autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Religija u javnosti

Autor: Zoran Grozdanov / 16.03.2014. Leave a Comment

Više od četrdeset godina nakon objavljivanja knjige francuskoga personalista Emanuela Mouniera ‘‘Angažirana vjera“ (Kršćanska sadašnjost, 1972.) na hrvatskom smo jeziku dobili knjigu koja tematizira društvenu, ali i političku odgovornost vjernika i vjerskih institucija, kao i njihov društveni i politički angažman. Razlog tolikom jazu između 1972. i 2013. godine posve je neshvatljiv, posebno imajući u vidu ambivalentnost i krizu kršćanskoga govora u javnosti, i to ne samo u bivšoj Jugoslaviji već i u ovih naših dvadeset godina hrvatske samostalnosti.

 

Neobjavljivanje djela takve tematike u nas može ukazati samo na činjenicu da je vjerski govor u hrvatskoj javnosti samorazumljiva činjenica čija se narav ne treba dodatno preispitivati, dok se u jugoslavenskom slučaju nepostojanje religijskoga govora u javnosti taj govor pomirio sa svojom nevidljivošću i postao je puka ”religija srca“ i privatnosti.

Vjerski je govor u hrvatskoj javnosti samorazumljiva činjenica čija se narav ne treba dodatno preispitivati, dok se u jugoslavenskom slučaju nepostojanje religijskoga govora u javnosti taj govor pomirio sa svojom nevidljivošću i postao je puka ”religija srca“ i privatnosti

 

Na ovom primjeru neobjavljivanja naslova ove tematike (jer, ipak, izdavaštvo i knjige koje se (ne)objavljuju u velikoj mjeri ukazuju na probleme s kojima se susreće određeno društvo, a u našem hrvatskom slučaju najčešće na probleme koje se želi izbjegavati, pa je stoga i manjak mnogih knjiga koje će uputiti na drugačije razumijevanje problema) možemo ukazati i na dva pola unutar kojega se kreće knjiga Miroslava Volfa ‘‘Javna vjera: kršćani i opće dobro“, objavljena u riječkom Ex librisu 2013. godine.

 

Ta dva pola predstavljaju, s jedne strane potpunu privatizaciju religije, a s druge ono što, pozivajući se na ideološkog vođu Muslimanskog bratstva Sayida Qutba, Volf naziva ”totalitarnim zasićenjem“ religijske prisutnosti u javnosti.

 

S privatizacijom religije naše je društvo poprilično upoznato jer je jedan oblik takve religioznosti kojoj je bilo zapriječeno javno djelovanje bio prisutan u komunističkoj Jugoslaviji. Kako će fra Ivan Šarčević, čiji smo prikaz knjige imali prilike čitati na ovome portalu, u svom sjajnom pogovoru knjizi ”Kako preobraziti naš stari svijet?“ napisati o jugoslavenskom režimu: ”Bio je to represivni režim koji je više u javnosti, nego u svakodnevnom, običnom životu, nasilno ‘ušutkavao’ pluralnost i razlike… te isključivao religiju iz područja društvenog odlučivanja“.

 

Takav sustav religiju je ”potjerao“ u područje privatnosti, te u takvom sustavu kršćani, ali i pripadnici drugih vjerskih zajednica, nisu imali ni prava ni mogućnosti u ime svojega kršćanskog identiteta sudjelovati u društvenim i političkim procesima.

S privatizacijom religije naše je društvo poprilično upoznato jer je jedan oblik takve religioznosti kojoj je bilo zapriječeno javno djelovanje bio prisutan u komunističkoj Jugoslaviji. Kako će fra Ivan Šarčević, čiji smo prikaz knjige imali prilike čitati na ovome portalu, u svom sjajnom pogovoru knjizi ”Kako preobraziti naš stari svijet?“ napisati o jugoslavenskom režimu: ”Bio je to represivni režim koji je više u javnosti, nego u svakodnevnom, običnom životu, nasilno ‘ušutkavao’ pluralnost i razlike… te isključivao religiju iz područja društvenog odlučivanja“

 

Nastankom samostalnih država na tlu bivše Jugoslavije, kaže Šarčević, ”probuđene i povampirene nacionalne i konfesionalne razlike zanijekale su transcendentalni korijen ljudskoga postojanja kao i zajedničke biblijske korijene“.

 

Drugim riječima, konfesije su se na javnome prostoru pojavile ne samo kao čimbenici društvenih i političkih procesa nego vrlo često i kao ključni faktori u usmjeravanja političkih i društvenih procesa naših društava, toliko se baveći tim novostečenim privilegijama da su prečesto zaboravljale na svoje osnovno poslanje, onu proročku i kritičku dimenziju politike koju Volf toliko u knjizi naglašava.

 

U današnje vrijeme nalazimo se u posve drugačijoj situaciji. Svjedoci smo velike prisutnosti vjerskoga govora u javnosti i zagovaranja kršćanskih vrednota na posve drugačiji način no što je to bio slučaj devedesetih godina, kada se religija pojavila kao jedna od (ključnih!) nositeljica etničkoga i/ili nacionalnoga identiteta.

 

Ta razlika ponajprije se očituje u želji i odlučnosti vjerskih zajednica da utječu na društvene i zakonodavne procese, čemu smo imali prilike svjedočiti prošle godine u raspravama oko referenduma o brakovima pripadnika istoga spola, kao i u žučnim raspravama oko uvođenja zdravstvenog odgoja u obrazovni sustav.

 

U svim tim raspravama ukazala se sva bijeda koliko javnoga vjerskoga govora toliko i govora sekularnih medija o vjerskome identitetu i njegovome angažmanu. Upravo ta dihotomija, između, s jedne strane ”totalitarnog zasićenja“ religijom (koje se u našem hrvatskom slučaju više približilo zasićenju religijskim vrednotama američke religijske desnice, o kojoj Volf na nekoliko mjesta govori, a čiji program kao da su prepisali pripadnici udruga u Hrvatskoj koje zagovaraju nešto što uporno nazivaju kršćanskim vrednotama) i, s druge strane, ušutkavanja religijskoga glasa na javnome prostoru, što je bila želja mnogih pojedinaca i medija u tim raspravama, a bila je vrlo prisutna u našim nedavnim prijeporima.

Konfesije su se na javnome prostoru pojavile ne samo kao čimbenici društvenih i političkih procesa, nego vrlo često i kao ključni faktori u usmjeravanja političkih i društvenih procesa naših društava, toliko se baveći tim novostečenim privilegijama da su prečesto zaboravljale na svoje osnovno poslanje, onu proročku i kritičku dimenziju politike koju Volf toliko u knjizi naglašava

 

Mogućnost, ali i narav religijskoga govora u javnosti vrlo je složena tema koja ovisi o mnogim čimbenicima, primjerice, o političkome poretku, o političkoj kulturi, ali i, što je vrlo važno, o razumijevanju uloge vjerske zajednice unutar jednoga društva. Ta posljednja dimenzija posebno je bila problematična u našemu kontekstu.

 

Pozivajući se na većinu onih koji, barem nominalno, dijele kršćanska uvjerenja, rasprave su se u nas vodile oko obrane kršćanskih vrednota od nadolazeće globalizacije, liberalizma, a čuli smo tu i mnogo opasnije i grublje riječi od strane pripadnika i čelnika vjerskih institucija.

 

To svođenje religijskoga govora na obranu moralnih načela (i to vrlo konzervativnih) u Hrvatskoj je dovelo u pitanje samu narav kršćanskoga govora i stavova, vrednota za koje se kršćanstvo treba zauzimati. Također, dovelo je u pitanje i sam identitet kršćanstva koji se u javnoj percepciji u Hrvatskoj, s pravom, u potpunosti poistovjećuje s onim opcijama koje strastveno žele očuvati stare vrednote, tradicionalna uvjerenja, umjesto da stave ta uvjerenja na kocku zarad stvaranja društva i pojedinca koji će mijenjati postojeći društveni sustav imajući u vidu ono osnovno kršćansko poslanje, ono proročko, koje je uvijek usmjereno na kritiku postojećeg (i religijskog) stanja.

 

U ovom se nalazi stalna opasnost i kršćanskoga govora i identiteta. Opasnost od zatvaranja u svoje tradicionalne norme i vrednote ili od prilagođavanja postojećem društvu, čime se gubi ono suštinsko u kršćanskoj vjeri – da bude stalna kritika svih postojećih sustava moći, pa i onih religijskih. A ti religijski sustavi prečesto, napose u našim složenim i pluralnim društvima, ne uzimaju u obzir isto toliko složene i pluralne identitete pojedinaca, pripadnika društva unutar kojeg djeluju te vrše nad njima ”nasilje“ u ime vjerskih vrednota.

