Hrvatski predsjednik Ivo Josipović održao je u srijedu govor u srbijanskoj Narodnoj skupštini, u kojemu je ocijenio da unatoč teškoj prošlosti Hrvatska i Srbija moraju razviti međusobno povjerenje kako bi riješile probleme koji opterećuju njihove odnose i postigle istinsko partnerstvo.
Josipović se, kao prvi hrvatski predsjednik u povijesti, obratio zastupnicima srbijanskog parlamenta u sklopu svog dvodnevnog službenog posjeta Srbiji, a prije svog govora sastao se s predsjednikom skupštine Nebojšom Stefanovićem.
„Iako je povijest odnosa Hrvata i Srba duga, prvi sam predsjednik Hrvatske u povijesti koji ima čast obratiti se poslanicima Narodne skupštine. Sama ta činjenica govori da su odnosi između naše dvije države došli do točke konačnog sazrijevanja. To znači da smo demokratske zemlje koje imaju političku volju i odlučnost zatvoriti krug sukoba i otvoriti prostor za istinsko partnerstvo“, rekao je Josipović pred dvjestotinjak srbijanskih zastupnika i predstavnika diplomatskog zbora, koji su njegov govor pozdravili burnim pljeskom.
„Kalvariju koju je Hrvatska prošla devedesetih pamtimo kao borbu za naš opstanak, slobodu i samostalnost. Sjećamo se slika porušenih gradova i sela, brojnih zločina i nesretnih sudbina. Među stradalnicima i ljudima nesretnih sudbina bilo je, svjesni smo, i puno naših sugrađana Srba“, rekao je Josipović.
On je rekao da je svjestan da Hrvatska i Srbija različito ocjenjuju neke povijesne okolnosti, ali je dodao da u jednome treba biti jedinstven. „Moramo biti ujedinjeni u osudi svakog zločina, jer samo tako možemo budućim generacijama poslati poruku koja jamči da se zločini nikada neće ponoviti“, rekao je.
Hrvatski predsjednik dodao je da „ne prihvaća da nas teška povijest zauvijek čini neprijateljima ili barem stranama koje nikako ne mogu naći zajednički jezik“.
„Ne prihvaćam beznađe i defetizam. To su sve izrazi straha, neznanja i nemoći, nedostatka vizije i samopouzdanja. Nemamo pravo na izgovore i odgađanja posla koji se mora obaviti za dobrobit naših država i naroda“, rekao je Josipović.
„Od prošlosti moramo učiti, ali uz svo dužno poštovanje prema prošlosti, naša obaveza je život danas i život sutra. Naše države, naše građanke i građani moraju dočekati rješenje svih onih problema koje nas opterećuju u međusobnim odnosima, moraju imati mogućnost iskoristiti sve ono dobro što na obostranu korist možemo učiniti kroz suradnju“, naglasio je.
„Konačno, i najteže – potrebno je obnoviti međusobno povjerenje. Bez međusobnog povjerenja bit će nemoguće riješiti istinski važna pitanja. To je izazov jer je između svega toga i istina, koja je sigurno za mnoge u Srbiji različita od one koju znamo mi u Hrvatskoj“, kazao je Josipović.
On se osvrnuo i na poštivanje prava srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj ocijenivši da taj posao još nije dovršen.
“U Hrvatskoj smo puno učinili da građani ostvare svoja prava, ali, na žalost, posao nije dovršen. Ovdje ću se ponovo susresti s hrvatskim građanima srpske nacionalnosti koji su pod teretom rata napustili svoje domove. Ponovit ću im da svi imaju pravo na povratak i pravo na imovinu“, rekao je.
„U obje države često ističemo kako imamo odlične propise kojima se štite manjinske zajednice. Ali, uvijek i nanovo, vidimo kako nismo učinili dovoljno, da u stvarnosti još ima diskriminacije, nepoštivanja prava koja pripadaju manjinama, poticanja segregacije i mržnje. Za međunacionalne odnose uvijek su odgovorne obje strane. Ali, svugdje i uvijek, glavnu odgovornost za kvalitetu međunacionalnih odnosa u državi ima većinska zajednica: u Hrvatskoj su to Hrvati, u Srbiji Srbi“, rekao je.
Josipović je u srbijanskom parlamentu govorio i o vezama koje povezuju dva naroda. “Dugačka je lista Srba koji su na polju znanosti, obrazovanja, kulture, gospodarstva, sporta i politike neizmjerno zadužili Hrvatsku. Siguran sam, i vi u Srbiji prepoznajete doprinos koji su Hrvati dali Srbiji“, rekao je Josipović.
On se u svom govoru također osvrnuo i na proces pristupanja i nedavno članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, te najavio podršku Zagreba Srbiji u pregovaračkom procesu.
Hina/autograf.hr
Još tekstova ovog autora:
- Nina Simone: Roman
- Knjiga mojih života
- Gabrijela ne smije umrijeti
- Alikvot
- Aktovka
- Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću
- Sarina druga ljubav
- Narodni preporod u Istri (1860 – 1907)
- Saznanje i politika
- Prijateljstvo
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.