autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZLATNI REZ
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Burkini je kao i bikini nastao iz političke mode

Autor: Miljenko Jergović / 04.09.2016. Leave a Comment

Miljenko Jergović Foto: Ivan Posavec

Miljenko Jergović
Foto: Ivan Posavec

U kronikama i povjesnicama jednom bi moglo pisati da se u jeku turističke sezone 2016. sukob civilizacija vodio oko ženske odjeće za plažu. Jedna je strana, bezbeli ona naprednija, skidala preodjevene gospođe, dok ih je druga, ona koju se tradicionalno smatra natražnom ali i agresivnom, inzistirala na višku odjeće. [Read more…]

Filed Under: OSVRT Tagged With: burkini, Erdoğan, Europa, Francuska, Le Pen, Manuel Valls, Miljenko Jergović, Nicolas Sarkozy, religija

Putin šamara Europu

Autor: Drago Pilsel / 20.04.2014. Leave a Comment

Kada je koncem ožujka njemački ministar financija, demokršćanin Wolfgang Schäuble usporedio rusku aneksiju Krima s njemačkom okupacijom Češke i Slovačke, a onda i Poljske, ovaj veteran je doživio lavinu žestokih kritika i od njega se distancirala čak i kancelarka Angela Merkel. Ali samo dva tjedna kasnije, na susretu njemačkih i francuskih socijalista koji su predvodili vicekancelar Sigmar Gabriel, kandidat socijalista za predsjednika Europske komisije Martin Schultz i novi francuski premijer Manuel Valls čulo se jasno kako Njemačka vidi Rusiju spremnu da svojim tenkovima zaposjedne druge djelove Ukrajine. Kazano je da nema nikavih dvojbi oko toga da Moskva izravno podupire i naoružava secesionističke proruske snage na istoku zemlje.

 

Štoviše, kako je rekao Gabriel, Europa se nalazi pred vrstom imperijalizma koji je doveo do Prvog svjetskoga rata. Navodeći glasovite riječi Willy Brandta, Gabriel je kazao da nije sve u miru, ali da bez mira nema ničega dobrog i bio je izričit kod ocjene da je cijena mira uvođenje najoštrijih sankcija Putinovoj Rusiji.

 

S druge strane, slično kao što je nedavno, nakon aneksije Krima ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da ruske trupe neće djelovati izvan Krima, i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ustvrdio je da je interes Rusije ”cjelovita Ukrajina, ujedinjena, u kojoj će svi građani uživati jednaka prava”, ali da za to treba sastaviti novi ustav koji će jamčiti da pripadnici ruske manjine dobiju ne samo kulturan već i politički glas.

Na susretu njemačkih i francuskih socijalista koji su predvodili vicekancelar Sigmar Gabriel, kandidat socijalista za predsjednika Europske komisije Martin Schultz i novi francuski premijer Manuel Valls čulo se jasno kako Njemačka vidi Rusiju spremnu da svojim tenkovima zaposjedne druge djelove Ukrajine. Kazano je da nema nikavih dvojbi oko toga da Moskva izravno podupire i naoružava secesionističke proruske snage na istoku zemlje

 

U odgovor Lavrovu odmah se oglasio privremeni ukrajinski predsjednik Oleksandr Turčinov koji se ne protivi referendumu o promjeni ustava, pa ni tomu da bude održan zajedno s predsjedničkim izborima 25. svibnja. Ali je pokazao da ne kani odustati od ultimatuma koji je dao pobunjenicima koji su proglasili ”Narodnu republiku Donjeck”. Kako je ultimatum za predaju oružja (bez posljedica), to jest, rok za napuštanje državnih zgrada istekao u ponedjeljak 14. travnja u jutro, predsjednik je potpisao dekret kojim je trebala krenuti, uz podršku policije i ukrajinske vojske, tzv. antiteroristička akcija.

 

Turčinov je ranije najavio pokretanje “sveopće antiterorističke operacije” s ciljem da ukrajinske vlasti vrate kontrolu nad policijskim i vladinim zgradama koje su prethodnih dana zauzeli proruski demonstranti u desetak gradova na istoku zemlje, pri čemu je bilo mrtvih i ranjenih. Prethodno je pozvao UN da razmjesti snage na istoku zemlje, gdje su proruski demonstranti zauzeli javne zgrade. Za to je neophodan mandat Vijeća sigurnosti, u kojem Rusija ima pravo veta.

 

U telefonskom razgovoru s generalnim tajnikom UN-a Ban Ki – Moonom Turčinov je pozvao UN da se pridruži “antiterorističkoj” operaciji na istoku Ukrajine, navela je služba ukrajinskog predsjednika. “Bila bi dobrodošla vaša pomoć u vođenju zajedničke antiterorističke operacije na istoku Ukrajine”, gdje su u više regija proruski demonstranti, među kojima ima i naoružanih, zauzeli javne zgrade, rekao je Turčinov. Ban Ki – Moon je, kako se navodi u priopćenju iz Kijeva, rekao da Ukrajina može računati na ”punu podršku” UN-a.

 

”Učinit ću sve u svojoj moći kako bi se situacija sredila na miran način i što je prije moguće”, rekao je Ban prema tom izvoru. Demonstranti su zauzeli zgradu policije u gradu Gorlovki na istoku Ukrajine nekoliko sati poslije isteka ultimatuma Kijeva. Postavljaju barikade i traže NR Donjeck.

 

Ukrajinska vojska i policija počele su, rekosmo, vojnu akciju na istoku Ukrajine i zauzele napuštenu vojnu bazu koju su kontrolisali pobunjenici. Ima mrtvih i ranjenih. Vojska kreće dalje, dok u desetak gradova Donjecke oblasti pobunjenici uzvikuju da će “banderovce čekati Staljingrad”

”Donbas je srce Ukrajine” može se pročitati na periferiji Donjecka u istočnoj Ukrajini. Iz ekonomske perspektive to je sigurno opravdano: ugljenokop, koji se prostire sve do ruskog teritorija, četvrti je po veličini u Europi. Rezerve ugljena su procijenjene na oko 10 milijardi tona. Oblast oko grada Donjecka čini samo pet posto teritorija Ukrajine, tu živi deset posto stanovništva – ali se stvara 20 posto bruto domaćeg proizvoda i oko četvrtine izvoza Ukrajine. U ostatku zemlje dominira poljoprivreda

 

O čemu se tu zapravo radi? Deutsche Welle (DW) objavio je razotkrivajuću analizu gospodarskih potencijala istočne Ukrajine, odnosno regije Donbas bogate ugljenom. Otkako su tamo zavladali nemiri, postavlja se pitanje: koliko je Donbas iliti Donjeck važan za Kijev – i u čemu je njegov značaj za Moskvu?

 

”Donbas je srce Ukrajine” može se pročitati na periferiji Donjecka u istočnoj Ukrajini. Iz ekonomske perspektive to je sigurno opravdano: ugljenokop, koji se prostire sve do ruskog teritorija, četvrti je po veličini u Europi. Rezerve ugljena su procijenjene na oko 10 milijardi tona. Oblast oko grada Donjecka čini samo pet posto teritorija Ukrajine, tu živi deset posto stanovništva – ali se stvara 20 posto bruto domaćeg proizvoda i oko četvrtine izvoza Ukrajine. U ostatku zemlje dominira poljoprivreda.

 

Nemiri u istočnim dijelovima Ukrajine su to, po površini beznačajno, područje odjednom smjestili u žižu svjetske pažnje. Ako je vjerovati guverneru regije Donjeck Serhiju Taruti, taj dio Ukrajine nema ni ekonomskog značaja: nekada se govorilo da Ukrajina hrani cijeli SSSR. Danas se slično kaže – Donbas hrani Ukrajinu. Pa je cijela ova ženevska navodna akcija za mir u Ukrajini račun bez krčmara.

 

Ne smijemo smetnuti s uma ni vojni doprinos te regije Rusiji. Brojne tvrtke u istočnoj Ukrajini izvoze važne sirovine i proizvode u Rusiju – naročito za rusku svemirsku i obrambenu industriju. Zbog toga je vijest, koja na Zapadu nije imala velikog odjeka, zapravo bila veoma eksplozivna: krajem ožujka prijelazna vlada u Kijevu pripoćila je da će prekinuti vojnu suradnju s Rusijom! Zamjenik ruskog premijera Dmitrij Rogozin odmah je reagirao: Rusija mora postati mnogo neovisnija od vanjske tehnologije i zaliha, javlja DW.

 

Ali to možda neće biti tako lako: dvanaest vrsta ruskih interkontinentalnih balističkih raketa proizvodi se u istočnom ukrajinskom Dnjepropetrovsku, uključujući rezervne dijelove i održavanje. U Donbasu se proizvodi specijalni čelik za ruske tenkove, a većina ruskih borbenih helikoptera leti s motorima iz Saporišja.

Štogod govorili Putin i Lavrov, malo im tko vjeruje i situacija je kod zatvaranja ovoga broja bila na rubu eksplozije. Zapadne zemlje optužile su Rusiju na žurnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a (VS) da je rasporedila desetak tisuća dobro opremljenih vojnika blizu ukrajinske granice, koje drži u pripremi po uzoru na invaziju na Krim, dok je Rusija osudila ukrajinsko vodstvo za rusofobiju i antisemitizam

 

Mnogo više, međutim, istočnoukrajinske tvrtke ovise o potražnji iz Rusije, jer su proizvodi – sustavi i oprema – specijalno napravljeni za rusko tržište i ne mogu se tako lako prodati na druga tržišta, stoji u analizi DW-a.

 

Ali Većina stanovnika u regiji Donjeck na istoku Ukrajine protivi se pripojenju Rusiji ali smatra nezakonitima prozapadne vlasti u Kijevu, prema ispitivanju javnog mnijenja objavljenom u subotu. Više od pedeset posto ispitanika (52,2 posto) u Donjecku odbacuje ideju o pripojenju tog teritorija Rusiji, nasuprot 27,5 posto njih koji su za pripojenje dok se 17,3 posto ne može odlučiti.

 

Na cijelom rusofonom jugoistoku Ukrajine, 69,7 posto protivi se pripojenju, 15,4 posto ih je za, a 12,5 posto nema mišljenje o tome, po anketi među 3232 osobe u osam regija koju je proveo Međunarodni institut za sociologiju iz Kijeva, a objavio dnevnik Djerkalo Tyjnia. Ipak, gotovo tri četvrtine ispitanih smatra da su prijelazni predsjednik Ukrajine Oleksandr Turčinov i premijer Arsenij Jacenjuk izabrani nelegalno.

 

U području Donjecka gdje su koncentrirane separatističke snage, 41,4 posto se izjašnjava u korist decentralizacije, 38,4 posto za “federalnu” Ukrajinu, kao što predlaže Moskva, a 10,6 posto ih je za status quo. Nešto više od 70 posto ih želi pripojenje zoni slobodne razmjene koju predvodi Rusija, nasuprot 9,4 posto njih koji su za ulazak u EU.

 

A imamo i sljedeći problem: štogod govorili Putin i Lavrov, malo im tko vjeruje i situacija je kod zatvaranja ovoga broja bila na rubu eksplozije. Zapadne zemlje optužile su Rusiju na žurnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a (VS) da je rasporedila desetak tisuća dobro opremljenih vojnika blizu ukrajinske granice, koje drži u pripremi po uzoru na invaziju na Krim, dok je Rusija osudila ukrajinsko vodstvo za rusofobiju i antisemitizam.

 

”Satelitske slike pokazuju da je između 35.000 i 40.000 ruskih vojnika u blizini granice s Ukrajinom opremljeno borbenim zrakoplovima, tenkovima, topništvom i logističkom potporom”, rekao je britanski veleposlanik u VS-u Mark Lyall Grant. Francuski veleposlanik Gerard Araud ponovio je Grantove primjedbe. Ruski veleposlanik Vitalij Čurkin je odbacio kritike ustvrdivši kako su netočne. On je optužio vladu u Kijevu zbog nemira u cijeloj jugoistočnoj Ukrajini, a ukrajinsku prijetnju vojnom operacijom označio je ”zločinačkom uporabom sile”.

 

Dodatne ruske vojne snage koje se nalaze na granici s Ukrajinom razmještene su ondje kao odgovor na nestabilnu situaciju u Ukrajini, rekao je u subotu kremaljski glasnogovornik, što je drukčije od ranijeg objašnjenja prema kojemu su se ondje nalazile zbog rutinskih vježbi.

“Na ukrajinskoj granici naše su vojne snage. Neke su ondje stacionirane stalno, a ostalo su stigle kao pojačanje, s obzirom na aktualno stanje u Ukrajini”, rekao je glasnogovornik ruskoga predsjednika Vladimira Putina Dmitrij Peskov za televizijsku postaju Rusija 1.

