autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZLATNI REZ
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Plin je poveznica ratova u Ukrajini, Iraku, Libiji i Siriji

Autor: Slobodan Šoja / 13.04.2023.

Slobodan Šoja

Govoreći na tribini u Dallasu o ukrajinskoj krizi, sredinom maja 2022. godine, bivši američki predsjednik George W. Bush nespretno je napravio znakovitu omašku, onu koja nastaje kad je jezik brži od pameti, odnosno kad se inercijom nesvjesno izgovori istina koja se nipošto ne smije izgovoriti.

U namjeri da osudi invaziju Vladimira Putina na Ukrajinu, Bush je pojasnio kako je to sve ”odluka samo jednog čovjeka da pokrene potpuno neopravdanu i brutalnu invaziju na Irak”.

Odmah je shvatio koliko je pogriješio pa je izgovorio: ”Na Ukrajinu”. Ali i dodao kroz osmijeh: ”Ma isto je to kao i Irak”. Sve je ovim rečeno! Cijeli govor, zamišljen kao podrška zvaničnoj politici, bio je veliko zavaravanje osim jedne pogrešne sekunde pune istine: Iraq, too, anyway!

Osim što su oba rata nepotrebna i što su se lako mogla izbjeći, postoji i logika i razlog da se od Iraka do Ukrajine povuče jedna povezana linija, krvava, strašna i razarajuća, sa zagušujućim mirisom plina.

Za svijet bi bilo najvažnije da se ta linija više ne nastavlja, a da Irak predstavlja početak, a Ukrajina završetak jednog doba ludila i morbidne želje za sijanjem smrti i uništavanjem.

Oduvijek je istorija poznavala ratove, razvaline i smrt, ali se posebno u posljednjih dvadeset godina krenulo u ubijanje suverenih zemalja kao neizbježna posljedica borbe za planine i rijeke dolara, zlata, nafte, plina i drugih bogatstava.

Upravo se navršilo tačno dvadeset godina od drugog američkog razornog napada na Irak. Prvi je bio sedmomjesečni Zaljevski rat od 1990. do 1991. godine. Posebno krvav je bio početak 1991. godine, kad je za vrijeme operacije ”Pustinjska oluja”, tokom januara i februara 1991. godine, izvedeno 110 hiljada ratnih avionskih napada na Irak i bačeno 90 hiljada tona bombi na zemlju bez odbrane.

Pedantni statističari su izračunali da je to četiri puta više bombi nego što su saveznici bacili tokom cijelog Drugog svjetskog rata. Na sve to treba se dodati četverodnevna kopnena akcija, u kojoj je ubijeno najmanje 200 hiljada iračkih vojnika.

Ali najslikovitiji prilog za ocjenu karaktera tog rata je podatak da je tokom januara 1991. godine u Abu Ghraibu triput napadnuto iračko preduzeće koje proizvodi mlijeko u prahu za bebe, jedino tog tipa u čitavoj regiji.

Onda su došli lažni mir i ekonomske sankcije u uništenoj zemlji. Do novog napada 2003. godine milion Iračana – od čega su polovina djeca – umrijeće kako zbog loše prehrane tako i zbog bolesti uzrokovanih uništenjem vodovodnog sistema, blokadom zdravstvene njege, a naročito nemogućnosti pristupa lijekovima.

Kad je novinarka Lesley Stahl 1996. godine razgovarala sa nekadašnjom američkom državnom sekretarkom Madeleine Albright ono što je odgovorila savršeno oslikava svijet u kojem živimo.

”Čuli smo da je pola miliona iračke djece umrlo. To je više nego u Hirošimi. Mislite li da je to vrijedilo?” upitala je novinarka.

”Težak je to bio izbor, ali mi mislimo da je vrijedilo”, kratko i hladno odgovorila je Albright. Istorija je zapamtila ove nestvarne riječi jedne žene kojoj smrt pola miliona djece ne predstavlja baš ništa.

Posebnim riječima jedan drugi američki državni sekretar, James Baker, ispunio je obećanje kad je svom kolegi Tariku Azizu 1991. godine kazao: ”Uništićemo tvoju zemlju i katapultirati je u kameno doba!”

Nastavak pretvaranja zemlje u kameno doba slijedio je u proljeće 2003. godine kad je počeo opšti napad na Irak.

Nije to bio rat protiv Sadama Huseina i njegovih oružanih snaga. Bio je to rat protiv istorije i protiv iračkog naroda u cjelini i zemlje beskrajno duže tradicije od napadačeve. Amerika je pokušala raskomadati Irak u više malih država koje bi se držale u potčinjenom stanju i permanentnom sukobu.

A cijela iračka istorija od pamtivijeka je veliko svjedočanstvo o srećnom preplitanju nacija i konfesija koje su potpuno u drugom planu zbog iskrene odanosti državi. Ovaj fenomen bismo mi na Balkanu trebali dublje izučavati.

Oni koji poznaju istoriju i dušu Iraka znaju da Irak nije stvoren na etničkom ili religijskom faktoru već na iskonskom državnom biću snažnog bila. Odavno su hrišćani i muslimani ponosni Iračani. Oni su samo nasljednici velikih civilizacija toga tla koje se u istoriografiji zove ”kolijevka civilizacije”.

Svi su Iračani kćerke i sinovi istorije Mezopotamije, prostora gdje su Sumerani izmislili pismo, Babilonci zakon, Asiri ujedinjenje, a Abasidi uveli ideju ”države svih građana”.

Tako Iračani doživljavaju svoj svijet pa je možda to jedan od razloga što će postati žrtvom neznanja, pohlepe i sile. Specijalni savjetnik Busha i strateg invazije na Irak Paul Wolfowitz drukčije je doživljavao taj svijet.

U prvim danima invazije, 27. marta 2003. godine, tvrdio je da ”ima ovdje dosta novca da bi se sve moglo finansirati. Prihodi od nafte mogli bi biti između pedeset i sto milijardi dolara. U zemlji smo koja može dosta brzo finansirati sama svoju rekonstrukciju”.

Nobelovac Joseph Stiglitz tvrdi da je na invaziju potrošeno tri hiljade milijardi dolara, što je, veli, šestina svote za milenijumske ciljeve u cijelom svijetu.

U savremenom dobu iračkim društvom dominirala je srednja klasa. Sedamdeset posto te klase živjelo je u gradovima. Sa nacionalizacijom naftnog sektora 1971. srednja klasa još više jača i raste.

Amerikancima je naročito bilo stalo da unište tu klasu jer je ona bila glavna nasljednica iračkog jedinstva, digniteta, kulture i nauke. Manji je problem što je proces uništenja uspio.

Najgore je što su tu nestajuću srednju klasu podčinili novofeudalnoj klasi marginalnih političara, zaostalih religijskih ekstremista, siledžija, kriminalnih bandi odnosno raznih gospodara rata koji su se nakotili tokom agresije.

Eskadroni smrti su svakodnevno bacali na ulice Bagdada ljudska tijela koja su nosila užasne tragove mučenja. Niko od njih u vrijeme Sadama Huseina nije mogao igrati bitnu ulogu u društvu.

Irak je i zemlja u kojoj je počinjen prvi genocid u 21. vijeku. Zapad o tome ne govori i negira ga jer ima moćne medije. Kad bi sutra u Ujedinjenim nacijama bila predložena rezolucija o genocidu u Iraku, i ne samo Iraku, ona ne bi prošla. Ali arapski svijet pamti.

Dok je bio šef UNHCR-a António Guterres vidio je u Iraku najveću humanitarnu krizu čovječanstva. On stoji iza izvještaja koji pominje 1,45 miliona žrtava i pet miliona siročadi, kao i podatak da skoro polovina Iračana živi u dubokom siromaštvu.

Uništeno je 85 posto električne proizvodnje pa samo dvije od 20 električnih centrala funkcionišu; više od pola od devetsto hiljada telefonskih linija je uništeno; osam glavnih brana je značajno oštećeno; četiri od sedam glavnih vodovodnih postrojenja je uništeno pa 70 posto ljudi nema pristupa vodi za piće; bombardovano je 139 mostova; samo u Bagdadu napadnuto je 25 džamija, a 31 u ostatku zemlje; silosi žita i farme su napadane po cijeloj zemlji, uništavajući više od 30 posto ovčjih i goveđih stada dok je proizvodnja peradi potpuno uništena; bombardovano je 38 bolnica i 52 zdravstvena centra, napadnuto je 676 škola, od kojih je 38 potpuno uništeno… Da ne govorimo o odljevu mozgova.

Nekad najnaprednija zemlja u regiji, Irak je bio sveden, po osnovnim ekonomskim i društvenim pokazateljima, na nivo najsiromašnijih zemalja Supsaharske Afrike.

Da savjest stanuje na planeti poslije iračkih stradanja 1991. i iza 2003. godine, svijet bi se, uz vidanje teških rana, decenijama odmarao od rata zbog griže savjesti poslije nehumane upotrebe sile i lančane proizvodnje mrtvih.

To se nije dogodilo, a svijet je samo još više srljao iz rata u rat, iz jednog zla u drugo. Ovih je ukrajinskih dana stigao u fazu generalne probe za nuklearni rat, ne samo zbog sukoba oko Ukrajine već onoga što se sve jasnije nazire, a što zdrav razum ne želi prihvatiti kao mogućnost: američko-kineski rat.

Irak je morao postati noćna mora planete i pregorjeli osigurač koji signalizira da se Irak ne smije više nigdje ponoviti. Umjesto toga postao je samo uvod u opasne godine ubijanja zemalja i globalno unesrećivanja siromašnih i bezazlenih ljudi.

Eksplozija iste laži i sile dogodila se u Libiji tokom 2011. godine jer je trebalo ubiti ne samo vođu već i zemlju. Svemoćni Gadafi je svoju smrtnu kaznu potpisao kad je odlučio da uvede zajedničku monetu za članice Afričke unije.

Sjedište centralne banke trebalo je biti u Kamerunu, a Libija je trebala unijeti 90 posto kapitala. To bi pomoglo zemljama članicama da se riješe međunarodnih dugova u dolarima čime bi dolar prestao biti platežno sredstvo u Africi. Ali zna se, ko ugrozi dolar, ugrozio je sebe i tako je Gadafi otišao pod zemlju.

Rat u Libiji bila je javna pljačka banke. Najbolji način da otplatiš dugove je da ubiješ onog kome duguješ i da većinu državnih bogatstava koje je kontrolisao pokojnik i davao narodu uzmeš samo sebi i otmeš od naroda. Zemlja rajske diktature pretvorila se preko noći u pakleno gubilište i ”grdno sudilište”.

Podijeljena, osiromašena, opljačkana, zemlja bez pravde, zakona i reda, Libija se pretvorila u svoju suprotnost i lak plijen velikih grabljivaca.

Iste godine po istom principu i istim lažima krenula je duga sirijska agonija. Između rata oko Ukrajine i ratova u Iraku, Libiji i Siriji postoji jednostavna poveznica: plin, odnosno geopolitika plina i snabdijevanje Evrope plinom.

Iran, Irak i Sirija su se dogovorili da će izgraditi skoro šest hiljada kilometara dug plinovod koji bi spojio Iran sa Sirijom preko Iraka i ići dalje ka Evropi.

Taj plinovod trebao je pomoći Evropi kao alternativa ruskom plinu. Ali Americi ni slučajno ne odgovara da ovisnost o plinu Evrope bude vezana za dvije zemlje na zlu glasu, Rusije i Irana.

Amerikanci pokušavaju da okrenu Evropu prema Kataru i katarskom plinu. Da se svrgnuo Bašar al-Asad, Katar bi bio glavni izvoznik plina. To bi udvostručilo njegov dosadašnji izvoz, što je manje bitno, već bi ugrozilo iranski izvoz, što je važnije.

Uz to Amerikanci usmjeravaju tržište nešto više na plin od škriljaca i ukapljeni plin gdje bi se oni pojavili kao glavni izvoznici.

Rat je očito postao dominantna forma ekonomskog razvoja svijeta, a duh rata i ratovanja su povezani sa dominirajućom ekonomijom. Svi znamo da nijedno carstvo nije vječno, pa ni ono dolara, eura i trgovaca gorivom, ali izgleda da kraj tog carstva nije baš blizu.

Svijet je nekako preživio, premda uz veliku cijenu, dvadeset opasnih godina, ali u novih dvadeset godina nije ušao korakom natrag koji vodi ka stvaranju boljeg svijeta već korakom naprijed prema novim konfliktima.

Već dugo se u SAD-u priča kako je Kina najveći neprijatelj jer onemogućava američku prevlast. Američko javno mnjenje mnogo više sluša upozorenja da je taj gubitak prevlasti prijetnja budućnosti Sjedinjenim Državama, a mnogo manje sluša upozorenja kako bi ratni zanos i neprestane pripreme za nove ratove mogli zapravo predstavljati ključni razlog američkog opadanja.

Rat oko Ukrajine završiće se konačno samo onda kad svijet nauči kako spriječiti nove ratove. Svjetsko pamćenje i duhovi miliona nepotrebno ubijenih ljudi vise nad svjetskim mirom poput Damoklovog mača.

Pretanka je nit koja drži taj mač. I da je stoput jača u sekundi bi se presjekla ukoliko izbije sukob dviju najjačih sila na svijetu, Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Nismo valjda toliko pomahnitali?!

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Filed Under: HASHTAG BOSNA Tagged With: Hashtag Bosna, Irak, Libija, plin, Sirija, Slobodan Šoja, Ukrajina

Novac od krađe plina čuvao se za veću političku zvijezdu

Autor: Ante Tomić / 02.09.2022.

Ante Tomić

Na subotnjoj kavi razgovarali smo o mafijaškom smaknuću na Pagu, snimci nevjerojatnog događaja kad je u bijelu zoru, u šest ujutro, u omiljenoj turističkoj destinaciji, pred gomilom svjedoka koji su izlazili iz noćnih klubova, ubojica sleđa prišao žrtvi i ispalio joj metak u zatiljak. Zar on to nije mogao napraviti diskretnije, tiše, na nekom mračnijem i osamljenijem mjestu bez nadzornih kamera? [Read more…]

Filed Under: VLAŠKA POSLA Tagged With: Ante Tomić, Damir Škugor, plin, Vlaška posla

Ima li veze moj račun za grijanje s agresijom na Ukrajinu?

Autor: Nebojša Zelić / 10.03.2022.

Nebojša Zelić

Zločinački vojni napad Rusije na Ukrajinu traje već dva tjedna. U ovom trenu najvažnije je da se rat završi. Nažalost, ne izgleda da će se to uskoro dogoditi.

Volodimir Zelenski traži zatvaranje neba iznad Ukrajine da se spriječe još veća razaranja ruskim avionima, ali NATO to ne želi jer bi se time uvukao u sukob s nuklearnom silom i možda pokrenuo nuklearni rat. [Read more…]

Filed Under: REALISTIČNA UTOPIJA Tagged With: Nebojša Zelić, plin, Realistična utopija, Rusija, Ukrajina, Zelenski

Hitler 2.0 napada, a nema Winstona Churchilla

Autor: Suzana Večerić / 27.02.2022.

Suzana Kulović
Foto: Sanjin Strukić / PIXSELL

Od rane zore 24. veljače 2022. jezive vijesti o ruskoj invaziji na Ukrajinu odjeknule su globalno prenošene raznobojnim medijima koji su sukladno boji interpretirali tu tragediju.

Nakon godina ruskih prijetnji Ukrajini i podle puzajuće agresije počela je vojna ”intervencija” kao napad s kopna, mora i zraka svim suvremenim oružjima. [Read more…]

Filed Under: NEZDRAVO DRUŠTVO Tagged With: Churchill, Hitler, Holodomor, NATO, NEZDRAVO DRUŠTVO, plin, Putin, Suzana Kulović, Ukrajina

Balkanski put plina

Autor: Zoran Daskalović / 14.01.2021. Leave a Comment

Vladimir Putin

Vladimir Putin

Kad je početkom prošle godine ruski plin počeo teći drugom cijevi plinovoda Turski tok, turski predsjednik Erdogan organizirao je feštu na kojoj su bili i ruski predsjednik Putin, bugarski premijer Borisov i srpski predsjednik Vučić. [Read more…]

Filed Under: ORBI ET POPULIS Tagged With: Balkan, Borisov, Bugarska, Erdoğan, Orbi et populis, plin, Putin, Srbija, Vučić, Zoran Daskalović

Američki plan za plin

Autor: Tomislav Jakić / 17.08.2020. Leave a Comment

Tomislav Jakić

Tomislav Jakić

Ljudi su čudni. Suočava li ih se uvijek iznova s nečime, bilo čime, počinju misliti da je to normalno. I počinju to prihvaćati, a da ni sami toga nisu svjesni. Možda to nije vrijedilo za generacije koje su iznijele teret borbe protiv naci-fašizma i pobjede što su je tada smatrali konačnom, ali sasvim sigurno vrijedi za generacije s prijelaza iz 20. u 21. stoljeće. [Read more…]

Filed Under: ORBI ET POPULIS Tagged With: Obi et populis, plin, Tomislav Jakić

Moć dobrote

Autor: Nela Vlašić / 14.08.2015. Leave a Comment

AUTOGRAF Nela Vlašić(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog godišnjeg odmora autorice).

Umorna od neuspjeha, bezidejnosti, svakidašnjih jadikovki, siromaštva blokiranih i nezaposlenih, praznih restorana i punih dućana s hranom u kojima narod bjesomučno kupuje kao da je sutra sudnji dan dala sam si u zadatak pronaći barem desetak pozitivnih stvari u kvartu, gradu, državi na koju sam osuđena, da vidim ima li, brate, ičeg pozitivnog oko mene. Bilo čega dobrog što bi dalo neki smisao ovim godinama predamnom. [Read more…]

Filed Under: POGLED S LIJEVA Tagged With: bilanca, dobrota, familija, Jadran, moć, Nela Vlašić, Norveška, plin, pogled, Pogled s lijeva, priroda, unuka, Vlada

Okoliš i društvena odgovornost

Autor: Ika / 21.06.2015. Leave a Comment

U organizaciji Franjevačkoga svjetovnog reda, Zelene akcije i koalicije “S.O.S za Jadran” u sjedištu Zelene akcije u Zagrebu u petak 19. lipnja održana je konferencija za novinare. Glavni povod bila je najnovija enciklika pape Franje “Laudato si'” predstavljena dan ranije u Vatikanu.

Uvodno je istaknuto kako je to druga enciklika u povijesti Crkve koja je upućena svima, bez obzira jesu li ili ne vjernici. [Read more…]

Filed Under: ABRAHAMOVA DJECA Tagged With: Abrahamova djeca, ekološka kriza, eksplotacija, enciklika, Friends of the Earth International, IKA, Jadran, Jagoda Munić, klimatske promjene, Lautdato si, Luka Tomac, nafta, okoliš, Pacem in terris, papa Franjo, plin, S.O.S. Jadran, Vlada RH, Zelena Akcija, Zoran Milić