Strah od sve veće pluralizacije javnoga prostora, ali i ponajprije zbog nepoznavanja naravi pluralnih društava i vrednota koje ta pluralizacija sa sobom nosi, vjerske zajednice najčešće nagoni ili na ono što će Volf nazvati stvaranje alternativnog društva, ”Crkve kao alternativne države“, ili na snažan angažman vjernika i vjerskih institucija da se religijske vrednote obrane od poplave sve većeg broja svjetonazora koji utječu na pojedinca i društvo i mijenjaju tradicionalna uvjerenja i obrasce (i moralnog) ponašanja te ih, ponekad i radikalno, dovode u pitanje

 

Zanimljivo je primijetiti, što su učinili i mnogi prije ovoga teksta, da religijske institucije ni na koji problem u hrvatskom društvu nisu toliko snažno reagirale koliko na područje morala ili, još točnije, spolnoga morala i vrednota, želeći valjda stvoriti kršćansku moralnu oazu unutar ovoga bezbožnog i moralno izopačenog svijeta.

 

Strah od sve veće pluralizacije javnoga prostora, ali i ponajprije zbog nepoznavanja naravi pluralnih društava i vrednota koje ta pluralizacija sa sobom nosi, vjerske zajednice najčešće nagoni ili na ono što će Volf nazvati stvaranje alternativnog društva, ”Crkve kao alternativne države“, ili na snažan angažman vjernika i vjerskih institucija da se religijske vrednote obrane od poplave sve većeg broja svjetonazora koji utječu na pojedinca i društvo i mijenjaju tradicionalna uvjerenja i obrasce (i moralnog) ponašanja te ih, ponekad i radikalno, dovode u pitanje.

 

Budući da ovaj tekst služi kao uvod i najava okruglog stola koji će se održati u antikvarijatu Ex libris u Rijeci, 17. ožujka 2014. u 19 sati, želio sam samo dati ocrt onoga o čemu mislim da valja progovoriti u bilo kojoj iole ozbiljnijoj raspravi o naravi kršćanskoga identiteta i njegovome javnome angažmanu.

 

Javni angažman vjernika je nužan jer vjerski identitet nije samo ”privatna stvar“ već zahtijeva i cjelovito djelovanje, privatno, društveno i političko. Nijekanje te naravi identiteta je vršiti nasilje nad vjerskim identitetom, ali i obrnuto, čežnja za stvaranjem boljeg i pravednijeg društva, ”u ime Boga“, nauštrb uvjerenja onih koji ne dijele ta uvjerenja, također predstavlja nasilje nad njihovim identitetima.

 

O ovim i mnogim drugim pitanjima javnoga vjerskog govora na spomenutom će okruglom stolu govoriti:

 

fra Drago Bojić, bivši urednik Svjetla riječi iz Sarajeva

Željko Tanjić, rektor Katoličkog sveučilišta u Zagrebu

Neven Šantić, politolog, Rijeka

Zoran Grozdanov, urednik u Ex librisu

Još tekstova ovog autora:

  • Hegel, Moltmann i ”smrt Boga”
  • Silazak u vražje krugove smrti
  • Izvrstan Ivankovićev okvir

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: ABRAHAMOVA DJECA Tagged With: Abrahamova djeca, autograf.hr, Emanuel Mounier, Ex libris, fra Ivan Šarčević, Hrvatska, javnost, Jugoslavija, Miroslav Volf, personalist, religija, Sayid Qutb, vjera, Zoran Grozdanov

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Piše: Suzana Marjanić i Goran Đurđević

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Zagrebačka mjesta stradanja i otpora

    Zagrebačka mjesta stradanja i otpora

    nenad-jovanovic
  2. Povijesni kompromis

    Povijesni kompromis

    marinko-culic
  3. Aleksandar Vučić, najveći ikad

    Aleksandar Vučić, najveći ikad

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Uređenje Dositejeve kuće u Plavnu

    Uređenje Dositejeve kuće u Plavnu

    anja-kozul
  2. Dom za “nevidljive”

    Dom za “nevidljive”

    paulina-arbutina
  3. Danju svinjac, noću smrzavanje

    Danju svinjac, noću smrzavanje

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.