 

“Ukrajina je zemlja u kojoj se upravo dogodio vojni udar, dakle prirodno je da bilo koja zemlja zauzme posebne mjere predostrožnosti zbog sigurnosti”, kazao je te dodao da Rusija smije razmještati svoje vojne snage na vlastitome teritoriju bez ikakavih restrikcija. Opovrgao je informacije prema kojima se ruska vojska miješa u događaje na ukrajinskom teritoriju. Takvi su navodi “u potpunosti pogrešni”.

 

Nijedna zemlja u Vijeću sigurnosti nije snažno poduprla Rusiju. Kina, tradicionalni saveznik Moskve u tom tijelu, tek je pozvala sve stranke u Ukrajini na ”očuvanje mira i suzdržanost”. Sjedinjene Američke Države spremne su pojačati sankcije protiv Moskve ako se nastave proruske vojne akcije u istočnoj Ukrajini, izjavio je američki dužnosnik, ali je nejasno hoće li nove mjere zadobiti europsku potporu.

 

Sljedeći krug američkih sankcija bio bi četvrti po redu od početka krize u Ukrajini, a vjerojatno će ciljati na Ruse u Putinovoj blizini. Međutim, neće nužno ciljati na cijele ruske poslovne sektore poput rudarstva, bankarstva i energetike. Široke sankcije po sektorima vjerojatno nisu za hitnu akciju.

I Hillary Clinton je doživjela salvu kritika kada je početkom ožujka usporedila aneksiju Krima s ekspanzionističkom strategijom Hitlera tridesetih godina, ali sada je sve više onih kojima se u sjećanje vraćaju Putinove riječi da se Rusiji dogodila prava katastrofa kada su se raspali SSSR i Varšavski pakt

 

Čak i ako Sjedinjene Države sankcijama pogode rusku industriju, neizvjesno je hoće li Europa ići zajedno s kaznama koje će utjecati na rusko gospodarstvo i snažan energetski sektor. Sankcije su najvidljiviji znak američke ljutnje na rusku aneksiju Krima prošloga mjeseca, što je odraz najdubljega pada američko – ruskih odnosa još od vremena Hladnoga rata.

 

Putin je nazvao predsjednika Baracka Obamu i niječe da njegova Vlada stoji iza aktivista koji traže odcjepljenje istočnih pokrajina mahom naseljenima Rusima. Prema informacijama koje su puštene u medije Putin je tijekom šestog telefonskog razgovora između Kremlja i Bijele kuće otkako je počela kriza zamolio Obamu da zaustavi vojnu akciju predsjednika Turčinova, jer bi ”posljedice mogle biti vrlo loše”, ali nije poznato što je Obama odgovorio.

 

Obama je u velikoj dilemi jer bi s jedne strane želio imati Ukrajinu unutar NATO-a, a s druge strane zna da to Rusi nikako ne žele i da je to zapravo kamen spoticanja; jer, Rusija samo naizgled želi da Ukrajina zadrži ”neutralnost”, mada je do prekjučer, takorekući, očekivala vidjeti Kijev u carinskoj uniji bivših sovjetskih država koju predvodi Moskva (s Bjelorusijom i Kazahstanom).

 

I Hillary Clinton je doživjela salvu kritika kada je početkom ožujka usporedila aneksiju Krima s ekspanzionističkom strategijom Hitlera tridesetih godina, ali sada je sve više onih kojima se u sjećanje vraćaju Putinove riječi da se Rusiji dogodila prava katastrofa kada su se raspali SSSR i Varšavski pakt.

 

Samo jedno je jasno: ukoliko sve one zemlje koje su pljeskale ”herojima Majdana” dozvole Rusiji da odredi vanjske granice kako joj je volja, dakle, ukoliko se nastavi promatrati Putinovo šamaranje Unije, Europska unija će u potpunosti potvrditi da je izgubila bilo kakvu međunarodnu relevantnost.

 

Iako su Rusija, Sjedinjene Države, Europska unija i Ukrajina u četvrtak postigle sporazum kojim se trebao okončati kaos na istoku Ukrajine, u nedjelju ujutro ondje je došlo do velikog krvoprolića. Prema izvješćima ruskih državnih medija, najmanje je pet osoba ubijeno u oružanom sukobu kod jedne kontrolne točke u blizini grada Slovjanska.

