autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Ispljuvak Moloha nacije

Autor: Miljenko Jergović / 05.01.2014. Leave a Comment

U novoj godini Europa obilježava stogodišnjicu početka Prvoga svjetskog rata. Bit će to prilika da se prisjetimo kako je počelo sve ono što do dana današnjeg još nije završilo. A počelo je u nedjelju, na Vidovdan, 28. lipnja 1914. kada je skupina sarajevskih omladinaca, jugoslavenskih zanesenjaka i pjesnika cijelo jutro, skoro do podne, naganjala austrougarskoga princa prestolonasljednika Franca Ferdinanda, sve dok ga ne upucaše nakon jednoga posve idiotskog prometnog manevra njegova službenog vozača.

 

Uslijedio je jednomjesečni ultimatum Srbiji, jer su u Beču smatrali da je Srbija skrivila prinčevu smrt, nakon čega je počeo rat, najveći u dotadašnjoj europskoj povijesti, i pokrenut je niz međusobno povezanih događaja, fatalnih uzroka sa strašnim posljedicama, kojim je posve izmijenjena slika Europe.

 

Drugi svjetski rat započeo je kad i Prvi, bez njega ne bi bila vjerojatna ni Oktobarska revolucija, bez koje, opet, ne bi bilo Hladnoga rata…

 

Principov kuršum pogodio je u srce stvari, ali i da je promašio, i da su se mladobosanci i te nedjelje bavili proučavanjem i prevođenjem Walta Whitmana, kao što su to činili drugih nedjelja, izbio bi Prvi svjetski rat. Prije ili kasnije, već bi se našao dobar povod.

Principov kuršum pogodio je u srce stvari, ali i da je promašio, i da su se mladobosanci i te nedjelje bavili proučavanjem i prevođenjem Walta Whitmana, kao što su to činili drugih nedjelja, izbio bi Prvi svjetski rat. Prije ili kasnije, već bi se našao dobar povod

 

Ali kako je Gavrilo, ipak, ustrijelio Ferdinanda i Sofiju, i time svoj grad i svoju zemlju (Bosnu, naravno) učinio važnijim nego što su, zapravo, bili, a s njima i sve druge južnoslavenske zemlje koje će nakon 1918. ući u zajedničku državu, u priči o europskoj stogodišnjici ni mi nismo tek epizodisti ili siromašni rođaci s ruba Europe.

 

Ubrzo nakon prinčeve smrti, uz Latinsku je ćupriju, na proširenju i postamentu koji i danas postoje, postavljeno spomen obilježje tragično stradalom prinčevskom paru. Na kraju rata spomenik je srušen, jer se promijenila politička paradigma, pa su atentatori od ubojica postali heroji, dok je princ postao simbol okupatorske sile i legitimna meta boraca za oslobođenje.

 

Ali ipak, “vidovdanski junaci” su izvan staroga koševskog groblja gdje im je spomen-kosturnica, rad arhitekta Aleksandra Deroka, tek nakon 1945. dobili svoj spomenik. Dvije u asfaltu izlivene stope, broj trideset sedam, na mjestu na kojem je stajao Gavrilo kada je potezao okidač, rad sarajevskog slikara i proto-konceptualista Voje Dimitrijevića, najljepši su i najtačniji memorijal za koji znam.

 

Sarajevska su djeca, u prolazu, svoja stopala mjerila Principovim. Brzo bismo ga, već u petom-šestom razredu, prerastali. Umjetnik nije ništa rekao o atentatorevom činu, nije ga moralno vrednovao, nego je samo memorirao događaj. Zastajući u njegovim stopama mi smo, simbolički i nesvjesno, postajali odgovorni za njegov čin. S Prvim svjetskim ratom ozbiljno se počelo razmatrati pitanje identiteta, pripadnosti i kolektivne odgovornosti.

 

Stope Gavrila Principa izrovane su iz sarajevskog asfalta u prvoj godini srpske opsade. I sam sam tada u svome gimnazijskom drugu Gavrilu vidio predšasnika opsade, krivca za nešto što nam se u travnju 1992. počelo događati. Kasnije sam se ohladio.

Stope Gavrila Principa izrovane su iz sarajevskog asfalta u prvoj godini srpske opsade. I sam sam tada u svome gimnazijskom drugu Gavrilu vidio predšasnika opsade, krivca za nešto što nam se u travnju 1992. počelo događati. Kasnije sam se ohladio

 

Nekoliko godina nakon rata netko je pokušao obnoviti rad Voje Dimitrijevića, ali su Principove stope ponovo iščupane iz pločnika. Uvjerenje da je princ bio ispravan, a da su atentatori bili krivi više se nije moglo promijeniti ili relativizirati. Priča o Mladoj Bosni pretvorila se u jednu od onih legendi na kojima se provodi nacionalna i dnevnopolitička diferencijacija. Ako si Bošnjak ili Hrvat, vjerovat ćeš u princa, a ako si Srbin, bit ćeš na strani Gavrila.

 

U oba slučaja nedvosmisleno i do kraja, baš kao da je raspored uloga zakovan za sva vremena, upisan u nacionalno samoodređenje, i kao da se naš doživljaj svijeta nimalo ne razlikuje od doživljaja onih koji su živjeli prije stotinu godina.

 

Pripadnici Mlade Bosne, sarajevski gimnazijalci i idealisti, pobunjenici i revolucionari, najbolji su dio jednoga naraštaja. Ono u što su oni vjerovali bilo je duboko ispravno. Vjerovali su, recimo, u to da bi narodi u Bosni i u svim južnoslavenskim zemljama trebali sami odlučivati o svojoj sudbini, ali što je važnije, vjerovali su u to da je pogubna, loša i primitivna svaka vjerska i nacionalna mržnja, vjerovali su, i to su propovijedali, da je Hrvat Srbinu brat.

 

To je istina, koju bismo mogli krivotvoriti, ali bismo je teško mogli promijeniti. Ali istina je, također, i to da je atentat u Sarajevu nesretan događaj za taj grad i za tu zemlju (Bosnu, naravno), jer je njime prekinuta prva modernizacija bosanskohercegovačkog društva, započeta 1878, koja nikada više i neće biti nastavljena. Pucanj u Ferdinanda bio je i pucanj u Walta Whitmana. Tako je to bilo na lokalnom planu.

 

S Prvim svjetskim ratom došao je kraj višenacionalnoj državi Habsburga, i započelo je “kratko dvadeseto stoljeće”, u kojem će Europa biti temeljito etnički očišćena.

Kao i u većini zemalja pobjednica, u Srbiji je 11. studenoga neradni dan, jer se tada obilježava dan potpisivanja primirja u Prvome svjetskom ratu. A što je s Hrvatskom? Kako će u ovoj zemlji biti obilježena jedna europska obljetnica, i što za nju znače pucnji u Sarajevu?

 

U zločinu Holokausta – za koji nisu odgovorni samo Nijemci, ni manji narodi čije su ga vlasti kreirale i provodile, uključujući i Hrvate – nestalo je Židova, tih idealnih ili jedinih pravih i iskrenih Europljana (kao što tvrdi Amos Oz), koji su bili vezivno tkivo svakoga europskog jedinstva, jer jedini nisu imali vlastitu državu, niti ambicija da je u Europi stvaraju.

 

Dvadeseto stoljeće bit će obilježeno kao stoljeće koncentracijskih logora, a zatim i stoljeće egzilanata, emigranata i bezdomnika. Prvi put u ljudskoj povijesti pojavili su se “ljudi bez papira”, a putna isprava postala je jedino vjerodostojno svjedočanstvo čovjekova postojanja. Prije Principova pucnja čovjek bez pasoša mogao je stići sve do Amerike, a da ga nitko ne pita čiji je i odakle je… S putovnicom kao da je nastala i odgovornost građanina za sve ono što je u ratu i u miru učinjeno u njegovo ime.

 

Iako Bosna i Hercegovina i Srbija nisu članice Europske Unije, godišnjica početka Prvoga svjetskog rata u tim će zemljama biti živo obilježena. Na novinskim stranicama i po internetskim forumima već traju žučne diskusije, traju televizijske debate, organiziraju se okrugli stolovi, objavljuju se knjige.

 

Kao i u većini zemalja pobjednica, u Srbiji je 11. studenoga neradni dan, jer se tada obilježava dan potpisivanja primirja u Prvome svjetskom ratu. A što je s Hrvatskom? Kako će u ovoj zemlji biti obilježena jedna europska obljetnica, i što za nju znače pucnji u Sarajevu?

 

Ako je suditi po onom što čitamo u novinama ili onom što se može vidjeti na Hrvatskoj televiziji, odgovor je: ama baš ništa. Da je pitati političare, uključujući i politički angažirane povjesničare, oni bi, valjda, mudro ustvrdili kako je za Hrvate i u ovoj stvari dobro ono što je loše za Srbe ili što je protiv Srba. I teško da bi se dalje od toga došlo.

 

Stogodišnjica Prvoga svjetskog rata u Hrvatskoj će stoga, prije nego išta, biti svedena na porodična sjećanja. Ako i njih nije prožvakao pa ispljunuo Moloh nacije.

 

(Prenosimo s autorova portala)

Još tekstova ovog autora:

  • Hvala Srbiji na mojim antitijelima
  • Ako Ministarstvo kulture ne obrani N1, onda ga treba ukinuti
  • Hrvatska bi trebala otkupiti Meštrovićev spomenik u Chicagu
  • Patrijarh Porfirije, čovjek i njegovi prijatelji
  • Bandić je trebao biti anđeo da ne postane lopov
  • Što je dopušteno desnici, ne smije biti dopušteno i ljevici
  • Balašević Sarajlijama: ja sam kriv taman i da nisam kriv
  • Obnova na Baniji zločin je ratnog profiterstva
  • Pucnjava iz strojnice po mirnim i uzornim građanima
  • Hrvoje Tkalčić, lovac na potrese

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: OSVRT Tagged With: Aleksandar Derok, autograf.hr, Europa, Franc Ferdinand, Gavrilo Princip, hladni rat, Hrvatska, Miljenko Jergović, Oktobarska revolucija, osvrt, Srbija, Walt Whitman

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Piše: Suzana Marjanić i Goran Đurđević

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Slučaj doktora Dragomira

    Slučaj doktora Dragomira

    boris-dezulovic
  2. Farsa

    Farsa

    marinko-culic
  3. Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Matematika i potresi

    Matematika i potresi

    goran-gazdek
  2. Sjeme za banijske njive

    Sjeme za banijske njive

    vladimir-jurisic
  3. Ponovno rođen

    Ponovno rođen

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.