Teško je, izuzetno teško pisati osvrt na događanja u Ukrajini jer se situacija strahovito brzo razvija. Janukoviča, možda, kao i odgovorne za masakr od prošlog tjedna, čeka kazneni progon, ali je veliko pitanje hoće li se opozicija uspjeti dogovoriti oko uloge tek oslobođene Julije Timošenko. Mnogima je drago što je na slobodi, ali je mnogi ne žele u novoj konstelaciji vlasti. Između ostalog, jer bi bilo pametno pokušati izbjeći građanski rat i podjelu zemlje, a pitanje je može li to Timošenko spriječiti kaznenim ekspedicijama koje najavljuje.
Sve je, znamo, otišlo k vragu nakon odbijanja Janukoviča da ne pristupi pregovorima o pridruživanju EU. Analitičari su ocijenili da je ukrajinska vlada tada promijenila odluku o pristupanju EU zbog pritiska Rusije, koja ne želi ispustiti Ukrajinu iz svoje interesne sfere. Osim toga, Moskva traži od Kijeva 30 milijardi dolara, što je dug za isporučeni plin zbog kojeg Ukrajina životno ovisi o Rusiji.
Sve je, znamo, otišlo k vragu nakon odbijanja Janukoviča da ne pristupi pregovorima o pridruživanju EU. Analitičari su ocijenili da je ukrajinska vlada tada promijenila odluku o pristupanju EU zbog pritiska Rusije, koja ne želi ispustiti Ukrajinu iz svoje interesne sfere. Osim toga, Moskva traži od Kijeva 30 milijardi dolara, što je dug za isporučeni plin zbog kojeg Ukrajina životno ovisi o Rusiji
Prosvjednici su tražili i dobili ostavku predsjednika vlade Mikole Azarova, koji je iznenada suspendirao najavljeno potpisivanje sporazuma o pridruživanju Ukrajine Europskoj uniji, što se trebalo dogoditi na summitu u Vilniusu. Azarov je tada rekao da se zemlja zbog ekonomskih razloga okreće Rusiji, te da će se pridružiti carinskoj uniji bivših sovjetskih država koju predvodi Moskva (s Bjelorusijom i Kazahstanom).
Azarov je objasnio da je do zaokreta došlo zbog pragmatičnih razloga, no pritom nije isključio mogućnost obnove pregovora o stvaranju čvršćih veza s EU, ali ne prije predsjedničkih izbora 2015. godine (koji su usred nove revolucije sada najavljeni za 25. svibnja 2014.). Usto, najavio je da će Rusija preispitati i mogućnost pojeftinjenja plina za Ukrajinu, no iz Gazproma su ubrzo priopćili kako o takvu aranžmanu ne znaju ništa.
U Bruxellesu su bili prilično ljuti na sadašnje ukrajinske političare. Optužuju ih da su cijelo vrijeme pregovarali s EU i obećavali potpisivanje sporazuma iako su se zapravo samo htjeli ”bolje prodati” Rusiji. Možda tu i leži problem europske vanjske politike koja je nepobjediva u pregovorima ”u svilenim rukavicama”, ali apsolutno nesposobna kada se ne pregovara nego ucjenjuje, a tu je pak ruski car Vladimir Putin vrhunski majstor.
Dio aranžmana s Europskom unijom (tada) bio je i odlazak bivše ukrajinske premijerke Julije Timošenko, koja je do petka bila u zatvoru, na liječenje u Njemačku. EU je tražila da je njezin politički rival, sadašnji predsjednik Viktor Janukovič, oslobodi kako bi se nakon povratka s liječenja mogla i politički angažirati na sljedećim predsjedničkim izborima.
Glavni pobjednik u ovoj priči je, čini se, zasad Rusija. Iz prijašnjih stajališta Vladimira Putina dalo se naslutiti da Moskva neće tek tako pustiti Ukrajinu iz svoga interesnog područja. ”Ukrajina i Rusija su dvije bratski povezane zemlje”, rekao je Putin. Kada je ta zemlja, tijekom vlasti vođa Narančaste revolucije Viktora Juščenka i Julije Timošenko, težila pristupu NATO-u, Putin je otvoreno rekao kako će, u slučaju da se to i ostvari, Ukrajina vjerojatno biti podijeljena
Glavni pobjednik u ovoj priči je, čini se, zasad Rusija. Iz prijašnjih stajališta Vladimira Putina dalo se naslutiti da Moskva neće tek tako pustiti Ukrajinu iz svoga interesnog područja. ”Ukrajina i Rusija su dvije bratski povezane zemlje”, rekao je Putin. Kada je ta zemlja, tijekom vlasti vođa Narančaste revolucije Viktora Juščenka i Julije Timošenko, težila pristupu NATO-u, Putin je otvoreno rekao kako će, u slučaju da se to i ostvari, Ukrajina vjerojatno biti podijeljena.
Istočni dio Ukrajine je uglavnom rusofilski, a poluotok Krim, gdje je ruska crnomorska vojna baza Sevastopolj, naseljen je ruskim stanovništvom i tu su ove nedjelje počele napetosti i najavljeni su etnički sukobi.
Krim je, podsjetimo, stoljećima bio dio Rusije, ali ga je u vrijeme bivšega SSSR-a 1954. Nikita Hruščov darovao Ukrajini u znak ”vječnoga prijateljstva bratskih sovjetskih naroda”.
Putin to ne može zaboraviti i čim Ukrajina zaigra na kartu izlaska iz ruske interesne sfere, Krim s tamošnjim ruskim vojnim bazama postane središnje pitanje. Očito je da će se Krim, ako se frtutma nastavi, odvojiti od Ukrajine i vratiti u sklop Rusije. Ukrajina je inače ugovorom produljila pravo boravka ruskoj floti na Krimu do 2042. godine.
To je politički kontekst sukoba u Kijevu. Zapad zemlje, proeuropski orijentiran, na zadnjim je predsjedničkim izborima glasovao za Juliju Timošenko, a istok za Viktora Janukoviča. Janukovič je na kraju pobijedio s malom prednošću. Ta podjela ogleda se i danas. Pristaše prozapadnoga puta te zemlje vrlo su snažni, ali je i proruski tabor vrlo jak. U postotcima, ipak, čini se da je situacija među stanovnicima pola-pola, što govori o opasnostima daljnje radikalizacije jer bi moglo doći do većih sukoba među samim stanovnicima. Zemlja je gotovo eksplodirala i pukla po sredini koliko je situacija napeta.
U idućem nastavku ću se pozabaviti s velikim iskušenjima jer u pitanju nije samo budućnost Ukrajine kao cjelovite i neovisne države već i sama budućnost Vladimira Putina, budućnost EU kao strateške sile, budućnost Rusije kao regionalne ili pak svjetske sile i budućnost same revolucije s trga Majdan s obzirom na to da su revoluciju ipak preuzeli oligarsi koji su do jučer podržavali Janukoviča
Teško je prorokovati. Vlast je prosvjednicima na Trgu slobode (Majdan) poručila kako ih se ne boji (na koncu je i pucala pobivši, čini se da to nije konačna brojka, 88 civila) te da će provjeriti je li održavanje prosvjeda i njegovo financiranje u skladu sa zakonom. Do utorka bi parlament koji trenutno vodi državu trebao izglasati povjerenje prijelaznoj vladi, a tada možda nestane ”idila” koja ovih dana traje između građana i, ne baš složne, oporbe.
Ukrajina je u teškoj gospodarskoj situaciji, u velikim je dugovima, a u zemlji je raširena korupcija. Neki analitičari tvrde kako nakon ovog odbijanja i EU zapravo može odahnuti jer bi uzeli ”teškog bolesnika”, iako ogroman broj europskih poduzetnika jedva čeka ulazak na tržište od 45 milijuna stanovnika (na 603.000 kvadratnih kilometara). Mada postoje i strahovi jer se, na primjer, mnogi boje potencijala i konkurentnosti Ukrajine, pa se spominje slučaj zrakoplova An-70 koji je, mnogi smatraju, bolji od Airbusova, ali EU ne smije dozvoliti da Airbus bude ugrožen, itd.
Carinska uniju Ukrajine, Bjelorusije, Rusije i Kazahstana trebala bi stupiti u kvalitetnije odnose i 2015. prerasti u Euroazijsku ekonomsku uniju. Od toga je trebao profitirati dosadašnji predsjednik Viktor Janukovič, kojega je Rusija kanila podržati na izborima 2015. godine (i zato je predsjednik cimao Bruxelles i sebi dizao cijenu, doživjevši fijasko).
Međutim, odista nije lako kazati kamo ide Ukrajina. Istočno ili zapadno, ili je možda najtočnije da ta zemlja jako radišnih ljudi, s užasnim teretom korumpirane i nesposobne dugotrajne elite zapravo ide prema dolje.
U idućem nastavku ću se pozabaviti s velikim iskušenjima jer u pitanju nije samo budućnost Ukrajine kao cjelovite i neovisne države već i sama budućnost Vladimira Putina, budućnost EU kao strateške sile, budućnost Rusije kao regionalne ili pak svjetske sile i budućnost same revolucije s trga Majdan s obzirom na to da su revoluciju ipak preuzeli oligarsi koji su do jučer podržavali Janukoviča.
Još tekstova ovog autora:
- Kolinda, Bozanić i don Milo: braća po etnofiletizmu
- Nek’ se zna: Amfilohijevo sam kopile i Vučićeva sam kurva
- Sad je riješeno: Grlić Radman je Papi sve objasnio o Stepincu
- Postoje dvije kaste – stalež politike i stalež Crkve
- Dan vjerske slobode: ”slobodna crkva u slobodnoj državi”
- Vesna Arsovski: razumna, hrabra, upućena… Izuzetna žena!
- Dođite i čujte priču Emila Römera: čeka presudu 40 godina!
- Iskazivati jedni drugima nesvakidašnje čovjekoljublje
- Glas Koncila oštro napao Milana Bandića i ministra Kujundžića!
- Zoran Milanović i pitanje hrvatske krivnje
Janukovič je pokušao uništiti sve papire međutim nije uspio jer kriminala i pljačke je bilo i previše baš kao kod nas . Dokazi sada izranjaju i pokazuju se razmjeri korupcije i drugih političara također.
Ljudi su u potrazi za nekim tko nikada nije bio političar, jer su sada i protiv karijere političara a to je po meni ono najvažnije UHLJEBLJIVANJE U POLITICI I GRAĐENJE POLITIČKE KARIJERE je sjeme zla i hranjenja ego tripa koje vodi u ludilo u ime kojega če sve napraviti da zadrže to što imaju INTERESANTNO PA TAKO JE I KOD NAS ŠTO NIJE???
To je vrlo važno detalj za razvoj za ono što se događa ovdje i ima velike šanse za pružanje modela cijelom svijetu jer svugdje je isto i svugdje če padati glave pa i kod nas u HR pa tako i u svijetu naravno pod uvjetom da taj novi model uspije baš tu u Ukrajni
To se ne radi o EU-u ili Rusiji – to je o tome kako postati Ukrajinac i kako početi se prestati klanjati zlatnim telcima eh da su bar zlatni bolje rečeno trulim kobilama koje nas jašu veče 23 godine a mi im još plačamo za to
Najzanimljiviji aspekt ukrajinske revolucije je ukupno odbacivanje svakoga tko je bio bivši političar. Oni su rekli (mislim na prosjednike na trgu) objema bivšim Vladma – hvala, ali ne hvala. Nakon dekadentnog prikaz bogatstva skrivenog u Viktor Janukovič imanju, ( raja je zaključila) nitko nije dobrodošao tko je ikada bio političar. . To je vrlo mudar potez ako saživi do kraja i veže se za staru poslovicu koja glasi — je jednom političar – Uvijek političar
zvuči li vam poznato????
Ukrajna doslovno stoji na pragu da pokaže svijetu pa i nama Hrvatima novi oblik države -REALNE DEMOKRACIJE (za to se zalažu čak neki Hrvati u Hrvatskoj a nisu političari zamislite imate ih na fejsu ) znači realne demokracije gdje LJUDI vladaju nad BIROKRACIJOM .
Političko tijelo se MORA minjenjati uključujući i državni vrh (predsjednici premijeri ministri) i to mijenjati svakih godinu dana (primjer je DUBROVAČKA REPUBLIKA iako ima i starijih demokratskih republika u ovoj našoj tipa POIČKA Republika ) znači mijenjanje političara svakih godinu dana i tada če biti direktno provjeravani i izvagani za sljedeču godinu .
Ovo je po mnogima a i po mom skromnom mišljenju jedini oblik demokracije koji bi na takav način mogao trajati nekoliko stotina godina .Ljudska proroda je takva (a povjest na to upozorava) da postoji jako malo ljudi koji su časno radili ono za što su bili i izabrani i kda mislim mali broj ljudi onda ne mislim na Lijepu našu jer u ove 23 godine ni jedan nije bio časan aj dobro 15 godina obzirom na rat.
Jako je malo ljudi u povjesti koji su osjetili veliku moć i onda tu istu moć mirno predali pogledajte zadnje događaje u Ukrajni recimo a takvih primjera je miljon kroz povjest.