autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Djelom personaža velikana gradimo mlade stvaraoce

Autor: Gradimir Gojer / 08.01.2022.

Gradimir Gojer

Punih osam godina bio sam intendant Narodnog pozorišta Sarajevo. Naslijedivši svoga sveučilišnog profesora, akademika Tvrtka Kulenovića, naravno, bio sam počastvovan pozicijom rukovođenja Operom, Baletom i Dramom ”Kuće na Obali”, u kojoj je svoj koncertni program izvodila i Sarajevska filharmonija, što je, dakako, trebalo dodatno koordinirati.

Kako sam prije tih godišta teatrovanja, takođe osmogodišnji period posvetio direktorovanju Kamernim teatrom 55, usporedo režirajući diljem Jugoslavije i pišući o teatru, logično je da danas, s ozbiljnom distancom promišljam o prošlosti i budućnosti kazališta i kulture uopće, na ovim našim prostorima.

To je iznimno odgovoran posao, pa svaku riječ i rečenicu ovoga teksta, itekako ”važem” prije nego ostavim pisani trag svojih promišljanja o kulturnim fenomenima.

Jedna mi se komparacija stalno ”vrti po glavi”, kada god uspoređujem jučer i danas u širokom kulturologijskom smislu. Bez imalo opterećenja logikom da je ”jučer bilo bolje”, ipak, moram se osloniti na neke konstante, i dalje iznimno jarke, u ovoj uvijek nezahvalnoj seriji usporedbi.

Ubijeđen da u današnjem kulturnom ozračju nedostaju neke tvoračke osobnosti koje su bitno pokretale kotače kazališnih razvojnica prisjećam se u sarajevskom kulturnom krugu markantnog i gospodstvenog upravnika Narodnog pozorišta Vlajka Ubavića, inače temeljnim obrazovanjem pravoslavnoga teologa, izvrsnog prevoditelja s francuskog jezika; sjećam se, jednako za kazalište, a i likovnu umjetnost, bitne osobnosti povjesničara umjetnosti i likovnog kritičara, akademika Muhameda Karamehmedovića.

Teško je nadomjestiti doprinose u kreiranju i organizacijsko-umjetničkom vođenju Dubrovačkih ljetnih igara: Fani Muhoberc, Nike Napice, Koste Spaića i Georgija Para… Pa Joška Juvančića – Jupe i skladateljskoga djela maestra Đela Jusića

Obojici nekadašnjih prvih ljudi ”Kuće na Obali”, i galskom vitezu iz Gerzova, kod Varcar Vakufa (Ubavić) i negdanjem trebinjskom mladiću (Karamehmedović) pripadaju blistave listine sarajevske kulturne povjesnice u kojoj njihovo znanje, imaginacija i organizacijske moći danas itekako nedostaju.

Da ne govorim o beogradskim korifejima ne samo kazališnog i književnog života, Velimiru Veci Lukiću, Jovanu Ćirilovu, Borislavu Mihajloviću Mihizu, Borki Pavičević… Svatko od njih, u vremenu kojem sam i sam svjedočio predstavljao je svojevrsnu karijatidu.

Jer Narodno pozorište Beograd, Jugoslavensko dramsko pozorište, Atelje 212, kao i Borkin Centar za kulturnu dekontaminaciju nemaju, bez obzira na pojedine programske ”bljeskove”, moć intelektualnih kontinuiteta, kao u dobu raskošnog spoja talenta, znanja i menadžerskih sposobnosti ovih, po mnogo čemu renesansnih personaliteta!

Makedonskom, pak, kulturnom i umjetničkom ambijentu nedostaje dugo godina dominantna rukovodna magija, kojom su bili obdareni Risto Stefanovski, povjesničar kazališta, ali i direktor skopskih teatara – Dramskog teatra i Makedonskog narodnog teatra iz njihovih nezaboravnih umjetničkih sezona i prezimenjak mu Blagoj.

Blagoj je bio na čelu bitoljskog Talijinog hrama kad je njegova produkcija predstavljala mjeru za teatarsku uspješnost jugoslavenskih teatarskih prostora, a značajan doprinos je ostavio i kao ministar kulture Republike Makedonije i čelni čovjek Nove teatarske inicijative – NETA.

Ne bez sjete sjećam se dâna kada sam noći provodio u noćnim vlakovima čekajući da pogledam predstave, nevjerojatno avangardne i uzbuđujućeg Teatra ITD, zagrebačkog, koje je tad programski osmišljavao književnik Vjeran Zuppa.

A tek jadranskih teatarskih svetkovina iza kojih su autoritetom stajali tadašnji direktori Jugoslavenskog festivala djeteta, šibenskog i Hrvatskog narodnog kazališta iz Splita, Drago Putniković i Ivica Restović.

U sjećanja pristižu i prizori iz srpske Atene. U Novom Sadu nezaboravan je doprinos legendarnog upravnika Srpskog narodnog pozorišta Miloša Hadžića, sterijanskih selektora, posebice Georgija Para.

Teško je nadomjestiti doprinose u kreiranju i organizacijsko-umjetničkom vođenju Dubrovačkih ljetnih igara: Fani Muhoberc, Nike Napice, Koste Spaića i Georgija Para… Pa Joška Juvančića – Jupe i skladateljskoga djela maestra Đela Jusića.

Ljubljanski kazališni život nema onaj značaj kakav je imao u gotovo ”prevratničkom” dobu Dušana Jovanovića, Lade Kralja, Mladinskog gledališča Jovićeve ere.

Naravno, brojni susreti i kazališne suradnje rađali su i sve nova i nova iskustva, u kojima sam se uvjeravao da je bez ovih teatarskih i umjetničkih okomica slabio potencijal nekada moćnog jugoslavenskog kulturnog monolita.

