autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Država zaražena klijentelizmom je država bez društva

Autor: Boris Ležaja / 25.11.2021.

Boris Ležaja

Boris Ležaja

Premijer Plenković je nedavnom izjavom, u kojoj je naglašavao kako postoji razlika između njegovog i Sanaderovog HDZ-a, pokazao da ima vrlo ograničen pogled na demokraciju.

Ono u čemu se demokracija razlikuje od totalitarizma i monarhije nije tek biranje predstavnika, bilo stranke ili naroda, već uvođenje i poštivanje pravila demokratske procedure koja će osigurati periodično pražnjenje mjesta moći.

Demokracija ne predviđa da smjenu vlasti inducira isključivo dolazak novog izbornog razdoblja, već da do nje dolazi i u slučaju sustavnog kršenja demokratskih pravila igre sa strane vladajućih. Takvo kršenje zasigurno predstavlja i zlouporaba položaja.

Riječ je o praksi, koja je u HDZ-u već oduvijek, pa tako i pod Plenkovićem, gotovo patološki fenomen. Iskustvo nas uči kako HDZ mijenja predstavnike, ali ne mijenja koruptivnu praksu. Stoga se može sasvim opravdano reći kako premijer naglasak stavlja na insceniranje, ali ne i prakticiranje demokratskih procedura.

Nezakonitim prisvajanjem financijskih sredstava, HDZ je etablirao sveobuhvatnu mrežu klijentele, dok je sustavnom zlouporabom odnosa povjerenja trajno oštetio povjerenje građana u demokraciju i pravosuđe.

Stoga je danas u Hrvatskoj, čak i nakon 30 godina samostalnosti, sve teže pronaći sferu kolektivnog života koja nije obilježena koruptivnim uplivima partijsko-političkih interesa

Stoga je danas u Hrvatskoj, čak i nakon 30 godina samostalnosti, sve teže pronaći sferu kolektivnog života koja nije obilježena koruptivnim uplivima partijsko-političkih interesa.

Tako je moguće da lokalna gradska vlast u mom rodnom gradu Zadru financijska sredstva slijepo i netransparentno dodjeljuju ni manje ni više nego opustošenom, sada već amaterskom nogometnom klubu, koji od pozajmice kupuje luksuzni automobil.

Zato ne čudi da razilazeća mišljenja vezano za financiranje profesionalnog košarkaškog kluba mogu dovesti čak i do koketiranja s prijevremenim izborima.

Pod takvim uvjetima, u kojima su čak i lokalne sportske udruge politički taoci, gotovo je nemoguće da se u Hrvatskoj iskristalizira nešto poput autonomnog civilnog društva koje bi predstavljalo obuhvatnu sferu organiziranog kolektivnog života neovisnog o stranačkim interesima.

Hrvatsko je društvo nemoguć predmet sociološke refleksije. Moguće ga je poimati jedino u njegovoj odsutnosti i neizgrađenosti.

Posljednje vrijeme, u kojem se pandemijska situacija u Hrvatskoj sve više zaoštrava, svjedoči nam kako je sve teže govoriti ne samo o postojanju hrvatskog društva, nego i o postojanju nečeg poput hrvatske javnosti.

Nitko, naravno, ne može tvrditi da u Hrvatskoj nema slobodnog pristupa politički nezavisnim medijima ili da kritika upućena politici ne prolazi neometana cenzurom.

No da bi bilo legitimno govoriti o hrvatskoj javnosti, ipak trebaju biti zadovoljeni i drugi kriteriji, ponajviše uočljivost javne debate. Ona iziskuje zajedničku temu, a budući da sveprisutna pandemijska tematika nikoga ne zaobilazi, čini se kako nema razloga nijekati postojanje javne sfere.

Stvarnost je nažalost ipak takva da je postalo sve teže oduprijeti se dojmu kako među stanovništvom ni oko pandemije nije postignut minimalan konsenzus o najosnovnijim pitanjima, pa tako i o pitanju same njezine javnozdravstvene stvarnosti.

Javna sfera ne može se formirati oko takvih slika i narativa koji se protive ne samo debati, nego i zdravom razumu

Bitan dio svake javne debate je, bez dvojbe, i debata o samoj njezinoj legitimnosti. Poricati pak stvarnost na intenzivnim odjelima kao i učinkovitost najosnovnijih epidemioloških mjera, sve je samo ne legitimno. Takvo je poricanje simptom kronične oštećenosti ne samo povjerenja građana u politiku, nego i povjerenja među samim građanima.

Medijski fenomeni poput vječito zabavljene frakcije podrugljivog smajlića, koja je danas sve češće uočljiva ispod dnevnih izvješća o broju pozitivno testiranih i preminulih, u danima zamršene pandemijske situacije djeluju gotovo nadrealno.

