U Muzeju suvremene umjetnosti jučer je predstavljen projekt Bijenala suvremene umjetnosti D-0 ARK Underground Sarajevo-Konjic, koji je u međunarodnim razmjerima prepoznat kao promotor regionalnih kulturnih vrijednosti. Projekt je proglašen europskim kulturnim događajem 2011. godine, dobio je i UNESCO-ovo pokroviteljstvo, a o njemu su izvještavali brojni elektronički i tiskani mediji, primjerice CNN, Rai 1, New York Times, Süddeutsche Zeitung i Washington Post. Također, prezentiran je i u stručnim časopisima Art Forum i Flash Art te drugima.
U Zagrebu su predstavljena tri dokumentarna filma o Bijenalu i 30 fotografija radova, postavljenih u skloništu Atomske ratne komande u Konjicu, gdje se održava Bijenale, te Knjiga projekta, a o projektu su govorili kustosi Başak Senova i Branko Franceschi.
”Prvi film predstavlja Atomsku ratnu komandu (ARK), čuveno Titovo sklonište za slučaj nuklearnog napada na SFRJ”, rekao je Franceschi, i dodao da u filmu govore svjedoci, zaposlenici ARK D-0, povjesničari i vojni stručnjaci. ”Sljedeća dva filma kroz razgovore s umjetnicima, kustosima i organizatorima i uz snimke umjetničkih radova predstavljaju prvi, odnosno, drugi ciklus projekta, fotografije prezentiraju cikluse projekta, a Knjiga na najiscrpniji način ujedinjuje oba projekta”, objasnio je Franceschi.
Bijenale suvremene umjetnosti D-0 ARK Underground Sarajevo-Konjic održava se u nekadašnjem skloništu Atomske ratne komande (ARK) u Konjicu, koje je između 1953. i 1979. godine u najvećoj tajnosti izgradila jugoslavenska vojska s budžetom većim od četiri i pol milijuna dolara. Utemeljitelj je Bijenala Edo Hozić, a projekt je pokrenut s idejom da se taj golemi prostor od nekoliko tisuća četvornih metara, nalik na labirint, sa 350 soba, zaštiti od propadanja i da se ”tom sablasnom mjestu udahne novi život i pretvori ga se u muzej suvremene umjetnosti D-0 ARK”.
S druge strane, spašavanjem bunkera od propadanja omogućilo bi se istraživanje Atomske ratne komande (ARK) koja ”je važan toponim našeg zajedničkog kulturno-povijesnog nasljeđa i globalne epohe hladnog rata, pogotovo zato što su mnogi spomenici iz bivšeg političkog sustava uništeni tijekom i nakon završetka posljednjeg rata”.
U tom tzv. Titovu bunkeru trajno je postavljeno 80 umjetničkih radova 68 umjetnika iz 28 zemalja svijeta, a među njima i djela hrvatskih umjetnika – Igora Grubića i Lane Čmajčanin, Tine Gverović, Vlatke Horvat, Davida Maljkovića, Dalibora Martinisa, Darija Šolmana, Ede Murtića, Nemanje Cvijanovića i Davora Miškovića te Renate Poljak.
Govoreći o važnosti projekta Bijenala suvremene umjetnosti D-0 ARK Underground Sarajevo-Konjic, Franceschi je naglasio kvalitetu izložaba, koje su pobudile velik međunarodni interes i time stvorile mogućnost ostvarenja krajnjeg cilja projekta.
”Najveća je važnost projekta u tome što izvan kulturnog centra, spašavajući jedan od globalno najmarkantnijih spomenika epohe hladnog rata, zasniva novu muzejsku instituciju jedinstvenog tipa – hibrid vojnog muzeja i muzeja suvremene umjetnosti”, naglasio je kustos Franceschi. Taj projekt, dodao je, nudi i novi model održive muzejske institucije, koja ima i ambiciju poslužiti kao jedan od zamašnjaka nove ekonomije.
Još tekstova ovog autora:
- Uzbudljiv Argentinski roman
- “Rat slikama” Sandre Vitaljić
- Raos suzavcem po slobodi i demokraciji
- Roman majstora krimića Thomasa Engera
- Kazališnim aktivizmom protiv nasilja
- Garcíjina predstava ”Psima ulaz zabranjen”
- Sajam knjiga u Puli
- Naknada piscima za posuđivanje knjiga
- Novi roman Mirka Kovača ”Vrijeme koje se udaljava”
- Prikazan film Jasmile Žbanić o silovanjima u Višegradu
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.