 

Nepoznate su naoružane osobe došle do točke i napale separatiste koji su je čuvali. Ubijena su tri separatista i dvojica napadača. Dodatne okolnosti incidenta zasad nisu jasne. Ukrajinske su vlasti u subotu objavile da su zbog Uskrsa privremeno obustavile svoju antiterorističku akciju na istoku zemlje.

Filed Under: ORBI ET POPULIS Tagged With: Angela Merkel, autograf.hr, Drago Pilsel, EU, Europa, Hillary Clinton, Manuel Valls, Martin Schultz, Moskva, Njemačka, orbi, politika, populis, Putin, Rusija, Samar, Sigmar Gabriel, Ukrajina

Policija pred redakcijama svih dnevnih novina u Parizu

Autor: Marko Barišić / 19.11.2013. Leave a Comment

Francuski ministar unutarnjih poslova postavio je policiju na ulaze svih dnevnih novina u Parizu nakon napada na redakciju Liberationa, gdje je teško ranjen djelatnik toga lista.

 

Naoružani je napadač jučer oko podneva ušao u predvorje dnevnog lista Liberation i lovačkom puškom teško ranio 27-godišnjega pomoćnika fotografa pucajući mu u prsa. Za njegov život sada se bore liječnici na intenzivnoj skrbi u jednoj pariškoj bolnici.

 

Nakon pucnjave napadač je pobjegao. Policija nema nikakvih informacija o mogućim motivima napada. Nakon toga, kako se pretpostavlja, isti napadač oteo je automobil i odvezao se do Avenije Champs-Elysée. Sat i pol poslije, vjerojatno isti napadač otvorio je vatru ispred ureda banke Societe Generale, deset kilometara zapadno od središta Pariza. Tada, nasreću, nije bilo ranjenih.

 

Napadača su snimile nadzorne kamere, policija traga za njim, no još ga nisu uspjeli identificirati. Čovjek sličnog izgleda u petak je pucao na urede BFMTV-a, televizijskoga kanala koji emitira vijesti. Uspoređujući ostatke čahura, policija je uvjerena da je riječ o istoj osobi. Francuski ministar unutarnjih poslova Manuel Valls rekao je da sve dok je taj čovjek na slobodi, on predstavlja prijetnju jer nisu poznati njegovi motivi.

 

Stoga je u Parizu pojačan nadzor ispred ureda svih nacionalnih dnevnih novina. Policajci nadziru pristup tim zgradama. Ministar Valls novinarima je rekao kako čine sve što je u njihovoj moći da ga uhite. ”U svojoj zemlji ne možemo prihvatiti one koji udaraju na naša temeljna prava”, izjavio je Valls naglašavajući da su mnogi životi pali upravo u borbi za ta prava.

 

Iz redakcije ljevičarskoga lista Liberation rečeno je kako ta novina nikada nije bila bunker, nego prostor slobode. ”Mi ne želimo raditi iza neprobojnih stakala i iza željezne zavjese”, kazali su. Urednik BFMTV-a rekao je da im je napadač nakon pucnjave u petak poručio kako ”sljedeći put neće promašiti”.

 

Cijelo poslijepodne policijski helikopter nadlijetao je Pariz. Građani su pozvani da ostanu u kućama. Policija je objavila snimke napadača s nadzornih kamera i dala njegov opis moleći stanovnike za pomoć. U vezi s tim slučajem oglasio se i francuski predsjednik Francois Hollande, trenutačno u službenom posjetu Izraelu, izjavivši kako je prioritet zaustaviti tu osobu koja je pokušala ubiti i može ponovno to učiniti.

 

Kasno uvečer iz Liberationa javili su da se ranjeni pomoćnik fotografa, inače ”freelancer”, bori za život. Nisu objavili njegovo ime. ”Kada netko u demokraciji uđe u novinske urede s oružjem, to je vrlo, vrlo ozbiljna stvar, bez obzira na mentalno stanje te osobe”, poručili su na kraju iz Liberationa.

 

Dok se napadač ne identificira i ne utvrde njegovi motivi, mediji su suzdržani u klasifikaciji ovoga napada na medijske djelatnike, koji je uznemirio Pariz i Francusku, a o njemu izvješćuju svi vodeći svjetski mediji.

Filed Under: Svijet, Vijesti iz Unije Tagged With: autograf.hr, BFMTV, bolnica, Champs-Elysée, Francuska, intenzivna skrb, Liberation, Manuel Valls, Marko Barišić, novinar, Pariz, policija, Societe Generale

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT