Zabrana ”svakog nastupanja u medijima, kako na radiju i televiziji, tako i u tisku i na internetu” ostala je samo tragikomično svjedočanstvo groteskne zaostalosti u vremenu. Bojić je nastavio, više i artikuliranije nego ikad, sa svojim javnim nastupima i s pregnantnom kritičkom esejistikom. [Read more…]
“U sjeni fantoma”, jedna od najvažnijih hrvatskih knjiga
Pripovjedač govori: “Ništa o tome ne znamo, a vlastitom voljom uskraćeno nam je domišljanje, kako god zavodljivo bilo.” Važno je to, kao poetičko načelo ovoga romana. Ali još važnije kao životni stav njegova glavnog lika. Ništa se tu izmisliti neće, ništa dopričati, popraviti, vlastitome životu prilagoditi, e da bi se lakše moglo preživjeti. [Read more…]
Suočavanje sa samim sobom
Ivan Lovrenović, ”U sjeni fantoma”, JP Službeni glasnik (biblioteka Književni glasnik, kolekcija Terazije), Beograd, 2022.
Kad je 2020. godine u Sarajevu najavljena misa zadušnica za ubijene i nestale vojnike i civile na Bleiburgu i drugim mjestima diljem Jugoslavije, održavanju mise, između ostalih, usprotivili su se članovi bosansko-hercegovačkog P.E.N. centra. Potpisnici protestnog pisma upućenog javnosti označili su sve nastradale, i vine i nevine, ”fašistima i njihovim simpatizerima”. [Read more…]
Ivan Šarčević: Najzaštićenije se krade s riječima patriotizma
Fra Ivan Šarčević
(Foto: Armin Durgut / Pixsell)
Poznati bosanski franjevac u intervju za Dnevni list upozorava kako ”u makijavelizmu Dragana Čovića” – pisao je davno Ivan Lovrenović upravo u kontekstu Čovićeve tobožnje brige za hrvatski narod – ”uvijek iznova zapanjuje surova beskrupuloznost i potpun nedostatak odgovornosti koja se pretpostavlja kod javnih osoba s demokratskim legitimitetom”. Zato uopće nisu nevažni ni Komšić ni Krišto, ali samo kad se zna tko je hrvatski car. I kad se zna tko se sve slijepo divi carevom starom ruhu! [Read more…]
Naše pismo Tuđmanu vrijedi i 30 godina kasnije
Ivo Komšić
Prije trideset godina, 6. siječnja 1992. godine, na Sveta tri kralja, napisali smo, potpisali i uputili (Mile Stojić, Ivan Lovrenović, Ivan Kordić, Miljenko Jergović i ja), otvoreno pismo tadašnjem predsjedniku Republike Hrvatske, Franji Tuđmanu. [Read more…]
Kultura selektivnoga sjećanja. Hrvati Hercegovine i NDH
Vladimir Pavlinić
Na svjetlo dana izronilo je dugačko pismo jednoga hercegovačkog franjevca od prije točno 70 godina. Pismo je povijesno značajno, a sve donedavna nepoznato javnosti – zakopano u ostavštini glasovitog bivšeg ustaškog emigranta, svećenika povjesničara dr. Krunoslava Draganovića.
Fra Tugomir Soldo bio je emigrant u Italiji. Godine 1945. je među mnogima, dužnima i nedužnima, bijegom spašavao živu glavu. [Read more…]
Treba završiti s cirkusom i kantonizirati cijelu BiH
Drago Pilsel
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić ispravno zaključuje da Hrvatska dolazi u sukob s NATO-om ”zbog forsiranja prevladanog etničkog koncepta konstitutivnosti naroda”. Tiče se to izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je, između dvaju gutljaja piva, rekao da neće prihvatiti završnu deklaraciju Saveza bez da se u njoj spominje Daytonski sporazum i tri konstitutivna naroda. [Read more…]
10. obljetnica Prometeja: Platforma za kritičku refleksiju
Selvedin Avdić, književnik i novinar:
Prometej slavi desetogodišnjicu postojanja u najteže vrijeme za opstanak medija u Bosni i Hercegovini.
U ratu se pokazalo da granate ne mogu razoriti redakcije niti ih mogu oslabiti nedostatak struje, vode i hrane. Čak i u takvim, najtežim uslovima rada, napisani su neki od najboljih novinarskih tekstova u istoriji ovdašnjeg novinarstva. Novinari su pisali o najtežim temama, između ostalih o ratnim zločinima unutar Sarajeva pod opsadom i to dok su naoružani počinioci još uvijek slobodno hodali gradom. [Read more…]
Utjelovljenje u Kladuši
Roberta Nikšić
Šaljem vam Božićnu čestitku iz Kladuše. Nema na njoj crkvenoga tornja pod snijegom, nema božićnoga sajma ni jaslica po gradskim trgovima. Uobičajena božićna koreografija je izostala, katolici su ovdje manjina. [Read more…]
Pas de deux vjere i politike
Ivan Lovrenović
Bosna i Hercegovina, s oba svoja entiteta, nominalno je laička država, u kojoj je vjerskim zajednicama otvoren prostor društvenoga djelovanja iz kojega su u komunizmu bile protjerane, a uskraćeno im je bavljenje državnopolitičkim poslovima. Obje strane, i političke strukture i vjerske zajednice, na riječima se zaklinju u privrženost temeljnom postulatu evropske demokracije, odvojenosti ”crkve” od države. [Read more…]
- 1
- 2
- 3
- …
- 8
- Next Page »