Moć dobrote

Autor: Nela Vlašić / 24.04.2015. Leave a Comment

Umorna od neuspjeha, bezidejnosti, svakidašnjih jadikovki, siromaštva blokiranih i nezaposlenih, praznih restorana i punih dućana s hranom u kojima narod bjesomučno kupuje kao da je sutra sudnji dan dala sam si u zadatak pronaći barem desetak pozitivnih stvari u kvartu, gradu, državi na koju sam osuđena, da vidim ima li, brate, ičeg pozitivnog oko mene. Bilo čega dobrog što bi dalo neki smisao ovim godinama predamnom. [Read more…]

Filed Under: POGLED S LIJEVA Tagged With: bilanca, dobrota, familija, Jadran, moć, Nela Vlašić, Norveška, plin, pogled, Pogled s lijeva, priroda, unuka, Vlada

Osovina Moskva-Peking

Autor: Drago Pilsel / 25.05.2014. Leave a Comment

Rusija i Kina namjeravaju se suprotstaviti miješanju drugih zemalja u unutarnje poslove i protiv su jezika jednostranih sankcija. To se navodi u zajedničkoj izjavi lidera dviju zemalja nakon razgovora Vladimira Putina i Xija Jinpinga u Šangaju u utorak 20. lipnja.

 

Rusija je jako zabrinuta zbog pojačane djelatnosti NATO-a na svojim granicama jer to ne pridonosi, kažu u Kremlju, sigurnosti u Europi. S druge, pak, strane, Peking je američkom veleposlaniku uručio prosvjed zbog podizanja optužnice protiv petero kineskih vojnih časnika koje Washington tereti za krađu trgovačkih tajni, objavilo je u utorak kinesko Ministarstvo vanjskih poslova i upozorilo Amerikance da mogu očekivati i druge akcije.

Putin je izjavio da će Moskva i Peking zajednički odgovoriti Zapadu u tehnološkoj sferi zahvaljujući vojnotehničkoj suradnji i stvaranju klastera na ruskom Dalekom istoku: u ekonomiji će promet robe dostići 200 milijardi dolara, a na političkom planu Kina se protivi antiruskim sankcijama Zapada

 

Moskva i Peking su preko Putina i Xija Jinpinga naglasile potrebu poštivanja povijesnog nasljeđa zemalja, njihovih kulturnih tradicija, društvenopolitičkog ustrojstva, sistema vrijednosti i samostalno izabranih putova razvoja, kao i potrebu suprotstavljanja miješanju u unutarnje poslove drugih država i odbacivanja jezika jednostranih sankcija.

 

Osim toga, Rusija i Kina namjeravaju proširiti suradnju u naftnom segmentu i što prije isporučiti ruski prirodni plin Kini. Ruski predsjednik Vladimir Putin je bio u dvodnevnom posjetu Kini, a posljednjih mjeseci narasla su očekivanja obje strane da se konačno potpiše ugovor o Gazpromovoj isporuci plina kineskom CNPC-u. Radi se o godišnjoj isporuci 38 milijardi kubičnih metara prirodnog plina tijekom 30 godina.

 

Naime, članice EU-a pokušavaju smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu zbog ukrajinske krize, pa su Rusiji važna nova tržišta. Analitičari procjenjuju vrijednost tog ugovora na otprilike 400 milijardi dolara. Kineski državni mediji prenijeli su u ponedjeljak Putinove riječi da su pripreme za plinski ugovor ušle u “završnu fazu”, dok je ruski plinski div Gazprom priopćio tijekom vikenda da je “na korak” do sporazuma. Mislilo se da se neće postići dogovor, ali se to ipak dogodilo. Stvoren je energetski div.

 

Dakle, Rusija je našla novo tržište za svoj plin koji bi 2018. godine plinovodom ”Moć Sibira” preko Vladivostoka stizao u Kinu, u područje Pekinga, gdje je najviše potrošača. Dogovor je to dviju zemalja koji je okrunjen posjetom ruskog predsjednika Vladimira Putina Kini. ”Zapad je zaboravio zaključati stražnja vrata, gurnuo je Rusiju u plinski posao s Kinom”, piše Russia Today. Pregovori Rusije i Kine počeli su još 2004., ali nije bilo velikog napretka; sporna je bila cijena plina kao i financiranje sibirskog plinovoda koji će stajati između 22 i 30 milijardi dolara.

