autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Struka i javnost nakon pandemije

Autor: Nataša Antoljak / 14.03.2023.

Nataša Antoljak

Javnost nema i ne može imati dovoljno znanja da može procijeniti koje su preporuke u vezi mjera obuzdavanja pandemije bile pravovremene i optimalne. Stručnjaci koji se bave populacijskim zdravljem i epidemijama se međusobno također ne slažu, jednako kao ni oni koji se time bave znanstveno te publiciraju radove. U čemu je korijen različitog shvaćanja?

Često ističem kako nije prihvatljivo govoriti o ”stavu” znanstvenika, jer znanstvenik mora procjenjivati temeljem stroge metodologije, a ne osobnim preferencijama niti emotivnim reakcijama na rezultate istraživanja. To je česta greška u onih koji se povremeno bave znanošću, ali ponekad podlegnu i iskusni istraživači.

Stoga, u biti se ne radi o različitim stavovima znanstvenika, nego neki jednostavno predvide premalen broj varijabli koje su mogle utjecati na neke brojke poput učestalosti pobola ili smrtnosti za vrijeme pandemije. U epidemiologiji odnosno statistici to zovemo pristranost, odnosno pogreške u istraživanju.

U razgovoru Lena Einhorn virusologinja je rekla da su znanstvenici također ljudi i skloni se povoditi za osjećajima. No ostavimo to za znanstvene krugove i zatvorene rasprave.

Kad me urednik zamolio da komentiram tekst Gojka Drljače (u Jutarnjem listu) o tzv. ekscesu smrtnosti, odlučila sam napisati što jednostavnije obrazloženje kako bi javnost mogla razumjeti složenost takvih procjena.

Definicija ekscesa ili povećane (odnosno prekomjerne) smrtnosti je povećan broj umrlih u odnosu na neki početni period. Već godinama u Hrvatskoj je okvirni broj umrlih ljudi godišnje oko 50.000, a izračunava se i stopa na procijenjen broj stanovnika za tu godinu.

U svjetskim i europskim bazama izračunata je i prikazana tzv. standardizirana stopa smrtnosti koja uzima u obzir dob umrlih, te se izračunava na jednak način na standardnu populaciju za sve države kako bi taj broj bio usporediv.

Zbog činjenice da države imaju različitu dobnu strukturu stanovništva, praćenje samog broja umrlih od bolesti COVID-19 po državama nije imao neku veliku korist, pogotovo za javnost koja se time uznemiravala. Onima koji ”nisu vjerovali u virus niti da od njega ljudi umiru” ionako nitko nije mogao dokazati suprotno.

Na umiranje od ovakvog tipa virusne bolesti, najviše je utjecala dob stanovnika, ali svakako i pobol koji je u početku ovisio o provedbi općih mjera, ali i epidemiološke situacije u državi, okolnim državama, a kasnije o procijepljenosti i to poglavito starijih od 65 godina, ali i ostalih stanovnika, te svakako liječenju, ali i kapacitetu zdravstvenog sustava.

Bitno je naglasiti da je porast broja oboljelih uzrokovao pritisak na zdravstveni sustav i to vrlo često do pucanja, a rastao je broj osoba na intenzivnoj skrbi i respiratorima te, ne žalost, i broj umrlih.

S druge strane, od početka pandemije svi su znali da će biti utjecaja i na smrtnost od drugih bolesti čije liječenje ovisi o dostupnosti zaštite ili hitnoj medicinskoj skrbi, a uvelike su se te dvije ili više bolesti nalazile u istih bolesnika, pa su u nekih pridonijele smrtnom ishodu.

Pobol od bolesti COVID-19 u nekoj državi ovisi uvijek o udjelu osjetljivih osoba, a u trenutku početka pandemije su svi bili osjetljivi jer je to bila nova bolest.

Mnogi napadaju prvotno strogo zaključavanje (obustava prometa, rada škola, vrtića (njih najkraće), ograničenje kretanja, zatvorene sve usluge osim trgovina hranom itd.).

U tekstu Gojko Drljača zaključuje da diktatorske mjere nisu bile potrebne. Međutim, s tim se ne slažem jer u tom trenutku nitko nije mogao biti siguran u porijeklo virusa te što sve može izazvati inficiranjem ljudi. Nije se znalo koliki je rizik smrti u pojedinom dobnom razredu.

Uz to, mislim da će se svi složiti, kako su se građani Hrvatske (možda i šire) poprilično prepali zvukova sirena hitne pomoći i prvih informacija o broju umrlih u Italiji, ali i smrtnim slučajevima u nas te su sami odlučili biti discipliniraniji puno više nego u kasnijem tijeku pandemije.

S društvenog aspekta, kad su ljudi vidjeli da se bolest koliko-toliko obuzdala, došlo je toplije vrijeme, ublažene su mjere i tada je počelo rasti nezadovoljstvo, jer su mnogi značajno osjetili financijske posljedice mjera, što je uz psihološke posljedice počelo stvarati drugačije reakcije i negiranje potrebe za ikakvim mjerama.

U nas su se mjere dosta često mijenjale stvarajući priličnu nestabilnost, pa je od jeseni 2020. sve veće negodovanje svih koji su imali ograničenja. Ipak, u nas se mjere nisu poštivale do one razine kako su bile propisivane, jer dok nije bilo javnih okupljanja ni proslava, za to vrijeme su se po garažama, vikendicama, konobama obitelji i prijatelji družili.

Isto tako, dok su na jednom mjestu nosili maske jer su morali, iza toga bi odlazili u razne grupe gdje tih mjera nije bilo. Stoga, ako će građani biti iskreni, galama protiv mjera je bila više zbog nejednake primjene nego protiv samih mjera.

U više navrata sam pisala da sam smatrala kako je bilo mudrije u periodu prije cjepiva propisati srednje jake mjere, koje bi omogućile svima podjednaku zaradu, a ne bi dovodile do neprekidnih izmjena koje su svi jako teško pratili, a kasnije je to poljuljalo i povjerenje u njihovu utemeljenost.

Sada kad su konačno dostupni podaci dugoročnijeg praćenja ukupne smrtnosti u svijetu, znatno je zanimljiviji pokazatelj eksces smrtnosti koji uključuje sve uzroke smrti, a ne samo bolesti COVID-19.

Kada se želi usporediti i na kraju prosuditi Tegnellov model mjera u Švedskoj i, na primjer, Hrvatskoj nije dovoljno usporediti podatke o prekomjernoj smrtnosti u odnosu na period, koje je Paul Collyer objavio na svojem tweetu (dakle ne publikaciji koja je recenzirana) u nekoliko grafikona koje je citirao Drljača u tekstu.

Na procjenu postotka prekomjernog umiranja utječe koji se model izabrao – je li na period od 2020. do 2022. godine ili je usporedba postotka većeg broja umrlih iskazana na petogodišnji prosjek prije pandemije.

Jedan od važnih rizičnih čimbenika, kojeg nisam prethodno spomenula, je udio osoba koje imaju neke kronične bolesti u pojedinoj državi. Građani znaju iz medija da smo po tim bolestima u gornjem dijelu ili samom vrhu, kao i nekih drugih činitelja poput debljine ili bolesti vezanih uz pušenje.

Stoga, iz postojećih masovno prikupljenih podataka nije jednostavno procijeniti što je sve utjecalo na prekomjernu smrtnost u Hrvatskoj, no već iz tih grafikona vidimo da nismo država s najvišim ekscesom kako se činilo po gruboj stopi na milijun stanovnika koje su mnogi komentirali ne znajući da se iz takve grube stope apsolutno ništa ne smije zaključivati.

Ako pogledamo grafikon ekscesa smrtnosti od svih bolesti uključujući COVID-19 za Hrvatsku i okolne države od početka pandemije, na to je utjecala i blizina država s kojima imamo intenzivan promet (osobito preko ljeta i u svim pandemijskim godinama), pa kad se u njih pojavio vrh epidemijske krivulje odnosno velik porast oboljelih, ubrzo se to događalo i u nas, a to je djelovalo na smrtnost.

Kasnije je na prekomjernu smrtnost jednim dijelom utjecala nedovoljna procijepljenost. Bitno je upozoriti da su sve države zabilježile prekomjernu smrtnost u nekom postotku, no treba procijeniti statističku značajnost, koja u citiranom tweetu nije prikazana.

Prof. Francois Balloux je u svojem dopisivanju na Twitteru prenio podatak o usporedbi tzv. indeksa strogosti mjera (engl. stringency indeks) koji uključuje strogost mjera i procijepljenost.

Zaključio je kako švedski model sugerira mogućnost kontrole pandemije relativno umjerenim mjerama koje ne inzistiraju na prisilama te je naglasio kako je niskom višku smrti u Švedskoj pridonio visoki standard, dobro zdravstvo te relativno visoka procijepljenost, i to u pravom trenutku pravog dijela populacije (kronični bolesnici koji imaju veći rizik za smrtni ishod te bolesti i stariji od 65 godina).

Moram priznati da sam na početku pandemije, i bez statističkih podataka i matematičkih modela, poznavajući teoriju pandemija koje se šire na ovaj način, znala da Tegnell računa na činjenicu da se konačan račun umrlih može znati tek po završetku epidemije, te kako svaka pandemija odnese određen broj života što god učinili.

Neke države izgube ljudske živote na početku, neke kasnije. Računao je i na poznatu zakonitost da pandemija traje dok se ne postigne odgovarajući postotak imunih osoba (80 do 95 posto ovisno o bolesti), bilo preboljenjem ili cijepljenjem. Taj broj, prije i brže se postiže ako je više oboljelih u početku pandemije.

Osim toga, tada je veći broj onih koji se tzv. ”nijemo” prokuže, dakle bez ikakvih simptoma bolesti. Na to korisno nijemo prokužavanje mnogi uopće nisu računali, iako se u početku vidjelo da testiranjem ima podosta osoba koje su na PCR testu pozitivne, koji ni ne znaju da su inficirani.

Upravo je to i bila najveća zamka ove infekcije, velik broj kliconoša, a druga zamka što nije bilo sigurne mogućnosti kako na vrijeme prepoznati osobe koje bi mogle imati fatalan oblik bolesti.

Tijekom triju godina, poboljšalo se i liječenje te skrb za teško oboljele, te je u nekim državama i to utjecalo na manji eksces.

Na učinkovitost mjera obuzdavanja pobola i pritiska na zdravstveni sustav učinkovito djeluje individualno pridržavanje mjera koje je izuzetno teško procijeniti i imati uvid u to što se događalo na ”terenu”, a osobito koliko se čuvalo stanovnike domova za starije osobe od 65 godina i kronične bolesnike.

Smatram da bi eksces u Hrvatskoj bio sigurno manji da je u nas bio stupanj primarne, ali i ostalih stupnjeva prevencije kroničnih nezaraznih bolesti kao u Švedskoj (tamo se pušenje smatra nepoželjnim i pušači su osuđeni uživati u dimu daleko od nepušača).

Kapacitet zdravstvenog sustava je zasigurno po svim pokazateljima kadrova bolji u Švedskoj, te treba u sljedeće dvije godine učiniti maksimalan napor da se novi doktori medicine, medicinske sestre i magistre sestrinstva zadrže u Hrvatskoj, jer su osnova funkcioniranja sustava u ovakvim situacijama na koje treba računati i to baš u javno financiranom zdravstvenom sustavu.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Djeca s rijetkim bolestima trebaju odmah skupe lijekove
  • Mi se zaista trudimo da nove doktore učimo čestitosti
  • Neka nam pandemija bude poticaj za ozdravljenje zdravstva
  • Edukacija i pregledi građana nužni za prevenciju i liječenje
  • Slučaj Matijanić – nesretan slijed događaja ili nešto drugo?
  • Zdravlje u RH sve više postaje roba dostupna mahom bogatima
  • Reforma zdravstva nije moguća bez reforme države
  • Mirela Čavajda u bespućima hrvatske ginekologije i zdravstva
  • Pretvaranje ljudi i žrtava u brojeve izaziva ravnodušnost
  • Hitno poboljšati njegu i skrb za terminalne bolesnike

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: CITADELA Tagged With: CITADELA, COVID-19, Gojko Drljača, javnost, Jutarnji list, Nataša Antoljak, pandemija, struka

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT