autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Stižemo li na europski after party?

Autor: Mile Lasić / 27.05.2015. Leave a Comment

Ovogodišnji Dan Europe, 9. svibanj, ostao je u zemljama bivše Jugoslavije u sjenci revizionističkih procesa povodom 70. obljetnice ”pobjede nad fašizmom”, to jest kraja Drugog svjetskog rata u Europi.

Uostalom, nema konačne pobjede nad bilo kojim totalitarizmom, ni tobož’ desnim ni tobož’ lijevim. Oni i nisu korektne političke doktrine, nego ustroji za potiranje razlika, ili ”sile gluposti” (D. Bonhoeffer). Nizozemski intelektualac Rob Riemen govori uvjerljivo o ”vječitom povratku fašizma” (vidjeti ”Vječiti povratak fašizma”, TIM PRESS, Zagreb, 2011.). Pokojni Ralph Dahrendorf upozorava na velike sličnosti totalitarizma, uz izvjesne razlike među njima. A otac ”otvorenog društva” K. Popper ih zove ”neprijateljima otvorenog društva”!

Dani sjećanja na žrtve proteklih ratova su i u Hrvatskoj i u BiH prosto zlorabljeni, a Dan Europe dospio u zapećak. Taj praznik je, inače, uveden u institucionalnu memoriju EU tek 1985. na summitu tadašnje Europske zajednice u Milanu, jer se iz inicijative Roberta Schumana iz 1950. godine nazirao siguran put ka miru i ujedinjenju Europe. Danas u takvo što ne možemo više biti sigurni

Iz ovih razloga sam na mojoj web stranici (milelasic.com) čitateljima i nudio niz otrežnjujućih provokacija, počev od dekonstrukcije mita o Bleiburgu iz pera Drage Pilsela i Ivana Lovrenovića do brandtovske geste na Bleiburgu pokojnog Račana, 15. svibnja 2002., i Bonhoefferova eseja ”O gluposti” / Von der Dummheit.

Pilselova stajališta su na ovom portalu i izložena, pa zato i slijedi samo uvodna rečenica iz Lovrenovićeve nenadmašne dekonstrukcije:

”Kardinal Bozanić, general Stanko Baja Sopta, Dragan Čović, izaslanica Kolinde Grabar Kitarović u subotu 16. svibnja 2015. godine na polju kod Bleiburga govore, a sve što govore urnebesna je ideološka i etička shizofrenija. Zamorno i porazno, porazno i zamorno” (vidjeti ivanlovrenovic.com).

Iz Račanove izjave od prije 13 godina, nakon što je položio vijenac nastradalima i kleknuo, izdvajam:

”…Odavde želim uputiti iskrenu ispriku i sućut svima onima čiji su životi na bilo koji način obilježeni tragedijom Bleiburga, koji su na bilo koji način zbog Bleiburga patili… Nedavno sam se poklonio žrtvama Jasenovca. Danas ovdje izražavam sućut i žaljenje zbog Bleiburga… Prošlost ne možemo mijenjati, ne možemo ni miriti sve one koji su sudjelovali u prošlim krvavim sukobima. Ali vrlo je važno da jučerašnji sukobi ne potiču nove i aktualne, vrlo je važno da se jučerašnja mržnja ne prenosi na nove generacije želimo li čuvati i očuvati demokratsku Hrvatsku…”

Ovakvi pristupi ne pripadaju mainstream varijanti u Hrvatskoj, pa su i dani sjećanja na žrtve proteklih ratova i u Hrvatskoj i u BiH prosto zlorabljeni, a Dan Europe dospio u zapećak. Taj praznik je, inače, uveden u institucionalnu memoriju EU tek 1985. na summitu tadašnje Europske zajednice u Milanu, jer se iz inicijative Roberta Schumana iz 1950. godine nazirao siguran put ka miru i ujedinjenju Europe. Danas u takvo što ne možemo više biti sigurni.

Tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman je u Kay d’ Orsayu, palači francuskog MIP-a, tog davnog 9. svibnja 1950. u biti obrazložio projekt ujedinjenja šest europskih zemalja (Francuske, SR Njemačke, Italije i tri zemlje Beneluxa) u dvije važne industrijske grane, ali je i nagovijestio projekt mira i ujedinjenja Europe, pa se danas o njemu govori i u redovima europskih crkvi kao o prvom ”sekularnom svecu” (on je bio katolički laik).

”Kardinal Bozanić, general Stanko Baja Sopta, Dragan Čović, izaslanica Kolinde Grabar Kitarović u subotu 16. svibnja 2015. godine na polju kod Bleiburga govore, a sve što govore urnebesna je ideološka i etička shizofrenija. Zamorno i porazno, porazno i zamorno” (vidjeti, ivanlovrenovic.com)

Htio sam reći kako su svim zemljama bivše Jugoslavije neophodne temeljne europeizacije narativa i javnih politika, što prosto podrazumijeva i kulturu ”kritičkog nadvladavanja prošlosti”, za koju se u ovim zemljama ne želi znati. A ako se prilagodbene zadaće ne izvrše kako valja tijekom preuzimanja acquisa (pravne stečevine EU), što je vidljivo u slučaju Hrvatske, onda je neophodno govoriti i o nužnosti retrospektivne europeizacije i narativa i javnih politika.

Hrvatska je, doista, ušla u EU ”iza ponoći”, kako je to slikovito formulirao u predavanju u Zagrebu, uoči hrvatskog ”Day D”, 1. srpnja 2013., britanski povjesničar Niall Ferguson, kad su svi gosti pijani, a hrane je ponestalo, kad je prostor uneređen, dok mnogi spavaju, a neki su već uzeli kapute i pripremaju se za odlazak. Ovu opasku sam preuzeo iz knjige Srećka Horvata i Slavoja Žižeka ”Šta Evropa želi?” (Laguna, Beograd, 2013.), jer mi je bila potrebna za predavanje studentima iz cijele BiH na ”Simuliranom parlamentu 2015”.

Predavanje sam skeptično naslovio ”Spašavanje vojnika Rayana” kako bih naglasio potpuno neizvjesni ishod pojačanih EU medijacija u BiH. Ostajem pri skepsi, unatoč činjenici da 1. lipnja o. g. stupa na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH. Ostajem pri skepsi i nakon što drugačije sugeriraju upravo objavljeni rezultati istraživanja javnog mnijenja, po kojima bi 78% građana BiH odgovorilo na referendumu pozitivno na pitanje: “Podržavate li ulazak BiH u EU“. Jer, i ne ovisi put ka EU o građanima BiH.

Najžalosnije je što i u akademskim i u političkim narativima u BiH dominiraju naduti, neznalački i licemjerni govori o sebi i EU. Kako očekivati, primjerice, od unitarista i secesionista ili demokraturskih specijalista u vladama svih razina upravljanja da razumiju EU ako ne razumiju BiH kao ”EU u malom” ili, sui generis, višenacionalnu zajednicu? Zbog toga i cijenim da je broj istinskih Europljana u BiH vrlo malen, a broj licemjera i lažnih Europljana sve veći.

Svim su zemljama bivše Jugoslavije neophodne temeljne europeizacije narativa i javnih politika, što prosto podrazumijeva i kulturu ”kritičkog nadvladavavanja prošlosti”, za koju se u ovim zemljama ne želi znati. A ako se prilagodbene zadaće ne izvrše kako valja tijekom preuzimanja acquisa (pravne stečevine EU), što je vidljivo u slučaju Hrvatske, onda je neophodno govoriti i o nužnosti retrospektivne europeizacije i narativa i javnih politika

Uzaludno je i što se od 20. svibnja o. g. ispred zgrade Vijeća Europe vijori na počasnom jarbolu baš zastava BiH, jer je BiH došla na red da bude prva među 47 zemalja – članica Vijeća Europe u narednih šest mjeseci. Bojim se da zemlja koja zamalo nije suspendirana u Vijeću Europe nije sposobna kao predsjedatelj davati impulse drugima u oblastima klasične kulture i političke kulture.

No, vratimo se knjizi-zbirci eseja Srećka Horvata i Slavoja Žižeka ”Šta Evropa želi?” Ne hvaleći im svaku, kako stariji ljudi u BiH kažu za ljude drugačijih vjerozakona, ovomu autorskom dvojcu je uspjelo napisati provokativnu knjigu poslije koje niste pametniji, ali jeste zabrinutiji. Unutar korica knjige je i esej Aleksisa Tsiprasa, lidera grčke ”ljevice”, koji se već u naslovu pita: ”Uništenje Grčke kao model za celu Evropu. Je li to budućnost koju je Evropa zaslužila?”

Meni se posebice dopao Horvatov predgovor srpskom izdanju ”Stiže li Srbija na after-party?” Ako se ulazak Hrvatske u EU dogodio u momentu i na način kako je opisao Niall Ferguson, kako onda opisati ulazak Srbije pita se Horvat, pa odgovara: ”Pa nikako drugačije nego kao dolazak na after-party”! Ako je tako, dodajem, nije li neizvjesni ”dolazak na after-party” za Srbiju još neizvjesniiji za druge zemlje ”zapadnog Balkana”, posebice za BiH?

”Zapadni Balkan” je, inače, terminus tehnicus iz ”Solunske agende” (2003.), još uvijek ključnog dokumenta za sve zemlje u procesu privođenja EU. Pa ipak, uvijek će se naći netko tko se ne umije ophoditi s ovim pojmom, jer želi negirati ”regiju” u političkom smislu ili ustvrditi da postoji samo u gospodarskom pogledu.

Mi ”eurolozi” znamo, pak, da putovi ka EU iz zemalja ”zapadnog Balkana” vode preko umreženja sa susjednim zemljama. Za infrastrukturna umreženja cestovnih, željezničkih i energetskih transverzala, uostalom, EU predviđa Višedržavnim starteškim dokumentom (2014. – 2020.) 14,7 mlrd. eura.

Uostalom, i EU još uvijek liže rane od užasnih posljedica koje je neoliberalni ”cunami” ostavio u financijama, socijalnim, školskim i drugim sustavima poslije svjetske financijske i gospodarske krize iz 2008. godine. O tome na svoj način govori i manjak solidarnosti unutar EU glede svojevrsnog dužničkog ropstva u tzv. PIIGS-zemljama (Portugal, Italija, Irska, Grčka i Španjolska).

Ako se ulazak Hrvatske u EU dogodio u momentu i na način kako je opisao Niall Ferguson, kako onda opisati ulazak Srbije pita se Horvat, pa odgovara: ”Pa nikako drugačije nego kao dolazak na after-party”! Ako je tako, dodajem, nije li neizvjesni ”dolazak na after-party” za Srbiju još neizvjesniiji za druge zemlje “zapadnog Balkana“, posebice za BiH?

Ili, možda što je ova ružna kratica (engl. pigs znači svinje), kako upozoravaju Žižek i Horvat, u žargonu već transformirana u sintagmu ”GYPSI-states”. EU je, ipak, s njezinim brojnim problemima, za zemlje ”zapadnog Balkana” moguće ”svjetlo na kraju tunela”. Pri čemu, upozorava razložno Horvat: ”Svjetlo na kraju tunela nije uvijek spas, već je najčešće vlak koji nam juri u susret”.

I na kraju, ukoliko bi se EU i definitivno prepustila njezinim (i američkim) bankarima, od nje bi odustali i ”posljednji Mohikanci”, oni Europljani kojima su ideje mira i ujedinjenja daleko vrednije od svih banaka i bankomata ovoga svijeta. U takvoj EU bilo bi pitanje dana kada bi se države-članice ponovo survale u ”sacro egoizme”, u zloćudne nacionalizme, u svoju lošu prošlost! U takvoj EU i ne bi, naravno, bilo više mjesta za siromašne rođake s Balkana. No, dok još nije baš sve tako crno, preporučavam kao profesor europskih integracija hoditi ka EU sebe radi, europeizirati narative i javne politike, pa taman i stigli u EU tek na ”after-party”!

Još tekstova ovog autora:

  • S ”instinktivnim Europljanima” još Europa ni propala
  • Zašto mi imponira šarena Njemačka?
  • Nepodnošljiva lakoća normalnosti
  • Novi Nijemci
  • Kad Merkelova pomiluje!
  • GREXIT – bolje prije, nego poslije?
  • Bošnjaci i Srbi kao Armenci i Turci
  • Srebrenica i kultura laži
  • Licemjerje i Srebrenica
  • Hrvatska enciklopedija BiH

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: MILLENIUM Tagged With: after-party, BiH, Bleiburg, budućnost, D. Bonhoeffer, Dan Europe, dekonstrukcija, Drago Pilsel, EU, GYPSI-states, Hrvatska, Ivan Lovrenović, Jasnovac, K.Popper, Mile Lasić, milelasic.com, Millenium, mržnja, PIIGS, pobjede nad fašizam, Račan, Ralph Dahrendorf, revizionistički proces, Rob Riemen, Robert Chuman, Slavoj Žižek, Srbija, Srećko Horvat, totalitarizam, Vijeća Europe, zapadni Balkan

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Piše: Suzana Marjanić i Goran Đurđević

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Slučaj doktora Dragomira

    Slučaj doktora Dragomira

    boris-dezulovic
  2. Farsa

    Farsa

    marinko-culic
  3. Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Matematika i potresi

    Matematika i potresi

    goran-gazdek
  2. Sjeme za banijske njive

    Sjeme za banijske njive

    vladimir-jurisic
  3. Ponovno rođen

    Ponovno rođen

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.