autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Suverenisti potkopavaju EU: strah od njezinog raspada

Autor: Anna Maria Grünfelder / 11.01.2019. Leave a Comment

Anna-Maria GruenfelderSmjena godina – prijelaz u novu: ljudi si međusobno žele sve najbolje i svako dobro’. Hajde da vjerujemo i osnažimo optimizam, iako je teško prijeći preko potisnutih, a ipak nagrizajućih strahova i zlogukih slutnji.

Jedna takva je i moja, i to ne samo apstraktna nego promišljena: razmišljala sam, naime, što bi meni, što bi stanovništvu ove zemlje, svih zemalja Europske unije značio njezin raspad.

Takav razvoj stvari, i to 2019. godine, politički promatrači smatraju realno mogućim, nipošto samo zbog naklapanja tipa ”što bi bilo kad bi bilo” samozvanih proroka niti zbog toga što neki misle da su se svi savezi država poput Austrougarske Monarhije i Kraljevine SHS-a, odnosno Kraljevine Jugoslavije raspali. Raspad Europske unije politolozi i novinari (Thomas Mayer: ”Die EU könnte 2019 zerbröckeln”, Der Standard, 1. siječnja 2019.) drže mogućim zato što je Europska Unija danas podjednako daleko od makar približne realizacije vizija očeva europske integracije – od nadnacionalne zajednice europskih država, država socijalnog blagostanja s prekograničnom suradnjom i mirovnom politikom – koliko i od svoje sposobnosti da se profilira kao konstruktivan politički suigrač, poglavito kao ozbiljan i djelotvoran čimbenik globalne politike.

Europska unija je danas podjednako daleko od makar približne realizacije vizija očeva europske integracije – od nadnacionalne zajednice europskih država, država socijalnog blagostanja s prekograničnom suradnjom i mirovnom politikom – koliko i od svoje sposobnosti da se profilira kao konstruktivan politički suigrač, poglavito kao ozbiljan i djelotvoran čimbenik globalne politike

Zbog slabe povezanosti zemalja članica Europska Unija nije u mogućnosti uvjerljivo nastupati u međunarodnoj politici, hvatati se u koštac s izazovima klimatskih promjena i njihova odraza na gospodarstvo i, naposljetku, reagirati na migracije.

Jean Paul Juncker je doista na svim susretima predsjednika država članica i šefova njihovih vlada sve drastičnije upozoravao na to da se moraju pobrinuti da održe korak s mijenama uslijed digitalizacije želi li Europa na dužu stazu održati svoj model ekosocijalne tržišne ekonomije i socijalne države.

To mora zabrinjavati stanovništvo ne samo zemalja članica, jer se ekonomske krize ne zaustavljaju na granicama, nego se slijevaju preko njih.

Juncker je podsjećao i upozoravao na alarmantnu činjenicu da su izazovi zajednički zadatak svih Europljana, iako bi trebali biti zajednička briga cijeloga svijeta.

No, SAD su pod Trumpom krenule putem egotripa (”America First”, a za Europu ga baš briga), a Kina, Rusija i (zasad) Brazil izabrali su autokratske vođe koji se također ne namjeravaju obazirati na sudbinu Europe.

Naprotiv: predvođene Rusijom, njezini desničarskopolitički trabanti čine sve da Europu još više razjedine. Ekstremno desničarski političari u Zapadnoj i srednjoj Europi rado sudjeluju u toj igri (moja domovina, sram me je reći, ne propušta priliku demonstrirati svoju privrženost ruskom ”Caru”).

Europska unija si u toj geopolitičkoj situaciji mora pomoći sama – a to je razlog moje zabrinutosti. Naime, u svibnju se održavaju izbori za Europski Parlament, pa se mijenja i Europska Komisija i njezino vodstvo (sam J. P. Juncker više neće biti na raspolaganju).

Prije toga Europska Unija mora izaći na kraj s krupnim zalogajem nazvanim Brexit: u manje od sto dana Europljani se moraju suočiti s izlaskom snažne gospodarske i sigurnosno-političke sile. A do drame Brexita došlo je i zbog toga što Europska unija nije uspjela iskomunicirati svoje najveće uspjehe – zajedničko unutarnje tržište i usklađenu politiku tržišnog natjecanja.

To je možda apstraktno velikom dijelu stanovništva – suverenistima (kojima je državna suverenost sveta krava i najviše dostignuće, iako i oni, zajedno sa svim građanima, profitiraju od Europe bez granica: od slobodnog platnog i putničkog prometa, od nastojanja da kvaliteta robe, napose živežnih namirnica, bude jedinstvena, od jedinstvenih kriterija za kvalitetu (Biljani Borzan pripada velika zahvalnost za zalaganje upravo na tom planu budući da je ona kao liječnica zaista osjetljiva na zaštitu zdravlja EU-građana).

Predvođene Rusijom, njezini desničarskopolitički trabanti čine sve da Europu još više razjedine. Ekstremno desničarski političari u Zapadnoj i srednjoj Europi rado sudjeluju u toj igri (moja domovina, sram me je reći, ne propušta priliku demonstrirati svoju privrženost ruskom ”Caru”)

Premda je politika Europske središnje banke, koja je svojim austerity programom spriječila eskalaciju financijske krize Grčke, Cirpa, Italije u sveeuropsku krizu, kontroverzna zbog prilično očiglednog spašavanja tih zemalja zbog europskih banaka i iako je ta politika proizvela nove milijune osiromašenih, činjenica je da bi ta eskalacija jamačno uvukla u nevolje i zemlje-vjerovnike.

Kratkovidno je iz toga zaključiti da politika zanemaruje građanje. Građani u svakom slučaju snose posljedice.

Protivnici Europske unije upiru prstom u očigledno zatajivanje Europske unije u europskim političkim krizama: austrijski je predsjednik Alexander Van der Bellen u novogodišnjoj čestitki građanima retorički zapitao: ”Čemu služi Europska Unija?” i odgovorio: ”Od 1945. godine u Europi nema rata!” Nisam do sada čula da mu je netko proturječio pitanjem: ”A Jugoslavija 1991.-1995.?”

Malo je reći da Europa tada nije bila djelotvorna: niti je uspjela prepoznati znakove za uzbunu, niti je shvatila težnje pokretača krize i rata. Nije čak uspjela shvatiti da bjesni rat ni kad je neko vrijeme već bjesnio – o neuspješnim pokušajima da ga se zaustavi da i ne govorimo.

Brexit je prvi teški izazov nove godine. Neće biti svejedno odvija li se istup Velike Britanije iz Europske unije što racionalnije i sređenije ili kaotično. Za sada se nazire dodatno slabljenje političke moći preostalih 27 članica.

Nacionalisti i suverenisti: Želimo natrag kontrolu nad našim zakonima! (”We want to take back control of our laws“, copyright: Theresa May / Donald Trump).

Strah od gubitka nacionalnog suvereniteta obuzima Europljane. Dobro se sjećam demonstracija protiv Istanbulske konvencije i UN-ovog Compacta o migracijama, što ga je u Marakešu 10. prosinca 2018. godine Republika Hrvatska konačno ipak prihvatila, premda uz velike transparente protiv suverenista iz Hrasta.

Da je istup iz međunarodnih obaveza ”vraćanje (oduzetog) suvereniteta”, mogu vjerovati samo naivci. Europska unija, UN ili bilo tko čije se konvencije prihvaćaju nemaju nikom ništa vraćati.

A ne vidim ni u tragovima nastojanje da se tim narativima suprotstavi uvjerljivim protuargumentima: ne ”dokazima” da Europska Unija ne znači gubitak cjelokupnog suvereniteta, već upravo obrnuto – ljude treba uvjeravati da je žrtvovanje dijela suvereniteta zalog boljitka zajednice, da znači angažman za prevenciju klimatskih katastrofa, zaštitu prirode, odgovorno gospodarenje resursima, prevenciju nasilja od malih nogu, tolerantno i humano rješavanje imigracijskih problema

Suverenitet se razvodnjavao u onoj mjeri u kojoj su zemlje poslije kraja Drugoga svjetskog rata i poslije Varšavskog pakta uspostavile međunarodne mreže suradnje zbog potreba i nužnosti kojima pojedine zemlje same nisu mogle udovoljavati (primjer ekonomista iz Der Standarda: ”Države su odustajale od nacionalne konjunkturne politike zato što su rashodi država uslijed nužnih uvoza porasli, zato što su inozemni poslovni partneri svoje dobiti transferirali u svoja inozemna sjedišta”).

Europska unija je stvorena i u cilju vraćanja Europi i europskim zemljama članicama suverenitet koji su na nacionalnoj razini izgubile.

Zašto sa zabrinutošću gledam u budućnost 2019. godine?

Zato što se na izbore za europske institucije s jedne strane ljudi ustručavaju izaći i radije ostaju doma, zato što su – neminovno – zaraženi pričama suverenista – one zvuče uvjerljivo, no one su zablude.

A ne vidim ni u tragovima nastojanje da se tim narativima suprotstavi uvjerljivim protuargumentima: ne ”dokazima” da Europska Unija ne znači gubitak cjelokupnog suvereniteta, već upravo obrnuto – ljude treba uvjeravati da je žrtvovanje dijela suvereniteta zalog boljitka zajednice, da znači angažman za prevenciju klimatskih katastrofa, zaštitu prirode, odgovorno gospodarenje resursima, prevenciju nasilja od malih nogu, tolerantno i humano rješavanje imigracijskih problema. Mediji i sami građani  trebali bi se posvetiti razmišljanju o (smanjenoj) učinkovitosti osamljenih i izoliranih mjera.

Zabrinuta sam zbog toga što je do sada učinjeno, odnosno nije učinjeno glede prijedloga novih kandidata za europske institucije. Spominju se kandidati za koje je evidentno da je kriterij kandidature stranački ključ, a ne kvalificiranost.

Građani, sve i da žele razmisliti o aktualnom stanju Europske unije, ne mogu doći do informacija jer će se predizborna borba jamačno vrtjeti oko osoba.

Sumnja da se europske institucije zalažu samo za ”krupne igrače”, a ne za ”malog čovjeka” može se relativno lako pobiti: hrvatski građani imaju povjerenje u Europski sud za ljudska prava – on im je posljednje uporište kad ih iznevjeri domaće sudstvo.

I doista, on može – i čini ono što politički pritisci u državama otežavaju ili čak onemogućuju – djelovati kao neovisna nadređena institucija, što se može provjeriti kod nacionalnih predstavnika pravosudnih organa pri Europskom sudu.

Građani, sve i da žele razmisliti o aktualnom stanju Europske unije, ne mogu doći do informacija jer će se predizborna borba jamačno vrtjeti oko osoba

Odricanje od suvereniteta je, kao što se vidi i na tom području, u interesu ”malog čovjeka”.

Gdje su glasovi onih koji bi to morali znati i koji bi morali uvjeravati javnost, a suvereniste raskrinkavati kao kratkovidne demagoge.

Bi li raspad Europske unije bila nesreća? Cinično bi se moglo reći: Bez Europske unije nema ”Schengena”. To se suverenistima i nacionalistima svih zemalja zacijelo sviđa. Obrnuti zaključak: Europska Unija je ”Europa bez granica” – slobodni prekogranični promet, sa svim prednostima i nedostacima kojih Hrvatska mora biti svjesna.

Hrvatska, kao i sve zemlje čiji građani putuju, morala bi biti svjesna da se nedostacima ne može doskočiti povratkom na čvrste nacionalne granice, nego poticajima da putuju i da se s putovanja i vraćaju.

Tema za buduće europske zastupnike!

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Kongregacija za doktrinu vjere razara sebe i Papin autoritet
  • In memoriam: Uta Ranke-Heinemann (1927.-2021.)
  • Dok je obitelj u nevolji, Glas Koncila se bavi ratom spolova
  • Kruh i ruže: 100. obljetnica Međunarodnog dana žena
  • Ženski glas u Crkvi – u Hrvatskoj samo preko muškog
  • Pitanje eutanazije oko kojeg će se uvijek lomiti koplja
  • Slijepu mrlju percepcije imaju i mjesne crkve diljem Europe
  • Ljudi, Vatikan je shvatio da žene znaju čitati!
  • Papa Franjo lik sv. Josipa predstavlja kao uzor služenja
  • Zašto Crkva u RH kvalitetno ne donosi stav oko cjepiva?

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: ADVOCATA DIABOLI Tagged With: Advocata diaboli, Alexander van der Bellen, Anna Maria Grünfelder, Borzan, Brazil, Brexit, Der Standard, Donald Trump, EU, Europska komisija, Europska unija, Europski parlament, Europski sud za ljudska prava, Hrvatska, Jean Paul Juncker, Kina, Marakeš, pravosuđe, Republika Hrvatska, Rusija, SAD, strah, suverenisti, Theresa May, Thomas Mayer, UN

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Piše: Suzana Marjanić i Goran Đurđević

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Slučaj doktora Dragomira

    Slučaj doktora Dragomira

    boris-dezulovic
  2. Farsa

    Farsa

    marinko-culic
  3. Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Matematika i potresi

    Matematika i potresi

    goran-gazdek
  2. Sjeme za banijske njive

    Sjeme za banijske njive

    vladimir-jurisic
  3. Ponovno rođen

    Ponovno rođen

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.