje, solidarnost i građansko zalaganje. Čine to kako bi, i u tome uspjevaju, pomogli da zajednica postane bolja i da život u zajednici bude bolji za sve.
Svojom otvorenošću, spremnošću na dijalog i razumijevanjem za različite perspektive, Đordana i MoSt pokreću zajedničko odgovorno djelovanje svih dionika zajednice – javnog, privatnog i civilnog sektora u području obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa, zdravstva te gospodarstva i kulture. Organiziraju sustavnu edukaciju volontera i organiziraju volonterske akcije, uključuju splitske osnovne i srednje škole i fakultete. U najdugovječnijoj uličnoj humanitarno-promotivnoj akciji u Splitu ”A di si ti?” sudjeluje 80 različitih organizacija, institucija, škola, stranaka, udruženja, neformalnih grupa, poduzetnika, udruga i pojedinaca.
Utjecaj takvog rada se prelijeva izvan Splita. Đordana i MoSt postaju centar izvrsnosti, sudjeluju u brojnim stručnim usavršavanjima i u radu brojnih radnih skupina za izradu zakona, strategija, planova na lokalnoj i nacionalnoj razini. Na taj način pridonose institucionalnim promjenama. Primjer: izmjene Zakona o prebivalištu prema kojem danas svi beskućnici u RH ostvaruju pravo na osobnu iskaznicu!
Od Đordane učimo kako je empatija temelj međusobno uvažavajuće ljudske povezanosti koja u nama budi i jača snagu i kreativnost za nenasilnu borbu za pravdu. Zahvalni smo za poticaj i inspiraciju kojom oplemenjuje ljude oko sebe pa tako i našoj mirovnoj nagradi daje dodatni sjaj. Danas slavimo sa Đordanom i sa svima onima koje je na svom putu osnažila. Kakva radost!
***
Nagrada ”Krunoslav Sukić” 2022. dodijeljena je sa zahvalnošću Mati Uziniću nadbiskupu Riječke nadbiskupije – za dragocijen doprinos stvaranju ozračja društvenog dijaloga i razumijevanja oko pitanja koja polariziraju, za nastup i riječi koje liječe i prelaze ideološke granice i podjele u društvu pokazujući kako je moguće nadilaziti pojednostavljeno, dualističko razmišljanje i dodirnuti srce složenosti, razviti empatičnu svijest i izbjeći imenovanje i optuživanje drugih i drugačijih. Primjer je hrabrosti, mudrosti i empatije iz kojih izrasta kreativnost – u riječima i u djelovanju. Mate Uzinić nas riječima i djelovanjem iznenađuje jer su tako drugačiji od onoga što stalno slušamo i kako i sami, najčešće, mislimo i govorimo. Breaking news!
Mate Uzinić je od svojega imenovanja dubrovačkim biskupom postao značajno javno lice Crkve, no nadišao je granice Crkve te je postao važan društveni glas. Teme koje on dotiče i obrazlaže, način na koji se bavi osjetljivim društvenim i crkvenim temama, kao i jezik koji pri tome koristi, svrstavaju ga u red mirotvoraca u Hrvatskoj i regiji.
Jedan od najvažnijih istupa, Mate Uzinić je imao u zajedničkom susretu vjerskih vođa u Zagrebu 2018. godine, kada je u kontekstu sve snažnijega otpora migrantima, a argumentacija onih koji se protive dolasku migranata vrlo je često oslonjena na ”obranu kršćanske civilizacije”, izjavio kako će kršćanstvo biti ugroženo od nas kršćana koji se nećemo prema njima ponijeti kao kršćani.
Nadalje, Mate Uzinić se u svome javnome djelovanju, uz interno crkvena i teološka pitanja (u kojima je također pokazao silnu odvažnost i kulturu dijaloga), dotakao mnogih tema koje su bile žarišne društvene (ili pak političke) teme poput rodno uvjetovanog nasilja, položaja pripadnika gay zajednice u društvu i Crkvi (njegovo traženje oprosta od pripadnika gay zajednice zbog ophođenja crkve prema njima, što je daleko odjeknulo i izvan granica RH), prekida trudnoće Mirele Čavajde, slučaja bivše prostitutke koja je zaposlena u splitskom Centru za socijalnu skrb, potrebe za cijepljenjem protiv COVID-a (te njegove popratne izjave o lockdownu i nemogućnosti održavanja bogoslužja) kao i krštenja djeteta lezbijskoga para začetog umjetnom oplodnjom. U svim tim medijskim istupima on ne da je pokazao, za biskupe, ali i za društvo u širem smislu, gotovo pa nezabilježenu otvorenost prema ”drugima i drugačijima” već je to činio jezikom koji ne osuđuje one koje misle drugačije – jezikom blagosti, uključivosti i želje za razumijevanjem drugoga, pri tome ne gubeći nimalo na oštrini i jasnoći svojeg stava.
Mate Uzinić se obraća svim ljudima na način da ga mogu čuti i razumjeti. Pri tome ostaje, međutim, vjeran svojoj vjeri i poslanju, istinski širi Dobru vijest (Korićanima 9:21)
Zahvalni smo za to što Mate Uzinić je, za to što i kako djeluje, posebno jer utvrđuje krhki dijaloški prostor koji mirovnom Nagradom ”Krunoslav Sukić” pokušavamo graditi i njegovati. Hvala!
***
Priznanje ”Krunoslav Sukić” 2022. dodijeljeno je sa zahvalnošću
Semihu Huseyinu Adigüzelu, studentu prava u statusu azilanta (iz Turske) – za uključivo, kreativno, nenasilno zalaganje za integraciju u hrvatsko društvo uz očuvanje vlastitog integriteta što je pokrenulo unaprjeđivanje mogućnosti za visoko školovanje osobama u statusu azila.
U filmu Barbare Matejčić, Semih se opisuje riječima ”azilant, student prava, Musliman, radnik”. Semih je student prava i demonstrator Katedre za Europsko pravo, član Savjetodavne skupine državljana trećih zemalja i osoba migrantskog porijekla, Vlade Republike Hrvatske, umjetnik je, izvođač u kazališnoj predstavi i biljater u kinu, a mi nadodajemo – borac za ljudska prava, zagovaratelj, kolega, prijatelj.
Kao student treće godine prava, iz Turske u Hrvatsku je došao 2017. na razmjenu, no ovdje je naknadno zatražio azil te ga i dobio nakon šest mjeseci boravka u prihvatnom centru. Odlučio je nastaviti studij, no zbog hrvatske birokracije fakultet je morao upisati od samog početka. Tu započinje i njegova borba za pristup visokom obrazovanju – na koje kao azilant ima zakonsko pravo kao i hrvatski državljani, no koje u praksi ne postoji. U praksi su osobe u statusu azila pri upisima tretirani kao stranci – što znači da moraju plaćati visoke školarine te da se na neke fakultete ne mogu ni upisati jer nema kvota.
Kako bi ukazao na diskriminaciju unutar sustava, Semih je napisao stotine dopisa. No, Semih nije onaj koji samo ukazuje na problem, on konstruktivno i uporno predlaže rješenja. Njegova se proaktivnost isplatila – Ministarstvo je prihvatilo izmjenu pravilnika za stipendiranje, a u planu je i mijenjanje pravilnika o prehrani i stanovanju. Pravni fakultet krenuo je s obnavljanjem njihovog statuta kako bi postao uključiv, s nadom da će i drugi fakulteti slijediti njihov primjer. Njegova borba već sada donosi pomake za sve koji dolaze nakon njega i za dobrobit cijele izbjegličke zajednice.
Danas slavimo Semihovu hrabrost, odvažnost, konstruktivnost i optimizam u borbi kada je i sam diskriminiran zbog svoga statusa. Zahvalni smo za postignuća koja su unaprijedila mogućnosti za školovanje osobama u statusu azila. I jednako smo zahvalni što je svojim djelovanjem pomogao i nama da budemo bolji domaćini. Hvala!
***
Priznanje ”Krunoslav Sukić” 2022. sa zahvalnošću se dodjeljuje
Mireli Čavajdi i Vanji Jurić jer su svojim hrabrim mirnim otporom pokazale snagu nenasilnog djelovanja, potaknule široku društvenu solidarnost i pokrenule promjenu.
Iako nemaju iza sebe povijest aktivizma, situacija za koju su se Mirela i Vanja založile itekako ima – radi se o već institucionalizirajućoj nemilosrdnoj moći koja ženama uskraćuje, zakonom osiguranu, zdravstvenu skrb. Unatoč nezamislivoj patnji i ranjivosti Mirela i Vanja pokazale su hrabrost tome se suprotstaviti. Mirelin iskorak u javnost pomogao je mnogim ženama, koje su proživjele slično, osloboditi se srama, poniženja, neisplakane tuge i potisnutog bijesa. One su istupile i zauzele se za sebe.
Osim toga, Mirelina i Vanjina odmjerena borba i nenasilan otpor nepravednim i okrutnim postupcima ljudi u institucijama, politici i društvu potaknula je i solidarnost tisuća žena i muškaraca. Na mirnim prosvjedima u devet gradova svjedočili smo oslobađanju godinama nagomilane tuge, tjeskobe, gorčine, razočarenja i osjećaja nemoći zbog načina na koji se politika i hrvatsko društvo ”bave”, a zdravstvena struka i obrazovni sustav ne bave, pitanjem reproduktivnih prava žena.
Nakon Mirele Čavajde i Vanje Jurić nije više isto – glas žene se čuo i javnost je podržava, institucije su suočene s odgovornošću, pokrenut je proces raščišćavanja i napuštanja nedozvoljene i unapređivanja buduće prakse uz nadilaženje atmosfere straha, isključivosti i mržnje u hrvatskom društvu. Zahvalni smo Mireli i Vanji jer su nas podsjetile da se nada rađa u akciji i pokazale mirotvornu snagu nenasilnog djelovanja. Hvala!
***
Priznanje ”Krunoslav Sukić” 2022. dodijeljeno je sa zahvalnošću nositeljicama inicijative: Pravo svakog djeteta na školski obrok – za uspješno povezivanje stručne i građanske zauzetosti koja je rezultirala uvođenjem školskog obroka djeci u svim osnovnim školama Hrvatske. Doprinos je to zdravlju i razvoju sve djece, a pridonosi jednakosti i socijalnoj uključenost, te izbjegavanju stigmatizacije siromašne i djece u riziku od siromaštva.
Nositeljice inicijative su četiri izvanredne profesorice Pravnog fakulteta u Zagrebu, izv. prof.dr.sc. Olja Družić Ljubotina, izv. prof. dr. sc. Ivani Dobrotić, izv. prof. dr. sc. Marijani Kletečki Radović i izv. prof. dr. sc. Antoniji Petričušić.
Na akciju su potaknute istraživanjima koja su provele a pokazuju da svako peto dijete u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a gotovo 14000 djece iz obitelji korisnika socijalne pomoći živi u dubokom siromaštvu. Utvrđene su značajne poteškoće roditelja u osiguravanju primjerene prehrane djece iz tih ranjivih grupacija, posebno teško je u jednoroditeljskim obiteljima, obiteljima s troje ili više djece te u urbanim sredinama (Šućur, Z., Kletečki Radović, M., Družić Ljubotina, O., Babić, Z., Siromaštvo i dobrobit predškolske djece u Republici Hrvatskoj, Ured UNICEF-a za Hrvatsku, Zagreb, 2015.).
Članice Inicijative odlučile adresirati te probleme. Na temelju dodatno prikupljenih podataka kontinuirano su kroz dvije godine ustrajno zagovarale i apelirale na Vladu RH i resorna ministarstva da na sustavan način riješe pitanje školske prehrane koja treba uključivati svako dijete. Pravo svakog djeteta na obrok su identificirale su kao potrebu i kao preduvjet za ostvarivanje drugih temeljnih prava djece, njihovo dostojanstvo i pravo na obrazovanje. Stoga su svoje djelovanje kroz inicijativu usmjerile ka osiguravanju univerzalnog i državno financiranog sustava besplatne školske prehrane za svu djecu osnovnih škola. U procesu zagovaranja pokrenule su i peticiju te konstantno informirale javnost o ciljevima i važnosti osiguranja ovog prava.
I uspjele su! Proslavimo!
Članicama Inicijative smo zahvalni za njihovu predanost, odlučnost i ustrajnost, za zagovaranje vrijednosti jednakosti i socijalne pravde. Za primjer kako se znanstvenice i znanstvenici mogu društveno angažirati i svoj akademski rad pretočiti u zagovaranje za pozitivne društvene promjene u korist svih nas. I posebno za inspiraciju primjerom kojim će na akciju biti ohrabreni oni koji istovremeno osjećaju i bol i nemoć zbog nepravdi koje ih se dotiču Hvala!
***
Priznanje ”Krunoslav Sukić” KNJIGA GODINE sa zahvalnošću je uručena Ivi Goldsteinu za knjigu ”ANTISEMITIZAM U HRVATSKOJ OD SREDNJEGA VIJEKA DO DANAS”, Zagreb, Fraktura, 2022.
Autor je knjigu posvetio članovima vlastite obitelji (njih 18 na broju), koji su stradali u Holokaustu. No, pisana je akribijom prokušanog istraživača, angažirano protiv ksenofobije i uvijek dokumentirano. S punom sviješću ”da će biti ljutih reakcija javnosti”, autor i ovim radom ustrajno odabire borbu za povijesnu istinu, a protiv revizionizma, kao važan dio strategije za očuvanje mira u svijetu i za očuvanje postignutog stupnja svijesti o ljudskim pravima kao temelju suvremene civilizacije i demokracije. Upravo su to polazišta ove knjige, uz humanistički apel prema kozmopolitskom promišljanju i djelovanju.
”Rasizam je također epidemija!” uzvikivali su nedavno prosvjednici u Beču, a antisemitizam je jedan od njegovih najstrašnijih i najrasprostranjenijih pojavnih oblika. Diskriminacijske tendencije i omraze spram neke manjine više govore o sredini koja ih prakticira, nego li o prezrenoj i ugroženoj manjini, u ovom slučaju o Židovima.
Zato Goldstein korak po korak prolazi kroz hrvatsku povijest i bilježi animozitete naspram vječitih tuđinaca, Ahasvera, koji su u srednjem vijeku tek sporadično doticali naše krajeve. Od početka židovske emancipacije, u podunavskoj carevini za Josipa II., ti su doticaji učestaliji i složeniji. Revolucionarne 1848. godine Židovi su, barem deklarativno, dobili neka prava, a nakon 1860. postupno su stjecali i građansku ravnopravnost.
U Hrvatskoj je taj proces bio dodatno usporen činjenicom da su se Židovi uglavnom služili njemačkim i mađarskim jezikom, od kojih su Hrvati zazirali u svojim nastojanjima prema nacionalnoj emancipaciji. Zanimljivi su osvrti na stavove prema Židovima vodećih hrvatskih političara (Ante Starčević, J.J. Strossmayer), na prikaze židovskih likova u književnim djelima s početka 19. Stoljeća kao i na pojedine novinske afere. Povijesna razdoblja bliža našem vremenu: Prvi svjetski rat, Kraljevina SHS, NDH, socijalistička Jugoslavija i samostalna Hrvatska izrastaju u zasebna poglavlja, koja ispunjavaju najveći dio knjige. U posljednjem odjeljku, ”Antisemitizam u Hrvatskoj kao članici Europske unije” autor svjedoči da mu kritički odnos prema nacionalnoj povijesti i zalaganje za toleranciju nisu donijeli priznanje, nego upravo suprotno – brojne neugodnosti i agresivno neprijateljstvo.
Priznanjem iskazujemo zahvalnost Ivi Goldsteinu za ovu vrijednu knjigu i za njegovo ustrajno istraživanje povijesti židovskog naroda kojim pridonosi otporu protiv rasizma u svim njegovim oblicima.
***
Priznanje ”Krunoslav Sukić” KNJIGA GODINE sa zahvalnošću uručena je Goranu Gatalici za zbirku haiku poezije ”Noćni jasmin/Night Jasmine”, Stajer-graf, 2022, na kojoj su, kao na mirovnom poduhvatu međusobnog razumijevanja, surađivali muškarci i žene iz različitih krajeva svijeta i kultura. Ova poezija je blagotvorna jer vraća u svijest povezanost čovjeka i prirode – da ta povezanost postoji, da je važna, život sam i u naizgled potpunoj razjedinjenosti ratom, patnjama izbjeglica, klimatskim promjenama, smrću – i kako je u njoj dobro, mirno i radosno.
noćni jasmin –
njena procvala duša nosi vodu
izbjeglici
razmišljajući o ratu –
zarobljen u bodljikavoj žici
leptir
Hvala Gorane!
***
Priznanje MIROTVORNA ŠKOLA 2022. dodijeljeno je sa zahvalnošću
Učenicima i učiteljima Srednje škole Bartola Kašića Grubišno Polje zato što su primjer kolektiva koji njeguje pristup da promjena počinje od nas samih, da su međuljudski odnosi bitni, da je važno razvijati suradnju između nastavnika, roditelja, učenika i lokalne zajednice te jačati osobni i kolektivni kapacitet za nenasilnu transformaciju sukoba i prevenciju nasilja. Zajednički stvaraju okruženje pogodno za podučavanje, osobni razvoj i suradnju, učenje o slobodi, ravnopravnosti i solidarnosti.
Početci srednjoškolskog obrazovanja u Grubišnom Polju bilježe se 1961. Danas ova škola obrazuje učenike u četverogodišnjim programima (opća gimnazija i tehničar za računalstvo) i u trogodišnjim programima (konobar, kuhar, poljoprivredni gospodarstvenik, automehatroničar i instalater kućnih instalacija).
Vizija kojoj teže, i na kojoj rade, je biti škola koja privlači učenike upravo time što je „mala“, ali kvalitetna i ugodna i opremljena; škola koja nudi tržišno zanimljive i gospodarski održive obrazovne programe; škola koja njeguje različitosti i koristi ih na najbolji mogući način; škola koja sukobu pristupa kao prilici; gdje se uči o slobodi, ravnopravnosti, suradnji i solidarnosti.
Moto škole je ”Malim koracima do velikih ljudi!”, do kompetentnih, zadovoljnih i odgovornih mladih ljudi. Ti mali, a veliki koraci, su niz aktivnosti kojima se razvija solidarnost, zauzetost u zajednici i sa zajednicom, sprječava nasilje i uči nenasilno transformirati sukoba te dobra komunikacija i cjeloživotno učenje. Način je to i put kako i nastavnici i učenici proširuju svoje vidike i postaju pokretači pozitivnih promjena u svom razredu, školi, obitelji i zajednici! Velika hvala učiteljima i učenicima ove izvrsne škole i s radošću ih očekujemo na nagradnom studijsko-edukativnom posjetu i u Forumu MIROTVORNIH ŠKOLA Hrvatske.
***
Priznanje MIROTVORNA ŠKOLA 2022. dodijeljeno je sa zahvalnošću
učenicima i učiteljima Prve riječke hrvatske gimnazije zato što su primjer otvorene i hrabre učeće zajednice za mir koja svoj utjecaj prelijeva na svoju lokalnu zajednicu i druge škole diljem Hrvatske. Prepoznatljivi su po obrazovnim inovacijama i osnaživanju mladih na aktivno sudjelovanje u društvenom i kulturnom životu Rijeke, Hrvatske pa i Europe.
Prva riječka hrvatska gimnazija jedna je od najstarijih odgojno-obrazovnih ustanova u Hrvatskoj, a osnovali su je isusovci davne 1627. godine u Starom gradu na Grivici. U gotovo četiri stoljeća svoje povijesti, Gimnazija je neizostavan dio povijesti grada Rijeke i njegove okolice. Školu pohađa petstotinjak učenika/ca koji se mogu opredijeliti za tri osnovna smjera – opći, jezični i opći – sportski smjer, a od ove školske godine Gimnazija je akreditirana škola za međunarodni program – International Baccalaureate Diploma Programme (IBDP).
Temeljna vizija škole inspirirana je latinskom krilaticom ”Semper magis” što bi u hrvatskom prijevodu značilo ”Uvijek više”, a razumijeva se i živi kao osnaživanje nastavnika i učenika – kako za stjecanje novih znanja i životnih vještina, tako i za kulturu dijaloga i suradnje. Škola to čini provođenjem građanskog odgoja te različitim izvanpredmetnim aktivnostima, suradnjom s institucijama u kulturi i s umjetnicima, s riječkim sveučilištem te udrugama – lokalno, nacionalno i međunarodno.
Cijenimo ulogu nastavnika i učenika Prve riječke hrvatske gimnazije u razvoju i testiranju novog kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja ”ŠKOLA I ZAJEDNICA” koji je proširen na 59 srednjoškolskih odgojno – obrazovnih ustanova u RH, a posebno smo zahvalni za sudjelovanju škole u ponovnom pokretanju ”ŠKOLE MIRA U MRKOPLJU” koja promiče važnosti mira i mirotvorstva među ljudima, narodima i državama.
Prva riječka hrvatska gimnazija je škola koja je na ponos Rijeci, Primorsko-Goranskoj županiji i Hrvatskoj. Ona dodaje sjaj našoj mirovnoj nagradi!
Velika hvala učiteljima i učenicima ove izvrsne škole koje s radošću očekujemo na nagradnom studijsko-edukativnom posjetu i u Forumu MIROTVORNIH ŠKOLA Hrvatske.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.
Još tekstova ovog autora:
- Đuro Hranić nije iskazao preporučenu empatiju prema žrtvama
- Nova verzija Papina motuproprija o spolnom zlostavljanju
- Sinoda u Frankfurtu: dopustiti ulazak ženama u đakonat
- Zaustaviti učestala protuhrvatska i protusrpska verbalna očitovanjia
- Poziv na školu ”Feminizam i religija”
- Ivi Josipoviću u Leipzigu uručena nagrada Hanno Ellenbogen
- Vladimir Gligorov, vrsni poznavaoc prilika na Balkanu
- Zaštitimo ruske dezertere!
- Deklaracija svjetskih i tradicionalnih religija u Kazahstanu
- In Memoriam Biljana Pusić (1951. – 2022.)
