Čekajući bajram između dvaju bajrama

Za početak računanja vremena u muslimanskom kalendaru uzet je monumentalni događaj prelaska poslanika Muhammeda ibn Abdullaha iz Mekke u Medinu (Hidžra).

Detaljne analize razlika između mekkanskog i medinskog razdoblja poslaničke misije nude se na različitim stranama i ta su tumačenja povremeno tendenciozna, no ovdje spomenimo, bez ulaženja u pretjerane detalje, da je rana medinska zajednica formirana oko uloge poslanika Muhammeda ipak jedan od najmanje proučavanih fenomena rane povijesti islama.

Zajednica je to koja je formirana oko dokumenta zvanog ”Medinska povelja” u kojem su kroz brojne točke definirana prava i obaveze stanovnika grada Jesriba koji je dobio ime Medinetu Nebijj (Grad Božjeg poslanika) ili, kraće, Medina.

Tu zajednicu činili su pripadnici različitih vjerskih zajednica te je formiran ranije neviđeni spoj pripadnika različitih plemena Arapskog poluotoka koji su bili povezani pravima i obavezama na koje su pristali kroz Povelju. Logika tadašnjeg društva na prvo je mjesto postavljala plemensku pripadnost, a u Medini se formirala zajednica drugačija od obrazaca tadašnjeg društva.

Upravo zbog tako naglašene važnosti događaja Hidžre i svega što je Hidžra donijela u tadašnjem društvu, drugi kalif Omer ibn Hattab donosi odluku da se muslimanski kalendar vezuje za taj događaj. Lunarni kalendar hidžretske ere otvara jedno posebno razdoblje unutar svake godine, a to je razdoblje između dvaju bajrama.

Zajednica je to koja je formirana oko dokumenta zvanog ”Medinska povelja” u kojem su kroz brojne točke definirana prava i obaveze stanovnika grada Jesriba koji je dobio ime Medinetu Nebijj (Grad Božjeg poslanika) ili kraće, Medina

Specifičnost lunarnog kalendara je što se svake godine početak godine pomiče desetak dana unatrag i na taj način, na primjer, mjesec ramazan ”proputuje” kroz cijelu godinu unutar 36 godina.

Ramazanski bajram tako nastupa prvog dana mjeseca nakon mjeseca ramazana i taj dan se obilježava upravo završetak mjeseca ramazana, a Kurban bajram (ili Hadži bajram) nastupa desetog dana posljednjeg mjeseca u hidžretskom kalendaru (Zul Hidždže) i u tom razdoblju muslimanke i muslimani koji su u mogućnosti obavljaju hadž (hodočašće) u Mekki, a diljem svijeta se prinose kurbani (žrtve; ovan, krava ili deva čije se meso dijeli rodbini, prijateljima, siromašnima…).

Između tih dvaju bajrama imamo razdoblje od otprilike dva mjeseca i deset dana.

Dok pišem ovaj tekst nalazimo se upravo u tom razdoblju i prirodno je analizirati mjesec ramazan koji je iza nas uz pogled okrenut k bliskoj budućnosti i dolasku Kurban bajrama.

Zanimljivo je da je u narodnoj pobožnosti muslimanki i muslimana vremenom razvijena određena vrsta razmišljanja o ovom razdoblju i to na način da ovo razdoblje od dva mjeseca i deset dana nije dobro koristiti za velike životne, ”svjetovne” odluke poput sklapanja braka (”ne valja se ženit’ između dvaju bajrama”).

Iako ovo razmišljanje nije utemeljeno na vrelima islama u smislu propisa (dopušteno je sklapanje braka u ovom razdoblju), potrebno je pokušati razumjeti kako je došlo do ovoga.

Vrijeme oko mjeseca ramazana, vjernice i vjernici koriste za intenzivni duhovni razvitak te se, kao kruna tih promišljanja, razmišlja o odlasku na hadž. Svaka druga odluka koja bi mogla ”zamagliti” ili ”preusmjeriti” tu vrhovnu duhovnu odluku, u pučkoj pobožnosti, gurana je u stranu. Sklapanje braka zahtijevalo je i određena financijska sredstva, pa kako da se čovjek odluči hoće li sklopiti brak ili će otići na hadž?

Ovo je jedan mali primjer kako dubinski duhovne vjerničke težnje postepeno bivaju oblikovane u narodnu pobožnost koja se toga, nekad i nepotrebno, ”pridržava” ne znajući razlog.

Upravo zbog prirodnog procesa poput opisanog, kao centralni pojam ramazanskog posta, izranja taqwa (svijest o Bogu ili bogobojaznost). Kur’anski citat kaže: ”Vjernici, propisuje vam se (ramazanski) post, kao što je bio propisan i onima prije vas, da biste bili Boga svjesni” (Bekare, 183.).

Kroz navedeni citat vidimo da je u srž posta ugrađena potreba za osvješćivanjem razloga činjenja toga što činimo. Zašto vjernik posti, zašto vjernica odlučuje ići na hodočašće, zašto se odlučuju na brak…?

Iščekivanje i neizvjesnost temeljne su odrednice pandemijskog vremena, a nemogućnost dugoročnog planiranja dolazi kao posljedica. Dok iščekujemo u neizvjesnosti, nadamo se trećem, izvanrednom, ”bajramu” koji bi označavao onaj dan kad bismo dočekali, na primjer, obavijest o redovnom, uobičajenom i ”staronormalnom” načinu obavljanja hadža u 2022. godini

Ti razlozi usmjeravaju i oblikuju obred koji se prakticira, djelo koje činimo…

Svijest o važnosti i posljedicama Hidžre je ta koja je kalifa Omera navela na to da baš Hidžru uzme kao početak muslimanskog kalendara.

Neizostavno je spomenuti, u ovom pandemijskom kontekstu kojeg živimo, da će muslimanke i muslimani diljem svijeta uskoro doznati detalje o tome kako će se hadž moći obaviti ove godine, koji broj ljudi će prisustvovati, koliko će koja država moći poslati hodočasnika…

Iščekivanje i neizvjesnost temeljne su odrednice pandemijskog vremena, a nemogućnost dugoročnog planiranja dolazi kao posljedica.

Dok iščekujemo u neizvjesnosti, nadamo se trećem, izvanrednom, ”bajramu” koji bi označavao dan kad bismo dočekali, na primjer, obavijest o redovnom, uobičajenom i ”staronormalnom” načinu obavljanja hadža u 2022. godini.

U takvom kontekstu dodatno promišljanje i osvješćivanje razloga za odluke koje donosimo nameće se kao obveza.

Odlučujemo o obredima, odlučujemo o svojim obavezama, odlučujemo o cijepljenju, odlučujemo onoliko koliko ljudski rod odlučiti može.

Uzdajući se u Uzvišenog, osvijestimo svoju ulogu.

 

UKOLIKO VAM SE tekst DOPADA sam Volite NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA sam NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ Račun, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILČU NA Naj BROJU 060 800 333 HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE .

Još tekstova ovog autora:

• Katar kao pozornica dijaloga
• Islamski centar kao mjesto susreta
• Treba li vjerskoj instituciji Bog?
• Zašto, ipak, ideal Europe?
• Žrtvovanje kulture sebičnosti
• Što nam je činiti da bismo razgovarali tijekom dijaloga?
• Osnovno o Ramazanu – U sjeni Božje riječi
• Plemena tumačenja i sigurnosti
• Misija prosvjetljivanja ”čaršijskog” uma
• O mjerema u pandemiji možemo razgovarati, ali ne bez znanja

» Svi tekstovi ovog autora