Rusija je našla novo tržište za svoj plin, koji bi 2018. godine plinovodom ”Moć Sibira” preko Vladivostoka stizao u Kinu, u područje Pekinga, gdje je najviše potrošača. Dogovor je to dviju zemalja koji je okrunjen posjetom ruskog predsjednika Vladimira Putina Kini. ”Zapad je zaboravio zaključati stražnja vrata, gurnuo je Rusiju u plinski posao s Kinom”, piše Russia Today. Pregovori Rusije i Kine počeli su još 2004., ali nije bilo velikog napretka; sporna je bila cijena plina kao i financiranje sibirskog plinovoda koji će stajati između 22 i 30 milijardi dolara

 

Ruski mediji navode da bi cijena plina za Kinu bila podjednaka cijeni koju plaća EU – oko 380 dolara za tisuću prostornih metara. Rusi bi, dakle, godišnje iz Kine zaradili više od 14 milijardi dolara. No drugi misle da Rusija mora popustiti Kini u pogledu cijene kako bi smanjila svoju ovisnost o europskom tržištu.

 

Inače, pregovori između Ukrajine, Rusije i Europske unije o rješenje spora između Kijeva i Moskve oko isporuke plina trebali bi se održati 26. svibnja u Berlinu, najavio je u ponedjeljak europski povjerenik za energiju Guenther Oettinger njemačkoj TV postaji ARD. Podsjetimo, prvi trostrani pregovori u Varšavi 2. svibnja nisu završili postizanjem ikakvog dogovora. Ruski predsjednik Vlade Dmitrij Medvedev je u intervjuu za Bloomberg Europi zaprijetio obustavom isporuke plina ukoliko Ukrajina ne podmiri svoje dugove. ”Možemo sada plin preusmjeriti i na istok”, poručio je Medvedev.

 

U rusko-kineskim odnosima nema političkih problema i prepreka za suradnju, rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin u intervjuu za vodeće kineske medije uoči posjete Šangaju. Istaknuo je da su ruski i kineski stavovi o glavnim globalnim i regionalnim pitanjima ”bliski ili potpuno identični”, naglašavajući da je suradnja između dviju država ”bolja nego ikada u našoj višestoljetnoj povijesti”.

 

Putin je izjavio da će Moskva i Peking zajednički odgovoriti Zapadu u tehnološkoj sferi zahvaljujući vojnotehničkoj suradnji i stvaranju klastera na ruskom Dalekom istoku: u ekonomiji će promet robe dostići 200 milijardi dolara, a na političkom planu Kina se protivi antiruskim sankcijama Zapada.

Sporazumi koji su potpisani u Šangaju između ruskog i kineskog lidera svakako će utjecati na raspoloženje Europe prema Moskvi. Iako su oni uglavnom ekonomskog karaktera, posjet Putina Kini ima veliki geopolitički podtekst. Potpisujući energetske i druge dokumente, Rusija i Kina kao da na taj način pojačavaju centre snage u svijetu. Kina, koja je zauzela službeno neutralnu poziciju u pitanju Ukrajine, de facto prijateljski podržava poziciju Moskve. Tu kinesku strategiju formuliramo kao ”prijateljsku neutralnost”

 

Sporazumi koji su potpisani u Šangaju između ruskog i kineskog lidera svakako će utjecati na raspoloženje Europe prema Moskvi. Iako su oni uglavnom ekonomskog karaktera, posjet Putina Kini ima veliki geopolitički podtekst. Potpisujući energetske i druge dokumente, Rusija i Kina kao da na taj način pojačavaju centre snage u svijetu. Kina, koja je zauzela službeno neutralnu poziciju u pitanju Ukrajine, de facto prijateljski podržava poziciju Moskve.

