Senad Hevešević
Dva mjeseca i desetak dana razmak je između Ramazanskog i Kurban (ili Hadži) bajrama u hidžretskom kalendaru. Ramazan je deveti mjesec u hidžretskom kalendaru, a Kurban bajram počinje desetog dana zul-hidždžeta, posljednjeg mjeseca u hidžretskom kalendaru i time se prvi dan Kurban bajrama ove kalendarske godine obilježava 9. srpnja 2022. godine.
Iz dvojakog naziva samog blagdana vide se dvije glavne odrednice, a to su pojmovi kurban i hadž.
Kurban je žrtva koja se prinosi u ovim danima i čije se meso dijeli rodbini, susjedima, prijateljima, siromašnima… A hadž je hodočašće u Mekku koje su svaka muslimanka i musliman dužni obaviti barem jednom u životu, ako su u mogućnosti.
Stalno pitanje je simbolika čina i obreda koji se prakticiraju, a vjernica i vjernik ne prolaze kroz život bez propitivanja vlastite spremnosti na žrtvu.
I kurban i hadž izvorno su vezani za Božjeg poslanika Ibrahima (Abrahama), mir neka je na njega, a razumjeti kurban, hadž i Ibrahimov život nije moguće bez razmišljanja o žrtvi. Usudio bih se reći da je upravo žrtva razlog univerzalnosti abrahamovske poruke.
Ipak, i prije žrtve koju je Ibrahim uveo u praksu, žrtvu su prinijela i dvojica sinova Božjeg poslanika Adema (Adama), mir neka je na njega. Ti sinovi koje tradicija naziva Habil (Abel) i Kabil (Kain) prinijeli su svaki svoju žrtvu, Habilova žrtva je primljena, a Kabilova nije.
Zanimljivo je da se u Kur’anu ne navodi razlog prinošenja tih žrtvi, ne govori se kakve su žrtve prinijeli, niti zašto je od jednoga primljena, a od drugoga nije. Naglasak se stavlja na kasniji razvoj događaja. To što je Habilova žrtva primljena, a Kabilova nije, dovodi do Kabilove ogorčenosti koja ga dovodi do počinjenja ubojstva.
Postepeni proces unutarnjeg Kabilovog života doveo je do normalizacije tako strašnog čina poput nasilnog prekidanja ovozemaljskog života. Za tumačenje ovog procesa potrebno je daleko više prostora od prostora jedne kolumne, ali smatram da bi se to načelno moglo sažeti u problem razumijevanja žrtve.
Kabil nije bio spreman žrtvovati svoju podivljalu strast, ni svoje kvalitetne proizvode niti je bio spreman na samokritiku. Osobina nadmenosti i arogancije kojom je opisan Iblis (Sotona) pronašla se i u unutarnjem Kabilovom životu, tj. u njegovom nefsu (unutarnjem, niskom, svjesnom Ja) i postepeno se ta misao oblikovala u ideju ubojstva.
Upravo zbog nesposobnosti poimanja žrtve i neprihvaćanja žrtvovanja događa se ovaj proces. Osoba koja prinosi kurban (žrtvu) mora osvijestiti važnost žrtvovanja u svijetu oko sebe. Ako se fokusira na materijalni aspekt, svjesna je da žrtvuje dio svoga imetka da pomogne drugima kroz poklanjanje mesa kurbana.
Ako netko obavlja hadž susreće se s ovosvjetskim bogatstvom ujedinjene raznolikosti, a kroz to osvještava svoj trud i potrebu za zajedničkim radom na dobru čovječanstva.
I zato, kurban i hadž mogu biti samo inspiracija za ulaganje truda, nesebični rad za dobro, a te vrijednosti su nam iz dana u dan sve potrebnije u svijetu slavljenja sebičnosti.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.
Još tekstova ovog autora:
- Zašto, ipak, ideal Europe?
- Što nam je činiti da bismo razgovarali tijekom dijaloga?
- Osnovno o Ramazanu – U sjeni Božje riječi
- Plemena tumačenja i sigurnosti
- Misija prosvjetljivanja ”čaršijskog” uma
- O mjerema u pandemiji možemo razgovarati, ali ne bez znanja
- Zloupotreba Kur’ana nama muslimanima donosi bol
- Hoćemo li talibanima prepustiti definiranje šerijata?
- Teologija i genocid
- (Su)život susjeda