Zato navodim u ovoj maloj ”evidenciji” kulturnih uspješnika i njihovih uspješnica i Radoslava Zoranovića, tvorca tuzlanskog kazališnog čuda, osnivača i direktora Zajednice profesionalnih pozorišta Bosne i Hercegovine, zatim Safeta Čišića, poslije čije ere zadugo mostarsko Narodno pozorište neće uspijevati biti dijelom kazališne elite.

I tako redom.

Ovaj mali dio sasvim subjektivne selekcije uspješnika, tvoraca uspješnica pokazuje da je objektivno do iole europski relevantnih rezultata nemoguće doći bez dignitetnih i potvrđenih vođa.

Naravno do sada sam uglavnom govorio o elementima kulturne strategije, dok se nisam niti dotakao umjetničkih ”izvođačkih” okomica, koje su sposobne svojom kreativnošću iznijeti ambiciozne projekte umjetničkih vodstava.

Tu su u posljednjim dvjema decenijama nastupile takve kadrovske praznine da je umjetnički skor ovoga vremenskog perioda i dobar ako se uzme u obzir da je u brojnim umjetničkim djelatnostima i smjena generacija učinila svoje.

Kada tijekom samo jedne godine, sa životne pozornice odu takve glumačke osobnosti kakve su Mustafa Nadarević, Dragan Jovičić i Milan Gutović, to su iznimno snažni udarci za cijeli južnoslavenski kazališni prostor

Gotovo se može smatrati herojskim aktom, tek opstanak nekih grana umjetničkog djelanja, na primjer, bosanskohercegovačke baletne umjetnosti, u kojoj niti kvalitetan obrazovni sustav nije moguće artikulirati, kad one umjetničke i ljudske okomice koje bi mogle taj sustav činiti, uglavnom biološkim uvjetovanostima, odlaze s teatarske, nerijetko, nažalost i životne pozornice.

Kada tijekom samo jedne godine, sa životne pozornice odu takve glumačke osobnosti kakve su Mustafa Nadarević, Dragan Jovičić i Milan Gutović, to su iznimno snažni udarci za cijeli južnoslavenski kazališni prostor.

Nenadoknadiv gubitak bio je i ne tako davni odlazak možda ponajboljeg srpskog umjetnika glume, Predraga Ejdusa.

Umjetnički život u južnoslavenskim, kao i u ostalim europskim metropolama, bitno se devastira odlascima istinskih velikana, kao što je u Rumuniji bio odlazak glumca i redatelja Jona Karamitrua, ili pak Ljubiše Georgievskog u Sjevernoj Makedoniji, pa cijela stilska područja ostaju bez onih kadrovskih uporišta koja mogu garantirati vitalitet.

Umjetnička učilišta također se itekako devastiraju, jer najbolji profesori, poput redatelja Predraga Bajčetića s beogradskog Fakulteta dramskih umetnosti, nažalost više nisu među živima.

Posljednjih godina srpski teatar i srpska književnost izgubili su veličanstvenog procjenitelja umjetničkih vrijednosti Muharema Pervića. A hrvatskom kazalištu nedostajat će pravorijek kritičarke Mani Gotovac, čiji odlazak je označio i kraj spisateljstva u suvremenom, rijetko aktualnom proznom diskursu.

Ogromne su praznine koje umjetnički izričaj jednostavno ne može, najčešće nikada, nadomjestiti, jer radi se o osobnim autorstvima koji nose pečat jedinstvenosti i neponovljivog!

Kako nadoknaditi autentični smisao za preciznu humornu skasku, ali i improvizaciju neviđenu u glumačkom iskazu, što je svojim glumačkim habitom na scenu ili u televizijski i filmski iskaz unosio Mustafa Nadarević, kako kod mladih pisaca, kritičara i teatrologa postići imperijalnost i gospodstvenost, stilistiku koju su emanirali Feliks Pašić ili Mani Gotovac!?

Rekao bih nikako, ali bez defetizma ili bilo kakvog osjećanja praznine i bespomoćnosti, treba tragom svjedočenja o magiji njihove i umjetnosti svih spomenutih u ovom ”personažu nestalih”, ne graditi jeftine kultove o njima, već temeljem njihovih djela osvještavati rezone mladih generacija stvaralaca.

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Neponovljivo teatarsko iskustvo iz sarajevskog ratnog pakla
  • Nadam se da će u BiH trijumfirati integralno bosanstvo
  • Matvejević između azila i egzila, ali nikada savijene kičme
  • ”Smeh pod vešalima” – Radovanovićev udžbenik antifašizma
  • Čovjek koji oponira brutalnostima doba koje (pre)življavamo
  • Čudna jada od mog rodnog Mostara
  • Odhodu gospari, a tko će sad komponirati i versovati šansone?

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: DRITO! Tagged With: Drito!, Gradimir Gojer, Kamerni teatar 55, Mani Gotovac, Muhamed Karamehmedović, Mustafa Nadarević, Narodno pozorište Sarajevo, Predrag Ejdus, Tvrtko Kulenović

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Vrijeme je za obnovu

    Vrijeme je za obnovu

    vladimir-jurisic
  2. Ratna skandinavizacija

    Ratna skandinavizacija

    marinko-culic
  3. Familija

    Familija

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Manjine su žrtve samovolje pojedinaca

    Manjine su žrtve samovolje pojedinaca

    anja-kozul
  2. Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu

    Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu

    zoran-vitanovic
  3. Zanemaren manjinski i klasni moment

    Zanemaren manjinski i klasni moment

    anja-kozul

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

    Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog...

    07.01.2022.
  2. Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    07.01.2022.
  3. Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    07.01.2022.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT