autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

O načelu jednakosti povodom katastrofalnih potresa u RH

Autor: Sanja Barić / 21.01.2021. Leave a Comment

sanja-baric-3Ustav je mrtvo slovo na papiru. Napisan je nerazumljivo i nejasno, svatko ga tumači kako želi, a njime se bavi samo šačica profesora (vjerojatno akademskih uhljeba?) kojima je proučavanje takvog teksta okultni i intelektualno-onanirajući posao.

Dobro, možda bi trebalo biti drugačije, ali Ustav doista nema nikakve veze sa stvarnim životom. Ustav trebaju poznavati i primjenjivati samo državna tijela, mene se to ne tiče. (…)

Ovo su neki od stavova koje smo dobili tijekom pilot-istraživanja ustavne pismenosti nastavnika visokoobrazovnih institucija u gradu Rijeci (cjeloviti rezultati istraživanja bit će objavljeni u ožujskom izdanju Zbornika Pravnog fakulteta u Rijeci).

Dijelite li i vi barem poneko od ovih mišljenja? Smatrate li da većina naših sugrađana misli nešto slično? Uostalom, zašto i ne bi, gdje su, kada i kako mogli (sustavno) saznati ili naučiti nešto drugo?

Problem suvremenih – a posebno post-tranzicijskih – demokracija jest ležerna pasivnost građana uljuljkanih u samoispunjavajuće uvjerenje da se Ustav događa, ostvaruje i ispunjava sam po sebi, odnosno isključivo u djelovanju državnih tijela.

Vlastita nemoć i prateći osjećaj besmislenosti/nekorisnosti poznavanja osnovnih ustavnih koncepcija savršeno podržava mračnu stranu maksime ”neka institucije rade svoj posao” odnosno uvjerenje da nije potrebno, niti je moguće išta poduzeti ”odozdo”.

Ustavna demokracija, međutim, počiva na dijametralno suprotnim osnovama: ona podrazumijeva obrazovanog, zainteresiranog i aktivnog građanina.

Problem suvremenih – a posebno post-tranzicijskih – demokracija jest ležerna pasivnost građana uljuljkanih u samoispunjavajuće uvjerenje da se Ustav događa, ostvaruje i ispunjava sam po sebi, odnosno isključivo u djelovanju državnih tijela

Ona ocrtava i pruža niz mehanizama za djelovanje i ”zahtijeva” osobni angažman kojeg, u odnosu na ideju ustavnosti, uglavnom nismo spremni pružiti.

I onda se dogodi pandemija. I katastrofalni potresi. Tada pokažemo i dokažemo (sami sebi?) koliko sami možemo učiniti.

Još uvijek većini nije jasno kakve to veze ima s temeljnim pravnim aktom naše države, što nam tu Ustav RH može reći.

Uzmimo jedan noviji primjer. Pogledajmo temeljne ustavne vrednote kako ih navodi čl. 3. našeg Ustava i držimo na umu kontekst zakonskih prijedloga o organiziranju i financiranju obnove na potresom pogođenim područjima.

Tih jedanaest najviših ustavnih vrednota redom su: ”sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i višestranački demokratski sustav”.

U našem se primjeru ističu vrednote ”jednakost” i ”socijalna pravda”.

Što u ustavnopravnom smislu znači ”jednakost”?

Aristotelu dugujemo osnovnu maksimu: ”Jednake treba tretirati jednako, a različite različito”. Za njega su jednakost i pravednost sinonimi.

Značaj koje pravno načelo jednakosti ima u suvremenim ustavnim demokracijama nacionalne, supranacionalne (EU) ili međunarodne razine (primjerice, UN, VE) nije potrebno posebno dokazivati.

Neki od najznačajnijih moralnih križarskih ratova u povijesti izborili su pobjedu upravo u ime ”jednakosti”: ukidanje ropstva, ukidanje feudalnih privilegija, širenje općeg biračkog prava, stavljanje rasne diskriminacije izvan zakona, emancipacija žena itd.

Sama riječ ”jednakost” ima prilično snažnu i uvjerljivu retoričku snagu i to ne samo zbog stvari na koje se odnosi, nego i s obzirom na vrstu riječi.

Ona objedinjuje dvije paradoksalne značajke: čini se da je jedna stvar svim ljudima, a ipak različita za različite ljude. Čini se da se odnosi na određeno stanje stvari, kao nešto što je unaprijed definirano u odnosu na promjenjivog promatrača.

Ipak, ljudi imaju proturječna poimanja jednakosti, jedni ga koriste kao argument za, a drugi kao argument protiv iste stvari: primjerice, u pitanjima davanja rodiljnog dopusta (samo) ženama ili priznavanja homoseksualnih (istospolnih) brakova.

Također, jednakost je ”moćna riječ” i argumenti u ime jednakosti stavljaju protivnika ”u defenzivu”. Nitko načelno nije protiv jednakosti, baš kao što se nitko izrijekom ne suprotstavlja pravednosti.

Istodobno, kad kažemo da je nešto jednako ne znači ujedno da je to ispravno i dobro. Jednakost se može osuditi bez upadanja u zamku kontradikcije (npr. Židovi i Romi su bili jednako tretirani u Hitlerovim koncentracijskim logorima, ali ipak nevjerojatno okrutno i nečovječno).

I upravo zbog toga što svatko misli da zna što je jednakost, čini se da je teško točno objasniti što ona doista jest.

Sasvim konkretno, vraćajući se na Aristotela, osnovno je pitanje (uvijek pa i danas) kako određujemo tko se nalazi u jednakom položaju odnosno tko je jednak pa ga posljedično treba jednako tretirati?

I opet nam priskače u pomoć sam Ustav, ovoga puta čl. 14/1, koji navodi osobine temeljem kojih ne smije biti razlikovanja u pravima i slobodama.

Zabranjen je različiti tretman koji bi se temeljio na rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Vlastita nemoć i prateći osjećaj besmislenosti/nekorisnosti poznavanja osnovnih ustavnih koncepcija savršeno podržava mračnu stranu maksime ”neka institucije rade svoj posao” odnosno uvjerenje da nije potrebno, niti je moguće išta poduzeti ”odozdo”

”Druge osobine” dopunjene su Zakonom o suzbijanju diskriminacije i uključuju niz daljnjih karakteristika poput bračnog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, genetskog nasljeđa ili spolne orijentacije.

Time je rečeno što ne smijemo uzimati u obzir prilikom regulacije ustavnih prava i sloboda.

Ostaje pitanje je li skrb za stradalnike prirodne nepogode ujedno i obveza države? Naravno da jest, radi se o temeljnom ”predustavnom” načelu, samom raciju postojanja organizirane zajednice zvane država.

A koje kriterije određuje Ustav za pružanje takve skrbi?

Premda nam svakako nedostaje izrijekom navođenje ”solidarnosti” kao temeljne ustavne vrednote, prethodno objašnjenja ”jednakosti” i posebno vrednota ”socijalne pravde” ipak daju jasnije smjernice.

Tko je u jednakoj situaciji stvar je činjenice, fakta, usporedivosti nastale štete (primjerice, područje posebne državne skrbi ili ne, proglašena katastrofa ili ne i sl.).

Kako bilo i ne ulazeći u detalje predloženih/usvojenih zakonskih rješenja, svi zajedno – a ne samo oni koji su u poziciji odlučivanja – moramo biti svjesni da ovdje nema govora o arbitrarnosti, o slobodnoj volji ili nekakvoj ”milosti” države.

U slučaju da smo detaljnije zainteresirani, važno je znati da smo pod zaštitom ustavnih kriterija koji se mogu učinkovito prizivati pred sudovima i, u konačnici, pred Ustavnim sudom RH.

Drugim riječima, niti smo nemoćni, niti smo ostavljeni na milost i nemilost obnašatelja vlasti.

Pitanje je samo jesmo li budni i spremni nadzirati njihovo djelovanje.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: USTAVNI REFLEKTOR Tagged With: Aristotel, EU, pasivnost građana, potresi, RH, Sanja Barić, UN, Ustav, Ustavni reflektor

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Mirko Graorac: Neću pomilovanje, nego obnovu postupka

    Mirko Graorac: Neću pomilovanje, nego obnovu...

    m-bacic
  2. Šeks & drugs

    Šeks & drugs

    viktor-ivancic
  3. Štepinčevo

    Štepinčevo

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Roguljski stoka-alarm

    Roguljski stoka-alarm

    goran-gazdek
  2. Spas u zadnji čas

    Spas u zadnji čas

    vladimir-jurisic
  3. Skupili pare za Baniju

    Skupili pare za Baniju

    z-v

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.