Također, ni u broju 9 od 2. svibnja 1971. Glas Koncila ne govori ništa o Hrvatskome proljeću, kao ni u broju 10 od 16. svibnja. Na naslovnici ovoga broja nalazi se tekst ”U slavu hrvatskih mučenika Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana” te govor nadbiskupa Kuharića u povodu 300. obljetnice njihove pogibije, 30. travnja 1671. u Bečkome Novom Mjestu, govori se o podizanjunjima u čast spomenika u Zagrebačkoj katedrali. [Read more…]
Ivan Markešić je u pandemiji branio pravo ljudi da se vesele
Kao da je prije sto godina bilo, ali netko će se i sjetiti: bio je siječanj 2021., vrijeme koronavirusa i kolektivnih psihotičnih ispada, kada javnost biva zgranuta, a odmah zatim i gnjevna jer su neki zaposlenici Kliničke bolnice Dubrava imali parti povodom odlaska jednog od njih u mirovinu. Mala, gotovo obiteljska zabava, koja se nikoga nije trebala ticati, ali ju je, eto, nepoznat netko prijavio medijima ili Beroševoj i Božinovićevoj protuepidemijskoj hunti. [Read more…]
Naš drug časni i veliki, Ivan od Bosne
Osnovne biografske podatke Ivana Markešića smo iznijeli u rubrici Odjeci u In memoriam.
Tomu treba dodati, ne samo za one koje će ovo pročitati i odlučiti poći, da je ispraćaj i sahrana Ivana Markešića zakazana za ponedjeljak 11. ožujka u 11:40 na Mirogoju.
Kolumnu mu posvećujem jer smo drugovali, niz godina, na različite načine (bio je i kolumnist Autografa, sve dok je mogao pisati) i zato jer, riječima fra Ive Markovića, ”Ivan Markešić se svojim životom i djelom utkao u biće Bosne i Hercegovine i svoga naroda i zaslužuje trajan spomen”. Ovo je mali spomen u kojem želim svjedočiti o Ivanu, o Ivanu iz Bosne, časnom i velikom našem drugu, u nadi da će jednog dana, njegova Bosna i Hercegovina pokazati primjerenu i trajnu gestu poštovanja. [Read more…]
In memoriam Ivan Markešić
Danas, srijeda 6. ožujka 2024., u 17:56 primili smo tužnu vijest koju potpisuje supruga, cijenjena gospođa Ruža Markešić, da je njen suprug, Ivan Markešić, blago preminuo u Gospodinu u bolnici Sveti Duh, gdje se odnedavna nalazio, nakon duže i teže bolesti. Gospođi Ruži, cijeloj obitelji Markešić, prijateljima i poznanicima, izražavam, u ime svih nas na Autografu, našu iskrenu sućut. [Read more…]
“Crkvena šutnja” u vrijeme Hrvatskoga proljeća (4)
U broju 7 od 4. travnja 1971. godine Glas Koncila izvješćuje o posjetu Josipa Broza Tita Papi Pavlu VI. od 29. ožujka 1971. godine (str. 3.) navodeći da je Tito, obraćajući se Papi, govorio hrvatski, da je Papi njegov govor prevođen na francuski, da je Papa govorio talijanski i da je taj govor prevođen Titu na hrvatskom jeziku. Na istoj stranici prenose se u cijelosti govori predsjednika Tita i Pape Pavla VI.[i] [Read more…]
“Crkvena šutnja” u vrijeme Hrvatskoga proljeća (3)
Hrvatsko proljeće u Glasu Koncila – nacionalni ili usputni događaj?
Iako bismo očekivali da ćemo u Glasu Koncila iz 1971. godine naći mnoštvo različitih analiza stanja u ondašnjemu jugoslavenskome društvu, posebice analiza o položaju Hrvata u jugoslavenskoj federaciji te samim tim i analiza zbivanja na hrvatskim sveučilištima i u svakodnevnoj politici, uočit ćemo međutim da o tim temama u 1971. godini Glas Koncila uopće nije pisao. [Read more…]
”Crkvena šutnja” u vrijeme Hrvatskoga proljeća (2)
1.O Hrvatskome proljeću iz ”pera” nadbiskupa Frane Franića
Mons. Frane Franić (Kaštel Kambelovac, 29.12.1912. – Split, 17.III.2007.), nadbiskup metropolit splitsko-makarski, iznosi odmah na početku svojih ”Uspomena na neka crkvena događanja za vrijeme Hrvatskog proljeća i nakon njega” da ih on piše na zamolbu ondašnjega župnika župe Gospe od Otoka u Solinu, don Vinka Sanadera, koji mu je obećao da će ih objaviti u povodu proslave dvadesete obljetnice ”proslave početka pokrštavanja hrvatskoga naroda” (koja je bila 1976. godine) i tisućitu obljetnicu gradnje marijanskog prasvetišta kraljice Jelene. [Read more…]
“Crkvena šutnja” u vrijeme Hrvatskoga proljeća (1)
Kao što ni mnoge druge događaje na našim geografskim prostorima ne možemo promatrati kao izdvojene posebnosti, tako ni početak, tijek i prisilni završetak Hrvatskoga proljeća – svejedno sporili se mi oko datuma njegova početka i njegovih glavnih protagonista– nije moguće promatrati izvan konteksta ondašnjih svjetskih, europskih i općejugoslavenskih političkih zbivanja,tako ne možemo izdvojeno, kao zasebnost, promatrati ni odnos predstavnika Katoličke crkve prema zbivanjima i ljudima u i oko Hrvatskoga proljeća krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća. [Read more…]
Ako Svevišnji postoji, ako je i svemoćan, zašto dopušta rat?
(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog bolesti autora i aktualnosti i relevantnosti teme).
Po julijanskome kalendaru, u nedjelju 24. travnja 2022., bio je Uskrs, blagdan kojim su toga dana pravoslavni vjernici – ne svi – slavili uskrsnuće od mrtvih Isusa Nazarećanina koji je umro na križu, potom pokopan u priručnu/iznajmljenu grobnicu i – po kršćanskome vjerovanju – treći dan uskrsnuo. [Read more…]
Ima li nade za kršćanske nomade kakav je papa Franjo?
(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora i aktualnosti teme).
Kroz cijelu ljudsku povijest ratovi su bili zrcalo društvenih i ekonomskih odnosa. Kako ranije, tako i danas. Gotovo da nema ni jednoga ”zaostalog” plemena, ali ni jedne ”moderne” nacije čiji članovi, pojedinačno ili kolektivno, nisu ratovali s drugim ili međusobno, koji nisu dragovoljno ili prisilno napuštali neki teritorij, ljude, prirodna bogatstva, koji nisu osvajali, otimali, silovali, ubijali, iživljavali se. [Read more…]
- 1
- 2
- 3
- …
- 11
- Next Page »