Široka masa rijetkih odabranika uvjerena je da karakterističnom skepsom prema svim masovnim medijima probija uvriježene poglede na svijet tako da demonstrira svoju izraženu sklonost k načelnoj demonizaciji mainstream medija.

Rasprostranjene distopijske prispodobe, kakve je tijekom pandemije svatko već imao priliku susresti, nerijetko su sastavljene iz popkulturnih fikcija i informacija prikupljenih u sve samo ne serioznim izvorima.

Povremeno začinjena prstohvatom crkvenog fundamentalizma (posebice tijekom prvog vala), takva je slika stvarnosti konačno postala i općeprihvatljiva u pojedinim socijalnim miljeima.

Javna sfera ne može se formirati oko takvih slika i narativa koji se protive ne samo debati, nego i zdravom razumu. One su, nažalost, dominantne na društvenim mrežama, zbog raznih čimbenika, od kojih su specifični obrasci razmjene informacija, ili demografska obilježja poput preplavljenosti informacijski manje pismenim boomerima samo poneki.

Načelne protivnike mainstreama ne smije se poistovjetiti s pojedincima koji argumentirano izražavaju negodovanje pojedinim mjerama, koji olako ne kanoniziraju, ali i ne demoniziraju kampanju cijepljenja, već su naprosto mišljenja kako zadaća države nije da minimizira zdravstveni rizik svakog pojedinca.

Uzimajući u obzir da je vlada već od samog početka kampanje cijepljenja u potpunosti propustila ažurnu moderaciju javne debate o novostečenim informacijama iz sada već brojnih provedenih studija, takav je protoliberalan stav sasvim razumljiv.

Tako je sada, usred četvrtog vala i neposredno pred uvođenje COVID potvrda, krenula polemika oko nepostojanja takozvanog sterilnog imuniteta. Liberali argumentiraju u korist demoralizaciji diskursa, ističući kako je više neodrživ stav kako je cijepljenje doprinos dobrobiti kolektiva, pa se ono isključivo tiče individualne slobode.

Hrvatsko je društvo nemoguć predmet sociološke refleksije. Moguće ga je poimati jedino u njegovoj odsutnosti i neizgrađenosti

No pojedine su inozemne vlade već nakon same pojave delta soja i prvotnih analiza njezinog epidemiološkog značenje inicirale i moderirale iscrpnu javnu debatu iz koje je proizašao zaključak kako je cijepljenje i dalje preporučljivo, unatoč i dalje postojećoj mogućnosti zaraze i njezinog širenja, koju cijepljenje ipak bitno smanjuje, a usto osigurava i veću raspoloživost bolničkih kapaciteta.

Nasuprot tomu, naši su politički akteri propustili obratiti pažnju na činjenicu da sfera javnost ne živi tek od odsustva cenzure, odnosno slobodnog protoka informacija.

U vremenima permanentne preplave nepojmljivom količinom informacija, i nepreglednost također može biti jedan oblik faktičke cenzure, jer onemogućuje identifikaciju relevantnih i serioznih sadržaja, pa ujedno i sprječava okupljanje oko zajedničkih ideja koje bismo mogli razraditi u javnoj debati.

Notorna izgubljenost vlade tako se zrcali u izgubljenosti naroda. Ona je simptom nemogućnosti da se formira društveni život koji bi se unatoč mnoštvu razilazećih stajališta usuglasio oko postojećih problematika koje bi politika trebala nastojati riješiti.

Izbori bi mogli služiti tomu da narod demonstrira svoju suverenost tako da iskoristi svoju periodičnu mogućnost pražnjenja mjesta moći. Iskustvo nas pak uči da Hrvatice i Hrvati, kada im se pruža prilika da rekonfiguriraju hrvatski politički krajolik, uglavnom propuštaju preuzeti inicijativu.

Razlog tomu je politička apatija koja sprječava aktivno stvaranje društvene kohezije. Izbori nam uvijek iznova uprizoruju kako u ponoru klijentelizma potone čak i najizraženiji osjećaj načelne pripadnosti opoziciji.

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Kako zadovoljiti ruski ”timos”?
  • Njemačka godinama svodi geopolitiku na ekonomske odnose
  • Moć (Putinova) verbalnog naoružanja
  • Pubertetsko poimanje stvarnosti i zavjereničke politike
  • Promašena krizna komunikacija između Vlade i građana
  • Auf Wiedersehen, Angela!

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: PANORAMSKE PERSPEKTIVE Tagged With: Andrej Plenković, Boris Ležaja, HDZ, javna sfera, klijentelizam, Panoramske perspektive, Sanader

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Čas autonomije

    Čas autonomije

    zoran-daskalovic
  2. Posvađani blizanci

    Posvađani blizanci

    marinko-culic
  3. Emil Matešić: I Haški tribunal može biti umjetničko nadahnuće

    Emil Matešić: I Haški tribunal može biti...

    ana-grbac

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT