autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Otputovanja Tomaža Pengova

Autor: Manca Košir / 18.02.2014. 3 Comments

CESTA

 

Cesta, sklonište nemirnih ljudi,

nestaje i kroz korake klizi,

dok odlazi i glasne obzore rađa.

 

Tihe ruke bezbrojnih sati piju nepoznati svijet, upravo tamo,

na cesti među klasjem žurećih ljudi,

i žive bezvremene trenutke glasova,

dok lete stazama stoljetnih tragova.,

 

Sunčeva je zora sreća njihova dok sjene budi,

i u njih su uhvaćeni kad’ im cesta svjetla upali.

 

I tihom im tamom klupe prekrije,

zidove parka i debla stabala,

da zaspu u snove razbijenih noći.

 

Vječni stranci naručja punih prijateljstva, upravo tamo,

na cesti, zaklonjeni kišnim plaštem,

bez odlazaka, jer svugdje su doma,

na cesti probodeni sunčevim mačem.

 

Možda traže više od podsmjeha zaključanih glava,

možda traže tuđe riječi otvorenim očima,

pune dane slobodnih trenutaka nemirnih putova.

 

Dok vise među kupovima dolepršalih smetki,

i jure od mjesta do mjesta, bez sna,

i izgube na tisuće susreta, svakog dana.

 

Mala soba, mnoštvo ljudi, najvjerojatnije u prostorijama Radija Študent, 1) u studenskom naselju pod Rožnikom2), u Ljubljani. Na stolici, pred mikrofonom, sjedi mlad momak. Prelijep mladić duže guste kose, koji me energijom podsjeća na Jamesa Deana, obrastao bradom i brkovima, zvjezdanih svjetlucavih očiju, lijepe ruke grle gitaru.

 

Zapjevao je svoju baladu o cestama, a u meni se nešto pomaklo, kao da se unutra dogodio manji potres. Tomaž Pengov. Predstavljanje ploče ‘‘Otputovanja“. Godina 1973.

 

Bila je to ploča i bio je to kantautor kakvih tada, u prostorima nekadašnje Jugoslavije, nije bilo. S njime su se pojavili, u jednoj osobi objedinjeni, pisci tekstova i glazbe. Nitko tako čeznutljiv, tako liričan, tako mekano tužan kao on. Tomaž Pengov.

 

Kod kuće sam neprestano puštala njegova ‘‘Otputovanja“. Napamet sam znala riječi i melodije. Zatvorila bih oči i otputovala u krajolik s naslovnice legendarne ploče. Nježan zelen krajolik, u maglu zavijen put kroz močvarni travnjak. I stablo. Usamljeno stablo, kao što se on često osjećao usamljenim. Tomaž Pengov.

Cesta je života Tomaža Pengova nosila stranputicama i zavijucima, isto kao što je nosila premnoge boeme zemljice sa sunčane strane Alpa. Mnogo ih se, krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina, okupljalo u bifeu Šumi, nasuprot znamenite Drame SNG4) , uz tadašnju Titovu cestu (danas Slovensku cestu) u Ljubljani. Nekada sam se nalazila među njima. Zato jer sam znala da ću tamo sresti vlastitog ljubljenog supruga

 

Kroz nekoliko se mjeseci moja duhovna torba ispunila Tomaževim riječima i njegovim glasom, pa sam ga mogla slušati iako više nisam puštala ‘‘Otputovanja“. Ploču sam poklonila mladiću koji ju je trebao ne bi li jednom postao netko poput Tomaža Pengova. Godine 1973.

 

Godine su prolazile, sve su manje puštali Tomaževu glazbu. Gotovo desetljeće kasnije izašao je njegov drugi album ‘‘Pripovijetke“. Godine 1992. izdao je ‘‘Rimsku cestu“, a tri godine kasnije i ‘‘Biti tu“. ‘‘Koncert“ je izašao 207. godine, album sa živim snimcima. ‘‘Pa i nisam mnogo napravio. Četiri ploče…“ , rekao je u jednom od svojih rijetkih intervjua, ovog puta za Mladinu. Tomaž Pengov.

 

Nakon 1973. godine bila sam samo na jednom njegovom nastupu. Bio je pijan i zaboravio je riječi. Sjećam se kako sam snažno stisnula očne kapke da bi ispod njih mogla brizgati nezastrta tekućina, stiskala sam ih toliko da mi se pred očima ukazala nježna zelena naslovnica puta i stablo iz Barja3) i začuh Tihe ruke bezbrojnih sati piju nepoznati svijet, upravo tamo… Nezaboravna ‘‘Otputovanja“.

 

Cesta je života Tomaža Pengova nosila stranputicama i zavijucima, isto kao što je nosila premnoge boeme zemljice sa sunčane strane Alpa. Mnogo ih se, krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina, okupljalo u bifeu Šumi, nasuprot znamenite Drame SNG4) , uz tadašnju Titovu cestu (danas Slovensku cestu) u Ljubljani. Nekada sam se nalazila među njima. Zato jer sam znala da ću tamo sresti vlastitog ljubljenog supruga. Prije nekoliko godina je Karpo Godina5)  snimio dokumentarni film Šumi, onako kako to samo on zna. Nezaboravan film o nezaboravnom Šumiju.

 

Novi su kapitalisti zatvorili Šumi, jer su sa zgradom imali drukčije planove. Usprkos tome lokal je ostao zapisan u slovenskom kulturnom pamćenju. I upravo zbog toga!

 

Slovenske su se umjetničke duše okupljale i na drugim lokacijama. Recimo, u Jazz klubu Gajo, nedaleko Šumija. Naši su se boemi družili uz šank, promatrali se i tiho prebrojavali. Ako je netko nedostajao, otvaralo se pitanje: ‘‘Jel’ on još?“, prisjećao se Tomaž Pengov u onom kratkom intervjuu Mladini godine 2007. Naime, jednostavno ih je odnosilo. Alkohol, droge, neuredan život…

 

Od početka prošlog tjedna među nama više nema ni Tomaža Pengova. A prema medijskim reakcijama prisutniji je nego ikada ranije. Vjerojatno tijekom cijele karijere nije imao toliko oduševljenih komentara kao što ih je o njemu sada napisano. Toliko izjava punih superlativa kao sada, kada više fizički nije među nama. Prenijet ću samo tri iz Dela, od 11. veljače 2014.:

‘‘Bio je stablo, a sada je zvijezda“, napisao je Milan Dekleva. ‘‘Bio je stablo, čvrsto usidreno u svojoj nadarenosti, sada je zvijezda, okružena mukom nečovječne udaljenosti. (…) Otputovanja još uvijek odzvanjaju našim ušima, a njihov je tvorac otputovao. Bio je stablo, a sada je postao zvijezda.“ Tomaž Pengov

 

Milan Dekleva, književnik: ‘‘U slovensku je kulturu unio sasvim nov način izvođenja, neku sasvim novu osjetljivost spoja riječi i zvuka, te tako postao najvažnijim trubadurom suvremene slovenske kulture“.

 

Igor Vidmat, publicist: ‘‘Tomaž Pengov bio je plemeniti pionir slovenske autorske pjesme, odnosno kantautorstva, pjevanog pjesništva, kao suvremenog oblika klasične poezije. Album Otputovanje prvi je vrhunac slovenskog pjevanog pjesništva i popularne glazbe uopće…“

 

Bogdana Herman, pjevačica: ‘‘Tomažu je Pengovu slovenska narodna pjesma bila iznimno važna. U rijetkim ju je, čudesnim autorskim izvedbama ponovo pozlaćivao. Narodna je pjesma bila tiha i dostojanstvena pratiteljica njegove poezije i ceremonijalne glazbe. To će troje odnijeti Tomaža Pengova u budućnost.“

 

To učini smrt. Kao da su tek sada postali svjesni punine ljepote i nježnosti njegovih otputovanja… Uglazbljena i uvježbana drhtati će iznad nas i među nama ona druga otputovanja, koje su osjećali njegovi najbliži. Ostat će rane u njihovim srcima.

 

Najljepši mu je nekrolog napisao prijatelj Milan Dekleva, pjesnik, pisac, glazbenik. ‘‘ Jedini tumač mojih pjesama“, rekao je Tomaž Pengov, jedini koji je pjesme znao tako obrazložiti kao što ih sam nije ni znao ni mogao. Dobro ga je poznavao. I osjećao, trubadura, s kojim je glumio u odličnoj i nezaboravnoj postavi ‘‘Salamandera“.

 

‘‘Bio je stablo, a sada je zvijezda“, napisao je Milan Dekleva. ‘‘Bio je stablo, čvrsto usidreno u svojoj nadarenosti, sada je zvijezda, okružena mukom nečovječne udaljenosti. (…) Otputovanja još uvijek odzvanjaju našim ušima, a njihov je tvorac otputovao. Bio je stablo, a sada je postao zvijezda.“ Tomaž Pengov.

 

______________________

 

 1) Radio Študent, studentska radijska postaja (FM 89,3 MHz) emitira program od 9. svibnja 1969. godine, kada ga je osnovao Savez studenata Slovenije, a njegovo je osnivanje posljedica studentskih demonstracija održanih 1968. godine. Prvi je elektronički medij izvan sustava Jugoslavenske radio-televizije i najstariji neprestano emitirajući studentski radio u Europi. (Sl. wikipedia)

 

2) Rožnik, dio Ljubljane smješten od samog središta grada prema zapadu, između Šiške i Viča, na čijem se području nalazi Studentsko naselje.

 

3) Barje, Ljubljansko Barje, močvarno područje JZ od Ljubljane, djelomično pod državnom zaštitom. Prostire se na površini cca 160 km2, obiluje arheološkim nalazištima, od neolitskih sojenica na dalje.

 

4) SNG – Slovensko Narodno Kazalište

 

5) Karpo Aćimović Godina(Skopje, 26. lipnja 1943. godine) slovenski filmski pedagog, redatelj, snimatelj i montažer.

Filed Under: LJUBLJANSKI ZVON Tagged With: autograf.hr, Bogdana Herman, Igor Vidmat, kolumna, Ljubljana, Ljubljanski zvon, Manca Košir, Milan Dekleva, Otputovanja, slava, Slovensko Narodno Kazalište, Tomaž Pengov

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

200 godina Friedricha Engelsa ili pravo na revoluciju

200 godina Friedricha Engelsa ili pravo na revoluciju

Piše: Srećko Pulig

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. I Jovo i Ante kažu Banija

    I Jovo i Ante kažu Banija

    vedran-srsen
  2. Sramota

    Sramota

    marinko-culic
  3. Tajna hrvatskog serklaža

    Tajna hrvatskog serklaža

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Ovako se pokazuje ljudskost

    Ovako se pokazuje ljudskost

    novosti
  2. Kao da ih nikad nije bilo

    Kao da ih nikad nije bilo

    goran-gazdek
  3. Selo puno naroda, naučnika i umjetnika

    Selo puno naroda, naučnika i umjetnika

    igor-mrkalj

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  2. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.
  3. SNV sakuplja pomoć za stradale

    SNV sakuplja pomoć za stradale

    30.12.2020.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se