novinarstvo s potpisom
Svjetlana Hribar
Prije godinu dana – 5. lipnja – umrla je Daša Drndić.
”Nema je. Otišla je, spasila se muka svoga tijela i mučnine od suludog svijeta koji ju je podjednako kinjio. … Otišla je stazom koja ide pravo, jer je ta dama hrvatske književnosti samo takvom rutom hodala: uspravna, prkosna, nikad nazad, ne skrećući ni lijevi ni desno.” [Read more…]
Paralelno sa sve otvorenijim pojavljivanjem neofašista na svjetskoj sceni jača i pritisak na sve one koje bi htjeli objektivnim istraživanjima skinuti s vrata hipoteke prošlih vremena. U susjednoj Italiji, gdje je na vlast došla nacionalistička, rasistička i ksenofobična Liga pod vodstvom Mattea Salvinija, sve su glasniji zahtjevi da se ograniče istraživanja o bliskoj prošlosti, u prvom redu fašističke prošlosti Italije, ali i ona istraživanja koja se bave poratnim zločinima pobjednika. [Read more…]
Dragan Markovina
Proljetna travanjsko-svibanjska obilježavanja važnih povijesnih datuma u hrvatskom društvu svake godine izazovu manje-više iste i posve oprečne reakcije. Od desetog, preko četrnaestog travnja, obilježavanja jasenovačkog proboja, Dana pobjede nad fašizmom, pa sve do bleiburškog okupljanja, društvo se podijeli, zauzmu se politički, historiografski i medijski položaji, pa krene metaforičko prekomjerno granatiranje jednih i drugih. [Read more…]
Stjepan Mesić
Foto: Novi list
Razumijem i podržavam odluku g. Budimira Lončara, ministra vanjskih poslova nekadašnje Jugoslavije i posebnog savjetnika za međunarodne odnose u Uredu Predsjednika Republike Hrvatske u mojem drugom mandatu, da ne primi priznanje grada Zagreba što ga mu je namjeravao uručiti gradonačelnik Bandić. [Read more…]
Anna Maria Grünfelder
Ljubav prema suprugu Eugenu dovela je austrijsku povjesničarku i teologinju Annu Mariju Grünfelder u Zagreb prije gotovo pola stoljeća. Toliko dugo ta neumorna znanstvenica obogaćuje ovdašnji kulturni, znanstveni i društveni život, s vremenom fokusirajući svoj rad na stradanje Židova u Drugom svjetskom ratu. Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, Grünfelder za tportal komentira ovogodišnji povijesni iskorak Kaptola s najvećim panoom na jednoj europskoj prvostolnici, progovara o razmjerima oduzete židovske imovine i ocjenjuje kakva je Hrvatska danas u odnosu na 1990-e. [Read more…]
Miljenko Jergović
Foto: Ivan Posavec
Da mi vjera dopušta da gledam programe HTV-a, provjerio bih, ovako ne znam, pa biste mi vi mogli reći je li u subotu 19. siječnja 2019. u TV kalendaru objavljeno da se tog dana navršilo pedeset godina od smrti praškog studenta Jana Palacha. Ili subotom, možda, više nema TV kalendara? [Read more…]
Jugoslavija je pripadala ”istočnom djelu polutke” i socrealizmu u umjetnosti – no Krleža je već 1929. kritizirao ždanizam i inzistirao na pravu umjetnosti i kulturnjaka na individualne i vlastite puteve, na regionalne i lokalno divergentne tradicije i eksperimente sa stvarnošću. [Read more…]
Stjepan Mesić
Foto: Novi list
Stjepan Mesić ovih će dana proslaviti 84. rođendan. U politici je, kaže, ”dulje od šezdeset godina”, računa li se njegovo predsjednikovanje Savezom studenata Pravnog fakulteta, polovinom pedesetih. Na početku intervjua s jednim od najvažnijih hrvatskih političara kraja prošlog i početka ovog stoljeća, zainteresiranim, duhovitim, angažiranim i vitalnim i danas, zanimalo nas je što ga je, zapravo, svih tih godina vuklo u politiku. [Read more…]
Božo Kovačević
Foto: Telegram
Desetog prosinca bio je Međunarodni dan ljudskih prava. Glavna skupština UN-a na taj je dan prije 70 godina usvojila Opću deklaraciju o ljudskim pravima. Neke tadašnje članice UN-a, koje su prilikom izjašnjavanja bile suzdržane, danas više ne postoje. To su bili SSSR i Jugoslavija. Južnoafrička Republika bi – da su je tada predstavljali pripadnici većine stanovništva a ne bjelački zagovornici aparthejda – tada glasala za, a Saudijska Arabija bi i danas vjerojatno ostala suzdržana kad bi se kojim slučajem Opća skupština UN-a opet izjašnjavala o tom dokumentu. [Read more…]
Opću deklaraciju o ljudskim pravima usvojila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 10. prosinca 1948. Svečano proglašenje bilo je u Parizu, u velikoj dvorani palače de Chaillot na Trocaderou, s kojega se, kroz park Trocadero, spuštaju stepenice prema Eiffelovom tornju. Samo četiri i pol godine ranije s Eiffelovog tornja visjela je nacistička zastava s kukastim križem, a vlakovi su širom Europe vozili u stočnim vagonima stotine tisuća ljudi u koncentracione logore, od Auschwitza do Jasenovca. [Read more…]