 

Tu kinesku strategiju formuliramo kao ”prijateljsku neutralnost”. Rezultati posjeta mogu biti kompenzacija za moguće zapadne ekonomske sankcije Rusiji. Osim sporazuma koji ulaze u službeni paket izdvojiti treba i poluslužbeni dio pregovora. Moguće je da se taj dio neće objavljivati. Poznato je, naime, da je predsjednik Viktor Janukovič još u prosincu prošle godine potpisao s Kinom ozbiljan investicijski ugovor o izgradnji velike dubokovodne građanske luke na Krimu te još nekoliko velikih investicijskih projekata.

 

Jasno je da će ti milijarderski ugovori biti preformulirani u rusko-kineske. Osim toga, tu treba dodati još i inicijativu Krima za izgradnju mosta preko Kerčenskog tjesnaca. Sumiramo li perspektive posjeta, možemo reći da ovo nije samo početak ekonomskog nego i daljnjeg političkog zbližavanja Rusije i Kine.

 

No hoće li Kina prijeći od politike ”prijateljske neutralnosti” na otvoreniju podršku političke djelatnosti Rusije? To će se dogoditi samo u slučaju da američki predsjednik Barack Obama nastavi s velikom konfrontacijskom politikom u Aziji. Poznato je da je nedavno posjetio Japan, Južnu Koreju i druge države. U Japanu je izjavio da otoci, oko kojih se vodi rasprava između Pekinga i Tokija, u potpunosti pripadaju Japancima, što je razjarilo Kineze.

No hoće li Kina prijeći od politike ”prijateljske neutralnosti” na otvoreniju podršku političke djelatnosti Rusije? To će se dogoditi samo u slučaju da američki predsjednik Barack Obama nastavi s velikom konfrontacijskom politikom u Aziji (…) U Japanu je izjavio da otoci, oko kojih se vodi rasprava između Pekinga i Tokija, u potpunosti pripadaju Japancima, što je razjarilo Kineze

 

Čak štoviše, SAD je gotovo zaprijetio da će vojnim putem braniti suverenitet Japana, budući da ti otoci ulaze u zonu dogovora o sigurnosti između Amerike i Japana. Odnosno, govorilo se o mogućem stvaranju, reći ćemo tako, ”kolektivnog azijskog NATO-a” antikineskim raspoloženjem.

 

U tom smjeru Amerikanci vuku i Vijetnam i Filipine. Ako se taj trend i dalje bude razvijao, ako Peking jasno vidi da se na njegovim južnim granicama de facto i de iure formira neprijateljski vojno-politički blok, koji čak poduzima vojne akcije, onda će se, naravno, format rusko-kineskog strateškog plana promijeniti.

 

Dakle, je li mogućnost vojnog saveza između Rusije i Kine realna? Ipak, teško da će doći do klasičnoga vojno-političkog saveza. To je i za sada odbacio i sam Putin govoreći o tomu da su ”blokovski dani završeni”. No ipak, postoji jasan 9. članak famoznog rusko-kineskog sporazuma o strateškom partnerstvu i međusobnom djelovanju, koji govori o režimu konzultacija o sigurnosti u slučaju postojanja prijetnji za jednu od strana.

 

Po svemu sudeći, taj će se članak dopuniti, proširiti i obnoviti. Već postoji godišnja institucija velikih kopnenih i vojno-morskih bilateralnih rusko-kineskih vježbi. U sljedećih 3-5 godina sporazum će se dopunjavati novim člancima iz oblasti sigurnosti i strateške suradnje.

 

(Članak je izvorno napisan za tjednik Express i naknadno je proširen).

Filed Under: ORBI ET POPULIS Tagged With: autograf.hr, Azija, Barack Obama, dolar, Drago Pilsel, Express, Japan, Kina, Moskva, NATO, orbi, Peking, plin, plinovod, politika, populis, Putin, Rusija, Russia Today, sankcije, tjednik, Xi Jinping

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT