U petak 18. listopada održana je u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu konferencija za novinare na kojoj su predstavljeni zaključci 47. redovitog plenarnog zasjedanja HBK.
Biskupi su ponovno izrazili svoju duboku zabrinutost zbog dokidanja autonomije religijskoga programa na HRT-u, koja mu je zajamčena sporazumom između HBK i HRT-a, a čime je taj sporazum HRT ovime jednostrano prekršio. Biskupi poručuju kako sadašnji ustroj nije prihvatljiv jer religijski program nema autonomnost i ravnopravnost. I dok biskupi izražavaju spremnost razgovarati o pojedinim odredbama sporazuma, očekuju i traže da se poštuje sporazum koji je još na snazi. Ako se to ne riješi, redoviti je put da hrvatski biskupi preko Apostolske nuncijature obavijeste Svetu Stolicu i prijave hrvatske vlasti za nepoštivanje ugovora.
Predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić izvijestio je kako je jedno od osnovnih obilježja katoličkoga vjeronauka u osnovnoj i srednjoj školi njegova konfesionalnost. Upravo ona obvezuje Katoličku Crkvu, ali i druge vjerske zajednice te s druge strane državu učenicima omogućiti pravo na sigurno i istinito poučavanje vjere kojoj pripadaju. Stoga su na poseban način i Crkva i država pozvane davati jamstvo onim roditeljima i učenicima koji izborom vjeronauka u školi izabiru kršćansku pouku kao sastavni dio odgoja i obrazovanja za svoju djecu.
Raspravljalo se i o provođenju zdravstvenoga, ali i građanskoga odgoja ponajprije u svjetlu obveze roditelja i njihova prava i dužnosti da odgajaju djecu u skladu s vlastitim uvjerenjima i prema vlastitom svjetonazoru. Obvezatnost zdravstvenoga odgoja kao eksperimentalno provođenje građanskoga odgoja s nadom da postane obvezatan često se u sadržajnom smislu kosi i u protivnosti je s kršćanskom antropologijom, tradicijom i identitetom našega naroda i u mnogočemu je protivan vjerovanju te etičkim i moralnim zahtjevima Katoličke Crkve.
Biskupi HBK stoga podsjećaju na pitanja koja su se pojavila reformom medicinskih srednjih škola, u kojima se samo u prva dva razreda izvodi nastava općeobrazovnih predmeta, pa tako i vjeronauka, a u tri sljedeća godišta nastava strukovnih predmeta. Time je nastava vjeronauka dovedena u nepovoljan, čak i diskriminirajući položaj.
Hranić je govorio o preporuci od travnja 2012. godine koju je osnovnim školama dostavio ministar obrazovanja, a riječ je o provedbi vjeronauka tijekom prvoga i posljednjeg sata, o kojoj se HBK već izjasnio. Nadbiskup Hranić naglasio je kako sadržaj preporuke ne samo da je izravno nepoštivanje ugovora između Hrvatske i Svete Stolice na području odgoja i kulture te grubo kršenje ugovora o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim i predškolskim ustanovama već ima i daljnje posljedice. Vjeronauk se na taj način proglašava krivim za ono što je dužnost školskih vlasti, a to je urediti i omogućiti svim učenicima, a to znači onim učenicima koji u školi ne izabiru katolički vjeronauk, alternativne mogućnosti rada i boravka u školi.
Raspravljalo se i o provođenju zdravstvenoga, ali i građanskoga odgoja ponajprije u svjetlu obveze roditelja i njihova prava i dužnosti da odgajaju djecu u skladu s vlastitim uvjerenjima i prema vlastitom svjetonazoru. Obvezatnost zdravstvenoga odgoja kao eksperimentalno provođenje građanskoga odgoja s nadom da postane obvezatan često se u sadržajnom smislu kosi i u protivnosti je s kršćanskom antropologijom, tradicijom i identitetom našega naroda i u mnogočemu je protivan vjerovanju te etičkim i moralnim zahtjevima Katoličke Crkve.
Čini se da se pokušavaju marginalizirati odgoj i sadržaji koje nudi katolički konfesionalni vjeronauk u školama. U tom smislu biskupi vide da se škola sve više upotrebljava kao podij za nametanje ideologije vladajućih struktura, što smatraju da nije dopustivo.
Unatoč više puta upućivanih prvo usmenih, a onda i pisanih zahtjeva HBK, kao i predsjednika HBK, da se razgovara s Ministarstvom o tim problemima, nije ostvaren nijedan sastanak na nižoj razini kako bi se pripremio sastanak između ministra znanosti, obrazovanja i sporta i predsjednika Vijeća za katehizaciju HBK, a Vlada RH ignorira molbe episkopata za dijalogom.
Predsjednik Vijeća za život i obitelj HBK krčki biskup Valter Župan upozorio je na neprimjerenost termina javne rasprave o prijedlogu obiteljskoga zakona, koja je trajala tijekom ljetnih mjeseci. Smatra se da tako važan prijedlog zakona treba ići u javnu raspravu u vrijeme kada bi dio stanovništva mogao intenzivnije pratiti raspravu i više se uključiti te je istaknuto da je mogla biti više zastupljena ravnopravnost spolova. Naime, u radnoj skupini za izradu nacrtu bilo je 14 žena i samo jedan muškarac. Stoga su u nacrtu pronađene odrednice koje bi mogle biti na štetu očeva.
V. Župan osvrnuo se i na nacrt Zakona o socijalnoj skrbi. Mišljenja je da se županijski obiteljski centri ne pripajaju socijalnim centrima jer se tim pripajanjem pitanje braka i obitelji, odnosno zaštite i dobrobiti braka i obitelji, spušta na nižu razinu.
Na pitanje novinara je li Crkva suradnica ili suparnica, nadbiskup Hranić rekao je kako se Crkva osjeća suodgovornom te da bi htjela biti suradnica. ”No ako želimo biti suradnici, moramo sjesti zajedno i razgovarati, moramo dogovarati i rješavati otvorena pitanja. Žao nam je zbog toga jer to ne uspijeva. Doista želimo biti suradnici, a nipošto suparnici. Podizanjem tenzija ništa se ne postiže, želimo samo poticati na dijalog i bilo bi nam drago kada bi tijela koja su predviđena za poštivanje suodgovornosti i dijaloga doista tako i funkcionirala”, naglasio je nadbiskup Hranić.
Nadbiskup Hranić odgovorio je i na pitanje vezano za aktualne događaje u Vukovaru kada je riječ o postavljanje dvojezičnih natpisa. Osvrćući se na susret predstavnika Vlade i prosvjednika u Vukovaru, istaknuo je kako dijalog i susret uvijek raduju. ”Mislim da treba čuti i jednu i drugu stranu i važno je da oni sjednu zajedno za stol. Ako se na silu provodi zakon, ništa se neće postići. Treba vidjeti jesu li ostvarene sve zakonske pretpostavke da se mogu neke stvari provesti”, kazao je nadbiskup Hranić i naglasio kako je ćirilica simbol te da treba voditi računa o tome da simboli funkcioniraju i na nekoj drugoj, a ne samo razumskoj razini. Prije svega na emotivnoj.
IKA /D. P.
Još tekstova ovog autora:
- Nina Simone: Roman
- Knjiga mojih života
- Gabrijela ne smije umrijeti
- Alikvot
- Aktovka
- Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću
- Sarina druga ljubav
- Narodni preporod u Istri (1860 – 1907)
- Saznanje i politika
- Prijateljstvo
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.