autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Izgubljen ponos pripadnosti novinarskom cehu

Autor: Svjetlana Hribar / 27.11.2021.

Svjetlana Hribar

Svjetlana Hribar

Na HTV-u rijetko imamo priliku gledati film novijeg datuma, pa k tomu još i dobar film. Ali dogodi se, kao što se u petak 26. studenog dogodio Spielbergov ”The Post”, preveden kao ”Novine”. Film snimljen 2017. godine, relativno dobro je prošao u distribuciji, a bio je nominiran i za šest Oskara.

To, međutim, nisam znala prije gledanja. Privukao me naslov, iako sam često razočarana filmovima koji govore o novinarstvu. Osim ako nisu rađeni na temeljima stvarnih događaja. [Read more…]

Filed Under: IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE) Tagged With: Ben Bradlee, Katherine Graham, Meryl Streep, New York Times, novinarstvo, Steven Spielberg, Svjetlana Hribar, Tom Hanks, Veljko Vičević, Washington Post

Rijeka, prijestolnica industrijske arhitekture

Autor: Svjetlana Hribar / 23.11.2019. Leave a Comment

Svjetlana Hribar

Svjetlana Hribar

Iako je ovih dana u New York Timesu objavljena reportaža koja glorificira Rijeku kao lučki grad i buduću Europsku prijestolnicu kulture, kao stanovnica Rijeke ne uživam toliko u detaljima koje američki novinar nabraja.

Bolje od ikoga tko svrati u grad na dva-tri dana poznajem Rijeku i bila bih zaista nepravedna da ne priznam koliko lijepih fasada ima ovaj grad, koliko divnih ulica kojima, u pojedinim dijelovima dana, sunce i sjene stvaraju prizore začudne ljepote; kako ne zapaziti atmosferu nekih kvartova, a kako ne pomisliti da je ovaj grad nekad bio prijestolnica industrije. I to daleko, daleko prije nas!

Svi važni objekti izgrađeni su ranijih stoljeća, a luka i čitava industrijska zona – koja je nekada bila na prilazima gradu, a sad je gotovo u središtu – ostavljena je da propadne. Tako će očito biti i dalje, unatoč činjenici što će Rijeka u 2020-oj postati Europska prijestolnica kulture (EPK).

Svi važni objekti izgrađeni su ranijih stoljeća, a luka i čitava industrijska zona – koja je nekada bila na prilazima gradu, a sad je gotovo u središtu – ostavljena je da propadne. