autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Kršćanstvo i koronakriza, osvrt na tekst Tomáša Halíka

Autor: Anna Maria Grünfelder / 03.05.2020. Leave a Comment

Anna-Maria GruenfelderUoči ovogodišnjeg, sasvim neobičnog Uskrsa, kad je rijetko komu bilo do svetkovina i slavljenja, praški svećenik i sociolog religije na Karlovu sveučilištu u Pragu, Tomáš Halík, već nadaleko poznat kao ”disidentski” mislilac, što smo mogli pročitati na Autografu, razmišljao je o značenju i skrivenom smislu ovoga vremena.

Svijet je bolestan, glasi njegova lapidarna dijagnoza. Prije Uskrsa 2019. godine gorila je katedrala Notre Dame u Parizu. Ove godine najveći blagdan svih monoteističkih vjera proslavili smo u praznim i zatvorenim crkvama. Tomáš Halík to vidi ”kao znak Božji”, kao proročanstvo budućnosti, ali i kao poziv.

Što znači činjenica da su u crkvama na Uskrs svećenici bili sami, u praznim prostorima, bez nazočnosti vjernika laika, bez onih, radi kojih svećenici postoje. Zasigurno najbitniji element, zajednica vjernika, nije bila nazočna.

Crkva i bez vidljive prisutnosti – može opstajati. To je jezgro Halíkovih razmišljanja o sudbini Crkve u korona krizi i u postkoronarnoj budućnosti. Vremena kriza, kao i vremena progona, su vremena katarze, razlučivanja bitnoga od nebitnoga, čak i kao kairos

”Postojeća situacija nam je oduzela mnogo toga, a još će nam oduzimati svašta, a naše će društvo izgubiti i osiromašiti”, Halík je svjestan onoga o čemu govori.

Skoro 30 godina djelovao je kao svećenik u ilegali. Bez vanjskih znakova svojega staleža, bez ”doma” u Crkvi, bez liturgije, bez slavljenja – umjesto toga u stalnoj opasnosti da bi mogao biti otkriven i progonjen – no on najavljuje da ”ćemo mnogo toga i dobiti”.

Morat ćemo se odreći mnogo toga, ali odricanje će nam mnogo i dati.

Crkva je, kao što Halík dijagnosticira, katapultirana iz sadašnjosti u budućnost, u kojoj će sadašnji fenomen Crkve predstavljati normalu, a ne više bolesno stanje današnjice.

Sjećajući se svojeg skoro 30-godišnjeg djelovanja u komunističkoj Češkoj, Halík podsjeća da je Crkva i nerijetko prije u svojoj dvijetisućljetnoj povijesti morala egzistirati u ”podzemlju”, u katakombama, u ilegali, bez svećenika, bez vidljivih znakova svoje prisutnosti među ljudima – i da je učila od svoje sestrinske zajednice, od židovstva.

Kad je hram bio uništen, Židovi su ”hramove” uredili sebi i svojim obiteljima i slavili sjećanja na hram kroz generacije.

Crkva i bez vidljive prisutnosti – može opstajati. To je jezgro Halíkovih razmišljanja o sudbini Crkve u korona krizi i u postkoronarnoj budućnosti.

Vremena kriza, kao i vremena progona, su vremena katarze, razlučivanja bitnoga od nebitnoga, čak i kao kairos.

Crkva kao ”mjesto objave” (Dietrich Bonhoeffer) lako bi mogla ostati bez svećenika, jer se sjemeništa i samostani prazne i nastavljat će se prazniti, ako se ništa ne poduzme.

Halíku su dakako poznate sve peticije i poruke biskupskih sinoda, i on ne može a da ne prepoznaje važnost preporuka kako nadoknaditi pomanjkanje svećenika. Umjesto prebacivanja svećenika iz jedne pastoralne sredine u drugu, on podržava zaređenje oženjenih muškaraca i zagovara uključivanje žena u crkvene službe.

Umjesto prebacivanja svećenika iz jedne pastoralne sredine u drugu, on podržava zaređenje oženjenih muškaraca i zagovara uključivanje žena u crkvene službe

Iako kao sociolog prepoznaje važnost žurnih strukturalnih reformi u Crkvi, svjestan je da je ”Crkva u mnogim područjima stoljećima preživjela bez svećenika”.

Središnja Halíkova briga seže dublje od strukturalnih promjena, u njezinu samosvijest o svom poslanju. Za to što Crkva danas treba biti, Halík citira inspirativnu metaforu u porukama pape Franje: ”Crkva treba djelovati kao poljska bolnica”.

Halík pojašnjava: kao ”bolnica” jer je ”poljski lacaret” prva stanica za hitnu pomoć, za trenutno ublažavanje najgorih simptoma i posljedica bolesti. Bolnica služi dugoročnom liječenju. ”Bolnica treba postaviti preciznu dijagnozu i zatim se pobrinuti za prevenciju i rehabilitaciju.”

Halík vjeruje da su vjernici obnoviteljska snaga Crkve. Vjernici u kršćanskim zajednicama, župama, crkvenim pokretima i redovničkim zajednicama kad moraju djelovati bez svećenika ili bez kontinuirane svećeničke brige, po Halíkovom mišljenju, trebali bi djelovati po modelu i uzoru, po kojem ”…su nastali europski univerziteti. Trebaju biti zajednica učenika i učitelja, škola mudrosti u kojoj se istina traži slobodnim disputama i dubokom kontemplacijom.”

Zajedništvo intelekta i mistika, dakako. Ovu je viziju imao Karl Rahner, kad je 1984. godine izrekao često citirano proročanstvo: ”kršćanin budućnosti bit će mistik ili ga neće biti”. Kršćanin će biti taj koji živi iz duboke unutarnje povezanosti subjektivnog religioznog iskustva i objektiviranog nauka o vjeri. Ta povezanost nije zadana jedanput zauvijek, nju treba uspostavljati traženjem.

Kršćanin danas je onaj koji traži – i Crkva je ”zajednica onih koji traže” Boga i pronalazi ga u tišini (Halík citira njemačkog mistika Eckharta, srednjovjekovnog dominikanca, rođenog oko 1260., preminulog oko 1327. godine), koji je za traženje Boga odredio da se najprije treba osloboditi materijalnih okova i svega što odvlači pozornost.

Halík kaže: ”Čovjek pronalazi Boga, kad sluša drugoga”. Ne reći ništa, samo slušati, to je izvor nadahnuća. To je kultura duhovnog života. To je i put metanoie – pa za preobrat prema duhovnosti ne treba ni posta niti askeze. Mistik je danas taj koji se kani sigurnosti i ostaje zauvijek tragalac – Halík poseže za osebujnim tumačenjem uskršnjeg Evanđelja: ”Što tražite živoga među mrtvima?” (Prema Lk 24, 1-12) i Isusa koji je napustio unutrašnjost zajednica učenika.

Ovim izvorima iz kršćanske predaje Halík upozorava kršćane, okrijepljene spojem misaonog traženja i kontemplativnog promišljanja da se odvaže u budućnost. Kao takvi oni bi ”ljekovito” djelovali u bolesnome svijetu – kao Crkva, a uz suradnju drugih ustanova, ”liječili razne vrste straha, mržnje i populizma”.

Halíkova vizija je velik korak u pravcu društvenog aktivizma. Svjestan je da nije bitna neokaljana čistoća vlastite savjesti, nije blažena sigurnost da ”posjedujemo” istinu, nego odgovornost za život oko njega i budućnost drugih ljudi, i da ta odgovornost treba biti idejom vodiljom etike.

Smijem prepoznati misli, što ih je Halík možda crpio iz nauka Dietricha Bonhoeffera, koji je promišljao na koji način kršćanin treba živjeti i djelovati u svojem svijetu.

Biti kršćanin ne znači biti religiozan na ovaj ili onaj način, s određenom metodikom. Biti kršćanin je način života, suučesništvo u patnjama i smrti Kristovoj pretvoriti u suučesništvo u patnjama ovoga svijeta.

Način na koji je Tomáš Halík svoje misli o svom poslanju u svijetu u Crkvi u kriznim situacijama izvodio iz svojih iskustava, iz iskustava svećenika ”u ilegali”, u stalnoj opasnosti da bude razotkriven i zatim kažnjen, svećenika koji poznaje samoću karantene, daje autentičnost njegovim argumentima i veliku uvjerljivost

Način na koji je Tomáš Halík svoje misli o svom poslanju u svijetu u Crkvi u kriznim situacijama izvodio iz svojih iskustava, iz iskustava svećenika ”u ilegali”, u stalnoj opasnosti da bude razotkriven i zatim kažnjen, svećenika koji poznaje samoću karantene, daje autentičnost njegovim argumentima i veliku uvjerljivost.

On ne postavlja maksimalističke zahtjeve i kriterije (po tome bi se u njegov tekst mogao ugledati teolog i sada dekan KBF-a u Splitu, Mladen Parlov), koji kršćaninu nalaže čak i spremnost na mučeništvo i žrtvu svojega života, ne bi li primao – pod svim uvjetima i po cijeni svojega života – euharistiju. Na takav zahtjev dođe mi na um Isusov ukor na račun farizeja, koji drugima nalažu obaveze i terete, kakve oni sami nisu spremni nositi. (Usp. Mk 12, 38-39; Lk 20, 45-46)

Zato se Halík ”kvalificirao” kao učitelj za susret sa svijetom, koji nema preduvjete za to da razumije kršćanski odnos prema svijetu. Prije svega, Halík aludira na židovstvo i na kršćanske ambicije da se ostvari ”konačno preobraćenje” (što je uvijek prisutno u molitvi na Veliki petak.

”Moramo učiti da granice našega razumijevanja Crkve radikalno proširimo – a ne samo ‘velikodušno’ prepustiti nevjernike u ‘predvorje za pogane’ u hramu naše Crkve”. Moramo zajednički tražiti Boga u svim stvarima, u cijelom stvorenom svijetu – i snositi i podnositi odgovornost.

Dietrich Bonhoeffer bi rekao: ”Odgovornost je spremnost griješiti i preuzeti na sebe krivicu”. Halík to očekuje od kršćana budućnosti.

 

AKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA O RAČUNU KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Ukrajina ipak ostavljena i osamljena: Tko uči iz povijesti?
  • Dvoumice zbog autokritike jednog pape na pragu smrti
  • Seksualna zloporaba djece od strane crkvenih službenika
  • Iskrivljena menadžerska etika i bijeg iz fotelje u fotelju
  • Dileme oko dopuštanja potpomognutog samoubojstva
  • Yes, We care
  • Kako glasači padaju na ”karizmatike”
  • Trajno zabraniti skup u Bleiburgu jer Austrija neće fašizam
  • Pandemija hara bez obzira na protivnike – antivaksere
  • Gospodo biskupi, pušete u isti rog s antivakserima!

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: ADVOCATA DIABOLI Tagged With: Advocata diaboli, Anna Maria Grünfelder, autograf, Crkva, Dietrich Bonhoeffer, Karl Rahner, Mladen Parlov, Notre Dame, Tomaš Halik, Uskrs

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT