autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Autor: Suzana Marjanić i Goran Đurđević / 11.04.2021. Leave a Comment

image description

image description

”Ekofeminizam”, Zbornik uredili Goran Đurđević i Suzana Marjanić, Durieux, Zagreb, 09/2020.

Ekofeminizam je jedan od zanimljivijih odgovora na sve krize danas uključujući okolišnu (FFF – Fridays for future, klimatske promjene), rasnu (BLM – Black Lives Matter), rodnu (#MeToo), ekonomsku (kapitalizam, gubitak radnih mjesta, glad), političku (žuti prsluci) pa i na zdravstvenu (korona, kuga) krizu s kojom se susrećemo.

No što je ekofeminizam ili trebamo li koristiti množinu ekofeminizmi?

Ova spojnica između eko (ekologizma, odnosno okolišnih, zelenih ideja vezanih uz zaštitu prirode) i feminizma (pokreta i ideje za ravnopravnost rodova/spolova te emancipaciju žena) nastala je 1974. i povezuje zajedničke uzročnike svih problema u patrijarhatu, specizmu, rasizmu i kapitalizmu kao ideologiju moći prema svima uključujući žene, Treći svijet, prirodu, životinje, crnu, žutu i druge ne-bijele rase i sve druge.

Zašto koristiti množinu ekofeminizmi?

Prije svega, ekofeminizam je višeznačan kao akademsko istraživačko polje, politička ideologija, aktivizam, ali i način života što je vidljivo u dvjema ekofeminističkim zajednicama kao što su Gea Viva i Zemlja za nas na otoku Braču. Stoga je istovremeno i globalni i lokalni pokret, ideja i realizacija.

Ekofeminizam kroz svoje globalno djelovanje propituje binarni kod (dva suprotna para kao što su dan – noć, ljeto – zima, muškarac – žena) koji je u ovom slučaju povezan s pojmovima priroda i kultura pa se često oni stavljanju u suprotnost i time pridonose narušavanju i uništavanju prirode

Međutim, najvažnije je pitanje zašto je ekofeminizam važan danas i kako ga koristiti?

Prije svega, ekofeminizam kroz svoje globalno djelovanje propituje binarni kod (dva suprotna para kao što su dan – noć, ljeto – zima, muškarac – žena) koji je u ovom slučaju povezan s pojmovima priroda i kultura pa se često oni stavljanju u suprotnost i time pridonose narušavanju i uništavanju prirode.

Trenutno su veoma aktualne amazonske prašume, njihova palež i sječa često opravdane ”civilizacijskim razlozima” što nedvojbeno utječe na život, simbiozu, vodu, zrak i klimatske promjene u cjelini.

U Ugandi, gdje djeluje ekofeministica Beatrice Rukanyanga iz organizacije NAPE koja okuplja preko 5.000 žena, rapidno se ruše šume i grade kultivirani jednokulturni veleposjedi i farme s ciljem brzog gospodarskog oporavka.

Osim rušenja stabala, migracija i ubijanja životinja, za lokalno je stanovništvo prašuma i šuma mjesto suživota, izvor hrane, lijekova, energije, vjerovanja i bioraznolikosti. Njihovim uništenjem dolazi i do prirodnih nepogoda, identitetskih problema i klimatskih promjena. Značajno je naglasiti da su, prema UN-ovim podacima, 80 posto žrtava prirodnih katastrofa žene.

Osim navedenoga, nužno je istaknuti postojanje, tzv. žilet žice kao granice između Slovenije i Hrvatske koja osim pokušaja sprječavanja ljudi, ima veoma poguban utjecaj na životinje i prirodu kao dio njihovog svijeta i uobičajenih ruta i migracija.

Cijela ideja omeđivanja kretanja i prostora, o čemu je pisala i Mirela Holy, odrazila se na prirodu i životinjski svijet.

S druge strane, žene Kruščice, stanovnice malenog mjesta nedaleko Viteza u Bosni i Hercegovini su doslovno sjele na most i dežurale 503 dana u 2017. i 2018. godini kako bi zaustavile bagere koji su pokušali napraviti hidroelektranu na rijeci Kruščici.

Takav lokalni aktivizam koji je uspio unatoč kaznama, prijetnjama, fizičkim i psihičkim napadima (uključujući i policiju) kao i neslaganju dijela lokalne zajednice, pokazuje način funkcioniranja spontanog, ali svrsishodnog ekofeminističkog organiziranja te zaštite prirode.

Jedno od obilježja suvremenog ekofeminizma je lokalni karakter manifestiran u stvaranju malih ekofeminističkih zajednica.

Na otoku Braču djeluju dva ekofeministička kolektiva Gea Viva i Zemlja za nas. Članice i članovi ovih kolektiva djeluju na ekofeminističkom principu solidarnosti, ravnopravnosti, jednakosti uz poticanje i uvažavanje fizičkog okoliša i prirode.

Upravo u njihovom djelovanju nestaje odnos između čovjeka i okoliša koji ga okružuje stapajući se u jedno, što se očituje u dominantno veganskoj ishrani, povezivanju sa životinjama (napuštajući dominantni odnos gospodara i sluge), korištenju prirodnih materijala za izgradnju i poticanje sinergijskog življenja u novostvorenim zajednicama.

Na otoku Braču djeluju dva ekofeministička kolektiva Gea Viva i Zemlja za nas. Članice i članovi ovih kolektiva djeluju na ekofeminističkom principu solidarnosti, ravnopravnosti, jednakosti uz poticanje i uvažavanje fizičkog okoliša i prirode

Početna je točka bilo nezadovoljstvo dotadašnjim načinom života u urbanim sredinama i potreba za promjenom što se očituje kod članica obaju kolektiva.

Druga je sličnost međunarodni karakter obaju kolektiva pa su članice iz različitih zemalja, a osim nacionalne i jezične raznolikosti, primjetna je klasna i socijalna razlika u porijeklu članova, zatim različito obrazovanje i zanimanje.

Treća je sličnost bliskost s lokalnim tehnološkim tradicijama. Određene su sličnosti u realizaciji ekofeminističkog kolektiva (povezivanje ljudi i su-bića s kojima dijele okolinu, permakultura, suhozidi i prilagodba graditeljstva prirodi i lokalnim tradicijama, društvena organizacija u vidu jednakosti i ravnopravnosti svih članova kolektiva, jačanje žena i rodna pitanja, širenje i produkcija znanja kroz solidarnost i dijeljenje).

Zaključit ćemo riječima iz novoizašloga zbornika ”Ekofeminizam: između ženskih i zelenih studija” u izdanju Durieuxa pod uredništvom Suzane Marjanić i Gorana Đurđevića:

”Kakva je uloga ekofeminizama (u množini) u suvremenom društvu, izazovima globalizacije i fragmentacije, migrantskih i izbjegličkih kriza, klimatskih promjena i lažnih vijesti, postistina? Odgovore na ova pitanja zasigurno ne možemo dati posve jednoznačno, no sigurni smo da osnovne ideje ekofeminizma koje bismo mogli sažeti u nekoliko najprikladnijih riječi i sintagmi – suživot, subića, tolerancija, promišljanje, ravnopravnost, prevladavanje binarnog koda – mogu dati određene pravce i rješenja za krize suvremenog svijeta”.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: OBAVEZNA LEKTIRA Tagged With: Brač, Durieux, Ekofeminizam, Goran Đurđević, okoliš, priroda, Suzana Marjanić

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT