autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Nepodnošljiva lakoća normalnosti

Autor: Mile Lasić / 12.08.2015. Leave a Comment

AUTOGRAF Mile LasićOvovremena je Njemačka uistinu s teškom mukom zadobila ugled svjetski otvorene i demokratske zemlje. U njoj se sve do mirnog ujedinjenja Njemačke (1990.) živjelo s kompleksom manje vrijednosti (sindrom holokaust), pa se zadugo i poslije ujedinjenja prakticiralo rijetko kada samosvjesno ”nijemstvo”, jer je nepisani kodeks nalagao uzdržanost i obzire, posebice prema Židovima (i državi Izrael), te da ”nijemstvo” bude uvezano u ”europejstvo”.

I, doista, Nijemci su upravo opreznim, uzdržanim pristupom u čijem temelju je sram za Holokaust i uopće Hitlerovu diktaturu (1933-1945) i njezine posljedice i postali šampioni kritičke kulture sjećanja, svjetski otvorena zemlja i pravna država, motor europskih integracija i prostor za paradigmu nenasilja. Samo se tako i tim redom i može objasniti da je potomak stradalih u Holokaustu, glavni urednik Židovskih novina dr. Rafael Seligman prije nekoliko godina predložio Njemačku za Nobelovu nagradu za mir (nedavno je u mojem prijevodu ovaj prijedlog objavljen i na ovome portalu).

U londonskom Guardianu je i vodeći svjetski filozof i sociolog Jürgen Habermas, Europejac par excellence, prigovorio ovovremenoj njemačkoj političkoj klasi da je proigrala povjerenje koje su stvorili raniji njemački političari. Takve opomene iz vlastitih redova, koliko god neugodne, nisu nikad suvišne, dapače!

U tom kontekstu ne mogu propustiti spomenuti da se u Berlinu upravo održavaju ”The 15. European Macabbi Games Berlin 2015”, europsko židovsko sportsko prvenstvo ili ”židovska olimpijada” uz sudjelovanje 2000 amaterskih atletičara. Na ”makabijadama” nisu zastupljeni svi pojedinačni i timski olimpijski sportovi, ali jesu mnogi, kao i društvene igre kakva je, primjerice, bridž.

O nelagodi mladih Židova iz cijele Europe u ”zemlji počinitelja” holokausta, ali i o ponosu na obnovljenu židovsku zajednicu u Njemačkoj, o simboličnim židovskim olimpijskim igrama upravo na berlinskom Olimpijskom stadionu, na koji im je 1936. godine bio zabranjen pristup, pažljivo se izvještava u njemačkim medijima, ali se i neskriveno navija za ”njemački židovski tim”. Sve je dijelom vezano i za obzire, ali mnogo više za suptilnu političku kulturu, kakve drugdje i nema, pogotovu ne na Balkanu.

Ali, u zadnje vrijeme se dogodilo i ono čega se trebalo bojati: čim su njemački političari počeli rezolutnije zastupati vlastite, oprečne ili neusuglašene pozicije s Francuskom glede grčke i drugih kriza u EU, postali su suspektni, pa i predmetom nesuvislih objeda kako žele dominirati ili EU skrojiti po svojoj mjeri.

U londonskom Guardianu je i vodeći svjetski filozof i sociolog Jürgen Habermas, Europejac par excellence, prigovorio ovovremenoj njemačkoj političkoj klasi da je proigrala povjerenje koje su stvorili raniji njemački političari. Takve opomene iz vlastitih redova, koliko god neugodne, nisu nikad suvišne, dapače!

U vodećem mediju za kulturu i društvena pitanja, u hamburškom lijevo orijentiranom liberalnom tjedniku Die Zeit, u broju od 23. srpnja, se na naslovnici našla tema ”Ugled Nijemaca”, dok se u feljtonu ”Nevoljeni” pokušalo odgonetnuti zašto su njemački političari u očima jugoistočnih Europljana ”bezosjećajni i zli”

I u vodećem mediju za kulturu i društvena pitanja, u hamburškom lijevo orijentiranom liberalnom tjedniku Die Zeit, u broju od 23. srpnja, se na naslovnici našla tema ”Ugled Nijemaca”, dok se u feljtonu ”Nevoljeni” pokušalo odgonetnuti zašto su njemački političari u očima jugoistočnih Europljana ”bezosjećajni i zli”.

Mada i u mojoj najužoj obitelji ima ”novih Nijemaca”, nije moje da branim njemačku političku klasu. Temeljem dugog života u njemačkoj kulturi usuđujem se ipak ustvrditi da su ovdašnji političari i lijevog (SPD i Zeleni) i desnog političkog centra (CDU/CSU) itekako solidni Europljani, posve svjesni i povijesne i aktualne odgovornosti za mir u Europi i svijetu. Razlike među njima ima glede daljnjeg razvoja EU, ali nitko ozbiljan ne zagovara re-nacionalizaciju Europe, što bi i za EU i Europu u cijelosti bilo katastrofalno.

Iskakanja nedemokratske naravi upravo su se dogodila predsjedniku CSU-a i bavarske vlade Horstu Seefoferu glede izbjeglica s Balkana, ali su se – u načelu govoreći – u međuvremenu ovdašnji ”desni” toliko ”socijaldemokratizirali”, a ”lijevi“ toliko usidrili u sredinu da ih je teško više i razlikovati.

Glede europske budućnosti i vanjskopolitičkih prioriteta ta se dva bloka i ne razlikuju značajnije među sobom. Razlikuju se od njih, naravno, politike i političari ekstremno desne i lijeve orijentacije, kojima je zajednički populizam, tj. da se se bave ”politikama simbola”. Ublehama, spinovima ili ”politikama simbola” se bave, dakle, samo ekstremno desni, počevši od NPD-a do AfD-a, ili lijevi populisti, od Die Linke do Piraten. (Genscherov nekad važni FDP je potonuo u beznačajnost.) I time su nalik upravo na dominantne politike i političare u zemljama bivše SFRJ.

Modernu Njemačku i nije više moguće definirati kršćanskom zemljom, jer je par excellence sekularna, dok je njezino kršćanstvo podijeljeno, pri čemu ni jedna nominacija ne dominira nad drugom, kao što ne čine ni svjetonazori

Ne, ne radi se ni o kakvom Četvrtom Reichu ni o novom avanturizmu koji bi ponovo krenuo s njemačkog tla. Obrnuto, nužno je uočiti da se u Njemačkoj danas radi više nego igdje drugdje na projektu izgradnje političke zajednice koja podrazumijeva jednakopravnost u šansama njezinih građana bez obzira na zemlje i regije podrijetla.

U Njemačkoj živi oko 16,4 milijuna ljudi s tzv. migracionom pozadinom iz više od 150 nacija-država iz cijelog svijeta, pa je ipak uspjela putem specifičnog federalnog sustava i senzibilnog upravljanja razlikama izgraditi stabilnu, demokratsku i funkcionalnu saveznu državu.

Uostalom, modernu Njemačku i nije više moguće definirati kršćanskom zemljom, jer je par excellence sekularna, dok je njezino kršćanstvo podijeljeno, pri čemu ni jedna denominacija ne dominira nad drugom, kao što to ne čine ni svjetonazori.

U ravnoteži vjerozakona (i svjetonazora) vjerojatno i leži tajna ozdravljenja i tajna njemačkog gospodarskog i političkog čuda! A kad sam već dotaknuo taj fenomen, treba kazati da nijedna vjera nema privilegirano mjesto, niti su dvije velike kršćanske crkve dominantne jedna nad drugom.

Tek nešto malo više od polovice ukupnog stanovništva (82 milijuna) pripada kršćanskim denominacijama, dok se oko 30% stanovništva uopće ne izjašnjava, pa ih zovu Heiden, mada ne moraju biti ateisti i agnostici, nego ljudi koji ne plaćaju crkveni porez. Crkvene poreze ne plaćaju osim Heidena ni oko 3,3 milijuna muslimana, ni 900.000 pravoslavnih vjernika (Rusi, Grci, Srbi, Crnogorci, Bugari i dr.), ni oko 150.000 Židova, ni 150.000 budista, ni 100.000 hinduista, ni milijuni članova tzv. novih religioznih pokreta.

Njemačku i nije više moguće razumjeti samo temeljem njezinih vjerozakona, pa ni svjetonazora, jer se u njoj odvijaju i intenzivne transnacionalne pulsacije i/ili socijalizacije, što ima za posljedicu da multikulturalnost nije tek puka datost ili pomodna poštapalica, kao u zemljama bivše SFRJ, u kojima je skončala u monokulturalnim projektima i improvizacijama

Svime ovim želim ilustrirati da Njemačku i nije više moguće razumjeti samo temeljem njezinih vjerozakona, pa ni svjetonazora, jer se u njoj odvijaju i intenzivne transnacionalne pulsacije i/ili socijalizacije, što ima za posljedicu da multikulturalnost nije tek puka datost ili pomodna poštapalica, kao u zemljama bivše SFRJ, u kojima je skončala u monokulturalnim projektima i improvizacijama.

U postmodernim društvima poput njemačkog radi se, dakle, o interkulturalnosti temeljem objedinjujućih vrijednosti ljudskih prava i pravne države unutar projekta mira zvanog EU.

Bit će, ipak, da nisu ”bez srca, bezosjećajni i zli” ovovremeni Nijemci, nego oni političari i mediji u zemljama jugoistočne Europe koji i ne razliku više politiku mira od politike rata, politiku blagostanja od politike osiromašenja. Utoliko je i jasno zašto vam normalnost na svakom koraku prosto draži čula kad se vratite u Njemačku, primjerice iz BiH.

Njemačka danas – nije li to sinonim za nepodnošljivu lakoću normalnosti?

Još tekstova ovog autora:

  • S ”instinktivnim Europljanima” još Europa ni propala
  • Zašto mi imponira šarena Njemačka?
  • Novi Nijemci
  • Kad Merkelova pomiluje!
  • GREXIT – bolje prije, nego poslije?
  • Bošnjaci i Srbi kao Armenci i Turci
  • Srebrenica i kultura laži
  • Licemjerje i Srebrenica
  • Hrvatska enciklopedija BiH
  • Traži se ”treći modus” u BiH

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: MILLENIUM Tagged With: Berlin, Crkva, crkveni porez, demokracija, Europa, European Macabbi Games, europejstvo, Grčka, Hitler, Holokaust, interkulturalnost, Izrael, Jednakopravnost, Jürgen Habermas, migraciona pozadina, Mile Lasić, Millenium, Njemačka, njemstvo, Rafael Seligman, sekularna država, svjetonazor, The Guardian, ujedinjenje, vjerozakon, židovi

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Popravljamo uspomene

    Popravljamo uspomene

    boris-dezulovic
  2. Glava u toplom

    Glava u toplom

    viktor-ivancic
  3. Nova klasa

    Nova klasa

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Zagreb i Ljubljana uz braću Ivković

    Zagreb i Ljubljana uz braću Ivković

    anja-kozul
  2. Čudo u Ogulinu

    Čudo u Ogulinu

    paulina-arbutina
  3. Ujedinjena Baranja za Baniju

    Ujedinjena Baranja za Baniju

    nenad-jovanovic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.