autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Većina klera ne prati papin koncept siromašne Crkve

Autor: Inoslav Bešker / 06.08.2017. Leave a Comment

Inoslav Bešker Foto: Jutarnji list

Inoslav Bešker
Foto: Jutarnji list

Glavna prepreka implementaciji Franine vizije Katoličke crkve je “zatvorenost, ako ne i neprijateljstvo dobrog dijela klera, i na visokoj i na niskoj razini”, piše vatikanski L’Osservatore Romano u svome najnovijem broju. To nije neko otkriće, jer je poznato da koncept Pape – koji je zaželio “Crkvu siromašnu za siromašne” – nailazi na širok otpor u kleru, ponajviše među onima kojima je crkveni poziv omogućio ekonomsku sigurnost a nerijetko i bogat život u kolotečini birokratizirane rutine.

Novost je da o tome tako piše i L’Osservatore Romano, list koji je redovito promovirao, a katkad očito fingirao jednodušnost u Katoličkoj crkvi, i bratstvo među klerom, i jedinstvo u intencijama i realizaciji.

Kada uficiozni vatikanski dnevnik piše otvoreno o otporima pontifikatu “na visokoj i niskoj razini”, dakle od kardinalâ i biskupâ do župnikâ – onda je ili dogorjelo do nokata, ili Papa sprema novu ofenzivu.

A ofenziva može biti rezultat osjećaja nadmoći, makar duhovne, uvjerenja da je Sveti duh na njegovoj strani a preko njega i Isus kojemu je Crkva njegovo mistično tijelo (kako kršćani vjeruju), ali može biti i pokušaj proboja jurišom iz škripca, iz obruča u kojemu bi se mogle tiho udušiti reformske intencije ovoga neobičnog i neuobičajenog pontifikata, kako po provenijenciji i tipu Pape, tako i po zadaćama za koje je izabran.

Kada uficiozni vatikanski dnevnik piše otvoreno o otporima pontifikatu “na visokoj i niskoj razini”, dakle od kardinalâ i biskupâ do župnikâ – onda je ili dogorjelo do nokata, ili Papa sprema novu ofenzivu

Katolička crkva je u turbulentnim vremenima. Napisao je to i umirovljeni papa Benedikt u poruci za sprovod svome prijatelju kardinalu Joachimu Meisneru, jednome od četvorice koji su papu Franu javno prozvali nakon posljednjih sinoda o obitelji, podastrvši mu svoja Dubia (Dvojbe) u kojima ga faktički optužuju za gaženje Kristova nauka. Smjesta je to protumačeno kao kritika pape Ratzingera na račun pape Bergoglia.

Onemoćao ali lucidan Benedikt XVI je u tom pismo upotrijebio ama baš iste termine kojima je kao dekan Kardinalskog zbora opisao crkvu u homiliji na misi pro eligendo Pontifice nakon smrti pape sv. Ivana Pavla II. To je klasična prispodoba o krhkoj lađi na uzburkanoj vodi, izvađena iz Matejeva evanđelja (14, 22-23).

Izabrali su ga za papu tada upravo zato što je otvoreno rekao da je Katolička crkva u oluji (ali s pouzdanjem da će Isus, kao i onomad na Genezaretskom jezeru, reći: “Ne bojte se!”, isto što je Karol Wojtyła rekao netom je izabran za papu).

Eto, to se evanđeosko opće mjesto opetuje pri izboru pape barem od 1978. S otporima se suočio papa Wojtyła, kao i papa Montini prije njega, otpore nije svladao ni papa Ratzinger (pa neki i dalje smatraju da je zbog njih i odstupio, zbog klipova koje su mu podvaljivali neštedimice i danomice, osobito kad je pokušao dovesti u pregledan red vatikanske kurijalne financije, istinske koridore okultne moći).

Nema ništa nova pod Suncem (i to, napokon, piše u Bibliji, Prop. 1, 9, i tako otprilike tri tisućljeća, ako je istina da je taj Kohelet, autor, bio Salamun, Šelomoh ben David): ako se i ne može dvaput u istu rijeku (kako je četiri stoljeća kasnije primijetio Heraklit, onaj čiji se Lógos uselio u početak Ivanova evanđelja), opet je to rijeka.

Nema iole bitna pape u povijesti koji se nije brusio na otporima u svojoj Crkvi. Što bi Frani išlo glađe? Nije dijalektika odmah kataklizma, dapače, bez dijalektike vjetar ni ne otpuhne list.

“Gledati vazda i samo zlo koje je izvan nas znači ne htjeti priznati grijeh koji je u nama”, rekao je papa Frane u katehezi jučer uz podnevnu molitvu Anđelova pozdravljenja.

Papa hoće Crkvu “poput poljske bolnice”, “siromašnu za siromašne”, “na periferiji”, s “pastirima koji vonjaju po ovcama”. Većina svećenstva ga ne prati, od straha, iz komoditeta, ili u ime tradicije pozlaćenih mitra i pektorala

Reklo bi se da je to posve u skladu s naslovom “Navika nije vjernost. Obraćenje koje zahtijeva papa Frane”, pod kojim je Osservatore Romano objavio citirani ulomak iz knjige “Ljepota evanđeoske radosti” profesora o. Giulija Cirignana.

Naslov pod kojim je ulomak objavljen sugerira da je to izravna polemika s kardinalom Gerhardom Ludwigom Müllerom, koji je dan ranije u intervjuu Fogliu naglasio da je “neprestano vjeran papi Frani, kao što zahtijeva naša katolička vjera, naša eklesiologija”.

Cirignano kaže da je “Sanhedrin [židovsko Veliko vijeće, koje je sudilo i Isusu, op. I. B.] uvijek vjeran samome sebi, bogat pobožnim štovanjem prošlosti umjesto vjernosti tradiciji, siromašan proroštvom”.

Aluzija na kler je jasna, ali je Cirignano čini još jasnijom tvrdeći da je “velik dio vjernika shvatio povoljan trenutak, kairós, koji Gospodin daruje svojoj zajednici”, a da svećenstvo to ne vidi, ne razumije, ne prati, nego se služi navikom, zastarjelim rječnikom, repetitivnom i beživotnom mišlju.

Među razlozima, na prvome mjestu, taj svećenik biblicist stavlja “skromnu razinu kulture klera, i gore i dolje”, prigovara im da su Bibliju studirali formalno, da im nakon studija nije ostala želja da nastave učiti, istraživati, primjenjivati makar minimalan smisao za kritiku.

“Kad je pop previše obilježen religioznim mentalitetom a premalo bistrom vjerom, sve postaje mnogo kompliciranije”, dijeli profesor pljuske.

Nema naznaka da je Papa potaknuo Cirignanovu knjigu, možda čak ni objavljivanje tog ulomka baš sada. Nema ipak sumnje da se ti sudovi podudaraju u dobroj mjeri s nekima od petnaest grijeha kojima je zalio Kuriju u Božićnoj čestitci 2014.

Papin koncept nailazi na širok otpor u kleru, ponajviše među onima kojima je crkveni poziv omogućio ekonomsku sigurnost, a nerijetko i bogat život

Predbacio joj je “duhovni Alzheimer”, “suparništvo i hvalisavost”, međusobno olajavanje, pa i oskudnost evanđeoskog veselja na “grobnim facama”.

Lani je za Božić (mjesecima prije Müllerova intervjua) onima koji ga kritiziraju u ime tradicije predbacio da se “Sotona u janjećem liku” krije iza riječi opravdanja odnosno, često, optužbe, zakrivajući se “za tradicije, za pričine, za formalnosti”, ili pak “u težnji da se sve prenese na osobni plan, bez razlikovanja čina, čimbenika, odnosno činjenja”.

Papa hoće Crkvu “poput poljske bolnice”, “siromašnu za siromašne”, “na periferiji”, s “pastirima koji vonjaju po ovcama”. Većina svećenstva ga ne prati, od straha, iz komoditeta, ili u ime tradicije pozlaćenih mitra i pektorala.

Već smo komentirali da Papa vodi rovovski rat, koji zapravo nije bez premca – ali je bez premca njegova javnost, medijska vidljivost tog rata.

(Prenosimo s portala Jutarnjeg lista).

Još tekstova ovog autora:

  • Moramo biti opremljeni za najgore, a ne za prosječno
  • Biskup u Hercegovini izravno se protivi papi Franji
  • Konačno stiže toliko najavljena reforma vatikanske Kurije
  • Ekstremisti koji se žele iskupiti pa i kroz ”krvavu kupelj”
  • Je li sekularizam kriv za terorizam?
  • Trump je zrcalo i naših dilema
  • Nitko nema pravo prijetiti biskupu Košiću klanjem!
  • Izrael i Palestina: Pedeset godina pat-pozicije
  • Hadžiluk trgovca Trumpa
  • Što nam govore izbori u Nizozemskoj?

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: ORBI ET POPULIS Tagged With: Benedikt XVI., Božić, Heraklit, Inoslav Bešker, Isus, Karol Wojtyla, Katolička crkva, L'Osservatore Romano, Montini, Papa Frane, rat, Ratzinger, Sotona, sveti duh

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Mirko Graorac: Neću pomilovanje, nego obnovu postupka

    Mirko Graorac: Neću pomilovanje, nego obnovu...

    m-bacic
  2. Šeks & drugs

    Šeks & drugs

    viktor-ivancic
  3. Štepinčevo

    Štepinčevo

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Zagreb i Ljubljana uz braću Ivković

    Zagreb i Ljubljana uz braću Ivković

    anja-kozul
  2. Čudo u Ogulinu

    Čudo u Ogulinu

    paulina-arbutina
  3. Ujedinjena Baranja za Baniju

    Ujedinjena Baranja za Baniju

    nenad-jovanovic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.