1. POLITIČKI I DRUŠTVENI KONTEKST OD PRIKLJUČENJA EUROPSKOJ UNIJI
Hrvatsko je društvo i dalje opterećeno sukobima i polemikama vezanima uz teme s dominantnim nacionalnim predznakom: nedavnu ratnu prošlost, ratne zločine te prava sudionika rata. Navedene teme više su no ikada korištene kao predmet dnevno-političkih obračuna, posebno u mjesecima prije predsjedničkih izbora, a nažalost, s tendencijom da dominiraju i cijele 2015. godine, odnosno (barem) do predstojećih parlamentarnih izbora.
1.1. Prosvjedi dijela branitelja – borba zbog smanjenja prava i omalovažavanja doprinosa branitelja i vrijednosti Domovinskog rata i/ili borba za privilegije, smjenom ”nehrvatske“ vlasti i raspirivanje mržnje prema srpskoj manjini
Hrvatsko je društvo i dalje opterećeno sukobima i polemikama vezanima uz teme s dominantnim nacionalnim predznakom: nedavnu ratnu prošlost, ratne zločine te prava sudionika rata. Navedene teme više su no ikada korištene kao predmet dnevno-političkih obračuna, posebno u mjesecima prije predsjedničkih izbora, a nažalost, s tendencijom da dominiraju i cijele 2015. godine, odnosno (barem) do predstojećih parlamentarnih izbora
Medijski prostor od listopada 2014. u ponajvećoj je mjeri zaokupio prosvjed dijela branitelja, predvođen 100%-tnim invalidima Domovinskog rata, koji su, smatrajući da se branitelje ponižava, marginalizira i da se ne vodi briga o najtežim ratnim invalidima, zahtijevali ostavku aktualnog ministra branitelja, njegove zamjenice i pomoćnika, no koji je u dobrom dijelu javnosti protumačen prosvjedom usmjerenim ka destabilizaciji i rušenju aktualne vlasti.
Kao i prethodne godine, i tijekom 2014. godine u Vukovaru je nastavljeno uništavanje latinično-ćiriličnih ploča na zgradama državnih institucija. Incidenti su nastavljeni iako je tijekom 2014. godine započeo kazneni postupak protiv četvorice okrivljenika koje se tereti za izazivanje nereda, razbijanje i uništavanje državne imovine, napad i ozljeđivanje službenih osoba te pokušaj rušenja ustavnog poretka.
Smirivanju tenzija nije pomogla niti odluka Ustavnog suda, koja je, nažalost, ostavila prostor različitim interpretacijama, a time doprinijela i održavanju postojećih društvenih podjela.
1.2. Nespremnost društva na kritičko promišljanje o zbivanjima iz 90-ih i vlasti na omogućavanje dostupnosti podataka iz tog vremena
Jačanje desnice, nacionalizma, ksenofobije, netolerancije te agresivnog i netolerantnog govora u javnom prostoru, karakterističnog i za mnoge europske države, u Hrvatskoj i 20 godina od završetka ratnih događanja onemogućava otvorenu i kritičku raspravu o događajima iz posljednjeg desetljeća prošloga stoljeća. Još uvijek rijetka iznošenja ”drugačijih“ pogleda često potiču otvoreni govor mržnje i pozive na linč, kojemu podliježu i liberalniji dijelovi političkog korpusa.
Istovremeno, informacije o trošenju proračunskih sredstava za osobe koje su stekle određena prava ili se nalaze u određenom položaju zbog sudjelovanja u Domovinskom ratu uskraćuju se zainteresiranoj javnosti.
Jačanje desnice, nacionalizma, ksenofobije, netolerancije te agresivnog i netolerantnog govora u javnom prostoru, karakterističnog i za mnoge europske države, u Hrvatskoj i 20 godina od završetka ratnih događanja onemogućava otvorenu i kritičku raspravu o događajima iz posljednjeg desetljeća prošloga stoljeća. Još uvijek rijetka iznošenja ”drugačijih“ pogleda često potiču otvoreni govor mržnje i pozive na linč, kojemu podliježu i liberalniji dijelovi političkog korpusa
1.3. Prijetnje, neuvažavanje povijesnih istina i prava na jednakost – mržnja prikrivena pravom na slobodu govora
Upozoravamo na sve učestaliji govor mržnje. Iako je sloboda izražavanja jedno je od temeljnih prava demokratski uređenih država, ona u nekim slučajevima može i treba biti podvrgnuta ograničenjima potrebnim kako bi se zaštitila prava i ugled drugih. Pravosuđu tek predstoji prepoznati i procesuirati takve slučajeve.
Posebno zabrinjavaju prijetnje koje primaju novinari, urednici i aktivisti za ljudska prava. Očekujemo da policija pronađe počinitelje kako bi time obeshrabrila druge širitelje govora mržnje koji ugrožavaju već krhku demokraciju, a neuspjeh u progonu nasilnika novinare bi još više gurnuo na vjetrometinu.
Upozoravamo i da se putem određenih portala neosnovano i lažno optužuje u nizu perfidnih podmetanja u kojima se godinama pokušava diskreditirati novinare i spisatelje, u kom ih se optužuje za suradnju s Kontraobaveštajnom službom t.j. KOS-a. Zbog toga su bili izloženi uvredama pa i prijetnjama smrću. Podizanje privatne tužbe ne bi smjelo biti jedina mogućnost obrane novinara/ki kojima se prijetnje upućuju. Policija treba pronaći počinitelje i predati ih pravosuđu.
Dileme u vezi slobode izražavanja iziskuju široku javnu raspravu o suprotstavljanju govoru mržnje kao i sustavan rad na stručnom usavršavanju pravosuđa.
1.4. (Re)aktiviranje političara optuženih/osuđenih za ratne zločine – povrat u retoriku iz ranih 90-ih
Suživot između različitih etničkih zajednica te napredak u uspostavi povjerenja, kako unutar država tako i između država koje su donedavno bile u ratnom sukobu, dodatno otežava (re)aktiviranje političara optuženih/osuđenih za ratne zločine.
Upozoravamo i da se putem određenih portala neosnovano i lažno optužuje u nizu perfidnih podmetanja u kojima se godinama pokušava diskreditirati novinare i spisatelje, u kom ih se optužuje za suradnju s Kontraobaveštajnom službom t.j. KOS-a. Zbog toga su bili izloženi uvredama pa i prijetnjama smrću. Podizanje privatne tužbe ne bi smjelo biti jedina mogućnost obrane novinara/ki kojima se prijetnje upućuju. Policija treba pronaći počinitelje i predati ih pravosuđu
Uz naglašavanje činjenice da je Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju ostvario ogroman napredak u razvoju međunarodnog humanitarnog prava, pridonio utvrđivanju povijesnih činjenica o ratovima na području bivše SFRJ, borio se protiv (uvijek prisutnog) poricanja istine i pokušao pomoći društvima novonastalih država da se suoče sa svojom nedavnom ratnom prošlošću, puštanjem Vojislava Šešelja na privremenu slobodu u studenom 2014. nastavio je narušavati povjerenje koje su udruženja žrtava i organizacije za zaštitu i promociju ljudskih prava imali prema njegovom radu, a koje je započelo donošenjem niza oslobađajućih presuda 2012. i 2013. godine te podjelama među njegovim sucima.
U Hrvatskoj je najeklatantniji primjer političara procesuiranog za ratni zločin koji nastoji ostati dio političkih elita Branimir Glavaš, osnivač i neformalni lider Hrvatske demokratske stranke Slavonije i Baranje (HDSSB), dominantne političke stranke u istočnoj Hrvatskoj. Nakon što je Ustavni sud u siječnju 2015. godine ukinuo presudu VSRH kojom je Glavaš osuđen za zločin nad srpskim civilima u Osijeku, (sada) nepravomoćno osuđenog zločinca u Osijeku je dočekalo više tisuća pristaša, što je on, između ostalog, iskoristio i za poziv na obustavu svih postupaka za ratne zločine protiv pripadnika hrvatskih postrojbi te na prosvjed protiv DORH-a.
1.5. Solidarnost na djelu
- godinu u Hrvatskoj, kao i u susjednim državama, obilježila je jedna od najtežih prirodnih katastrofa posljednjih desetljeća, uzrokovana poplavama, zbog kojih je iz sela u posavskom dijelu Hrvatske evakuirano oko 13.000 stanovnika, ali i iznimna solidarnost građana, spremnih pomoći stradalom stanovništvu ne samo matične države (Hrvatske, BiH ili Srbije), nego i stanovništvu susjednih država.
1.6. Zajedništvo u osudi kukastog križa na splitskom Poljudu ali ne i drugih isključivosti
Reagiranjem na kukasti križ politička opozicija i pozicija pokazale su da mogu pravodobno reagirati. Mogu li tako reagirati i u drugim slučajevima govora mržnje i relativizacije zločina?
Vlada Republike Hrvatske te cijela politička pozicija i opozicija trebaju preuzeti incijativu u regiranju na govor mržnje i istovremenoj zaštiti slobode izražavanja te ozbiljno pristupiti raspravi i donošenju Medijske politike; Pozivamo javnost, kao i vlasnike i uprave medija te urednike i novinare da se solidariziraju s kolegama u zaštiti novinara i novinarske profesije a vladine institucije i opoziciju na glasno zastupanje slobode izražavanja i medijske slobode, posebno kad su sami na meti kritike; Snažno podržavamo Deklaraciju o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj koji su donijeli predstavnici nacionalnih manjina i Savjeta za nacionalne manjine; Pozivamo pravosuđe da ujednači sudsku praksu u kaznenom procesuiranju govora mržnje i diskriminacije; Pozivamo sve vladine institucije i javnost na reagiranje na govor mržnje
Šest dana nakon utakmice Hrvatske i Italije koju je zasjenio kukasti križ na poljudskom travnjaku, PU Splitsko Dalmatinska podnijela je dva optužna prijedloga. Prijavljen je Hrvatski nogometni savez kao pravna osoba te Damir Vrbanović kao odgovorna osoba za prekršaj iz članka 5 Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima. Prekršajnom sudu u Splitu prijavljen je i HNS-ov povjerenik za sigurnost Zoran Cvrk, kao voditelj javnog okupljanja po članku 35. stavak 1. Zakona o javnom okupljanju. HNS-u prijeti kazna od 50 do 250.000 kuna, Vrbanoviću od pet do 50.000 kuna, a Cvrku od dvije do pet tisuća kuna. Mogu li tako reagirati i u drugim slučajevima govora mržnje i relativizacije zločina?
-
PREPORUKE
*Vlada Republike Hrvatske te cijela politička pozicija i opozicija trebaju preuzeti incijativu u regiranju na govor mržnje i istovremenoj zaštiti slobode izražavanja te ozbiljno pristupiti raspravi i donošenju Medijske politike;
*Pozivamo javnost, kao i vlasnike i uprave medija te urednike i novinare da se solidariziraju s kolegama u zaštiti novinara i novinarske profesije a vladine institucije i opoziciju na glasno zastupanje slobode izražavanja i medijske slobode, posebno kad su sami na meti kritike;
*Snažno podržavamo Deklaraciju o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj koji su donijeli predstavnici nacionalnih manjina i Savjeta za nacionalne manjine;
*Pozivamo pravosuđe da ujednači sudsku praksu u kaznenom procesuiranju govora mržnje i diskriminacije;
*Pozivamo sve vladine institucije i javnost na reagiranje na govor mržnje.
Antifašistička liga RH
Inicjativa ”Svi mi za Hrvatsku svih nas”
Još tekstova ovog autora:
- In memoriam – Napustio nas je veliki Željko Senečić
- Promicati kulturu milosrđa
- Državni novac udruzi Željke Markić koja negira ljudska prava
- Hanuka
- Opravdano postojanje Nove ljevice
- Predlažemo Vladi RH da obešteti žrtve logora HVO-a
- Valja opet pročitati Tuđmanove izjave o BIH i HVO
- Kolinda Grabar-Kitarović prezire Haški sud i hvali ratnog zločinca
- Silovanu se ženu viktimizira i u miru
- Svjetski dan siromaha u Vatikanu
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.