novinarstvo s potpisom
Milan Rakovac
Poslije Titove smrti kružila je anegdota kako se netko od naših vođa pohvalio Giancarlu Pajetti da će Jugoslavija opet biti jedinstvena – ako nas netko napadne. A Pajetta upita: A ako vas nitko ne napadne? Nitko nas ne napada još od 1941. godine, ali zato napadamo sami sebe kao nikad nijedan okupator, kojih ovuda nikad nije falilo, od Karla Velikog do Firera i Dučea. [Read more…]
Slobodan Šoja
Ne računajući mase koje iz bilo kog razloga tradicionalno žele ostati po strani svih dešavanja, u našem ratu, od 1941. do 1945. godine, ljudi su u BiH bili podijeljeni na one koji su bili u službi vlasti i na one neustrašive koji su se borili za slobodu. [Read more…]
Volga Švorinić
Rođena sam, odrasla, školovala se, ljubila, udala, rodila, zaposlila, u državi koja se zvala Jugoslavija.
Nije bilo sjajno, nije bilo bajno, bilo je svakojako. Ali sirotinja je imala šansu. Gradile su se tvornice, koje su danas u tuđem vlasništvu, obrtnici, odvjetnici i umirovljeni liječnici su imali pravo na privatni rad. [Read more…]
Vladimir Pavlinić
(Opaska uredništva: U povodu preminuća našeg kolumniste Vladimira Pavlinića, u Londonu u nedjelju 25. rujna u 93. godini života, ponavljamo intervju koji je dako kolegi Denisu Derku za Večernji list. Posebnim ćemo se tekstom oprostiti od dragog nam Vladimira. R.I.P.)
Hrvatski novinar, urednik i slikar Vladimir Pavlinić rođen je 5. studenog 1929. godine u Dubrovčanu nedaleko od Velikog Trgovišća u Hrvatskom zagorju. U Zagrebu je pohađao Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju te Bogoslovni fakultet, a studirao je i slikarstvo. U enciklopedijama se navodi i podatak da je 1953. godine zaređen za svećenika. Bio je supokretač i prvi glavni i odgovorni urednik više nego utjecajnog Glasa Koncila, i to od 1963. pa do 1972. godine. U Glasu Koncila je obavljao i poslove lektora uporno ignorirajući Novosadski dogovor. [Read more…]
Gradimir Gojer
Povijest je tako ”htjela” ili tako se to namjestilo…
Dva, ne samo za povijest bosanskohercegovačkog nogometa i sporta uopće, važna nogometna kolektiva osnovana su tačno prije stotinu godina. FK Velež i FK Željezničar izrasli su tokom stoljeća egzistiranja u nogometne kolose koji su i u negdanjoj Jugoslaviji i u današnjoj Bosni i Hercegovini postali nezaobilaznim faktorima u napretku ”najvažnije sporedne stvari na svijetu”. [Read more…]
Radko Polič
(Foto: Duško Marušić/Pixsell)
Ne… Ne vjerujem da je umro. Pa već je četiri puta do sada umirao i bivao klinički mrtav i opet nam se vraćao.
I to je mogao činiti samo on, jer je bio ravan bogovima.
Volio je toliko život, premda ga taj život nije nikako mazio, a on mu se uvijek do kraja davao. [Read more…]
Milan Rakovac
Opisao nas je i opjevao Johnny Štulić, prije četrdesetak godina, kad je Azra žarila i palila Jugoslavijom. Ali. Sad je ”post Jugoslavija”, i Johnny opet maršira muzikom i riječima, kao škotski gajdaši, koji su usred bitke za Normandiju u svom povijesnome slow march marširali i svirali smireno kroz kišu metaka i šrapnela. [Read more…]
Kraljica Elizabeta II. (Foto: Pixabay)
Zlokobno bilo je ljeto 1972. U lipnju se, na planini Raduši blizu Bugojna, sjatila skupina hrvatskih emigranata, revolucionara i terorista, koji su malo prije preko Dravograda iz Austrije ušli u Jugoslaviju, uvjereni da će lako izvršiti prevrat u zemlji, da će Hrvate dići na ustanak i da će provesti nacionalno osamostaljenje, naravno u granicama NDH. [Read more…]
Gradimir Gojer
Milovan Đilas: ”Raspad i rat, dnevnik 1989-1995”, Vukotić media, Beograd, 2022.
Onaj tko se odluči pročitati obimni dnevnički spis Milovana Đilasa o povijesno iznimno intrigirajućem dobu postjugoslavenskih dešavanja ne može, odnosno ne bi trebao biti običnim čitateljem, ma koliko bio predestiniran za ovu vrstu literarne meštrije.
Taj se čitatelj mora ”oboružati” znanjima iz povijesti, ponajprije, izučivši prethodno iznimno uzbudljiv životopis političara, pisca, uhićenika i progonjenog od sustava koji je revolucionarnim žarom stvarao, i u Drugom svjetskom ratu, i u poraću. [Read more…]
Damir Grubisa. Photo: Nel Pavletic/PIXSELL
Za Damira Grubišu, profesora Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu u mirovini i nekadašnjeg hrvatskog ambasadora u Italiji, kažu da ga vodi “pesimizam intelekta i optimizam volje”, jer se u svojoj bogatoj karijeri znanstvenika i diplomata nagledao i lokalnih i svjetskih katastrofa, ali ipak nije napustio tračak vjere da bi svijet mogao biti bolje i dostojnije mjesto za život. U Rimu mu je izašla knjiga na talijanskom jeziku “Diario diplomatico – Un fiumano a Roma”, u prijevodu “Dnevnik diplomata – Fijuman u Rimu”, koja je nedavno predstavljena i u Rijeci. [Read more…]
