autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Oktobar je poražen. Ali, ostale su ideje, i to nije zanemarivo

Autor: Dragan Markovina / 11.11.2017. Leave a Comment

Dragan Markovina

Dragan Markovina

Stota godišnjica Oktobarske revolucije u Rusiji, koja je izravno utjecala na stvaranje SSSR-a i bila višedesetljetnom inspiracijom praktično svim lijevim pokretima u svijetu, obilježava se u vremenu koje umnogome nalikuje tridesetim godinama u Europi. S ključnom razlikom da jako mali broj građana danas pokušava pronaći odgovore na ljevici, a napose onoj komunističkoj.

Interpretacije su brojne, pa tako ovih dana možemo čitati, kako u regionalnim, tako i svjetskim medijima, brojne analize samog napada na Zimski dvorac, posljedice kojima je to urodilo, teze o dva oktobra, koje su još davno plasirali izbjegli ruski anarhisti, konzervativna likovanja nad propašću ideje, nekritičko glorificiranje ili pak ignoranciju.

U svim tim tekstovima može se pročitati dosta zanimljivih detalja, no ono što je neovisno o tome posve izvjesno, jest činjenica da danas više nitko ne vjeruje u velike ideale, mogućnost korjenitih revolucionarnih promjena svijeta, teze o kraju povijesti i slično.

Stota godišnjica ruske Oktobarske revolucije obilježava se u vremenu koje dosta nalikuje tridesetim godinama u Europi. S jednom velikom razlikom, danas mali broj građana odgovore pokušava naći na ljevici

Otegotna okolnost za obilježavanje ove okrugle godišnjice se, pored stvarnosti strahota staljinizma, nalazi i u činjenici da se ona događa u ambijentu u kojem se sva istočnoeuropska društva i države pokušavaju metaforički oprati od socijalističkog razdoblja, uvedenog na sovjetskim tenkovima, strasno se odajući povijesnom revizionizmu, prešućivanju modernizacijskih zahvata, naglašavanju totalitarizma i teze kako je bila riječ o višedesetljetnoj sovjetskoj okupaciji, koju treba što prije zaboraviti.

Malo koje od tih društava je svjesno činjenice da su bespogovornu odanost jednom imperijalizmu, zamijenili istom takvom odanošću drugom imperijalizmu, bez ikakvog kritičkog odmaka i nasuprot politici nekoć zapadnih zemalja u današnjoj Europskoj Uniji.

Tragika hrvatskog političkog trenutka je u tome što nas aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uporno pokušava smjestiti u isti politički kontekst, neumorno nas gurajući iza željezne zavjese, unatoč tome što tamo nikada nismo bili.

Ovdašnji samoupravni socijalizam, svim svojim manama unatoč, često je djelovao inspirativno za gotovo kompletnu zapadnu ljevicu. No ono što ga je pored specifičnosti novih ideja i politike nesvrstavanja, temeljno karakteriziralo, bila je činjenica da su pobjedu socijalističke revolucije u Jugoslaviji omogućili samo njezini građani.

To posebno vrijedi za Hrvatsku, ona im nije došla na sovjetskim tenkovima Crvene armije.

Drugim riječima, to znači da je iz našeg povijesnog konteksta puno lakše razumjeti stvarnost ruskog oktobra, jednako kao i njegov konačni slom, no što je to moguće u društvima s drukčijim povijesnim nasljeđem.

U aktualnom tekstu Paula Masona u Guardianu, posvećenom stotoj godišnjici Oktobarske revolucije, on je ukazao na činjenicu da se rusko revolucionarno radništvo nije samo inspiriralo Francuskom revolucijom, nego je bilo i jako dobro upućeno u razloge njezinog kraha, panično se bojeći termidora.

Danas više nitko ne vjeruje u velike ideale, mogućnost korjenitih revolucionarnih promjena svijeta, teze o kraju povijesti i slično

Ista vrijedi i za ovdašnje revolucionare, pri čemu se kao možda najzanimljiviji dijalog ističe onaj između Tita i Krleže, vođen davnih tridesetih godina, neposredno uoči Drugog svjetskog rata.

U njemu Krleža upozorava Tita na pojavu staljinističkih čistki i na stradanje brojnih nevinih ljudi, među njima i mnogih njegovih drugova, navodeći kako je takvim razvojem stvari razočaran i kako bi o tome trebalo govoriti.

Tito mu je, pojednostavljeno govoreći, odgovorio da je sve to istina i da se slaže s njegovom ocjenom, ali da o tome ne bi trebalo govoriti, budući da bi to moglo demoralizirati članstvo.

Upravo je na koncu i potpuno razotkrivanje sovjetske stvarnosti, koje je počelo još od Malrauxovog posjeta Rusiji, nastavilo se Orwellovim zapisom o španjolskom građanskom ratu i sukobu između komunista i anarhista, a svoju konačnu potvrdu dobilo nakon Staljinove smrti i posebno nakon raspada SSSR-a, između ostalog i dovelo do povijesnog poraza ljevice, ne samo u Istočnom bloku, nego i gotovo na cijelom svijetu, a posebno u zapadnoeuropskim zemljama.

Ljevica sve od tada nije uspjela pronaći odgovore na pitanje zbog čega je došlo do zastranjenja i poraza te odlaska jedne revolucionarne i avangardne ideje u strahovladu, birokratizam, militarizam i imperijalizam, a posljedično još uvijek nije uspjela pronaći odgovor na izazove današnjeg društva. Jednako prepadnutog, deklasiranog i umnogome osiromašenog kao onda.

Tragika hrvatskog političkog trenutka je u tome što nas aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uporno pokušava smjestiti u isti politički kontekst, neumorno nas gurajući iza željezne zavjese, unatoč tome što tamo nikada nismo bili

Ovdašnja mikrolokacija na kojoj se može očitati kompletno stoljetno povijesno kretanje je splitski Veli varoš. Ta nekadašnja Mala Moskva, kako su je svi u gradu nazivali, mjesto na kojem je niknuo gotovo cijeli splitski radnički pokret sa svim svojim anarhističkim i boljševičkim frakcijama.

Rodno mjesto Vicka Krstulovića i lokalitet koji je umnogome doveo do pobjede revolucije, bio je istovremeno i kvart teške sirotinje, ali i buntovne omladine koja je u njemu 1912. godine osnovala nogometni klub Anarh, preteču današnjeg RNK Splita.

U toj Maloj Moskvi, koji je i danas prepuna spomen-ploča koje evociraju tu lijevu tradiciju, odmah ispod njih nalaze se grafiti s ustaškim znakovljem i to je ujedno jedini kvart u centru grada u kojem redovito pobjeđuje HDZ.

Iz te perspektive lako bismo mogli zaključiti kako je oktobar danas definitivno poražen, no ono što je iza njega ostalo su ideje.

O pravdi, boljem i solidarnijem društvu te o tome da se svijet može mijenjati, što je u današnjim okolnostima, u kojima crkva pokušava poništiti čak i bilo kakvo modernizacijsko nasljeđe Francuske revolucije, nezanemarivo.

(Prenosimo s portala Telegram).

Još tekstova ovog autora:

  • Zašto ogroman dio srpskog društva odbija istinu Srebrenice
  • Vlada ustvari legitimizira fašizam
  • Zašto ne bi trebalo odustati od ideje ukidanja izbora izvan RH
  • Kako smo došli do toga da se Zdravka Mamića u BiH nagrađuje
  • Kod KGK zapravo iznenađuje nedostatak straha od javnosti
  • Samo se društva bez budućnosti opsesivno bave prošlošću
  • Zašto Odboru za veterane smeta Dan antifašističke borbe
  • Zašto nitko ne čuje upozoravanja Ognjena Krausa?
  • Milanović zabio autogol koji bi ga mogao koštati izbore
  • Handke je uložio sav svoj ugled da podrži monstruma

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: OSVRT Tagged With: Birokratizam, Dragan Markovina, HDZ, imperijalizam, Kolinda Grabar Kitarović, Krleža, ljevica, militarizam, Moskva, Oktobarska revolucija, radnički pokret, samoupravni socijalizam, SSSR, Tito, Veli varoš

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Silom na silu

    Silom na silu

    boris-raseta
  2. Genocidnost palanke

    Genocidnost palanke

    boris-dezulovic
  3. Krivosuđe

    Krivosuđe

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Spomenici iznikli iz šikare

    Spomenici iznikli iz šikare

    n-jovanovic
  2. Milka i Anka na kraju tunela

    Milka i Anka na kraju tunela

    paulina-arbutina
  3. Bogdankina želja

    Bogdankina želja

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

    Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog...

    07.01.2022.
  2. Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    07.01.2022.
  3. Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    07.01.2022.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT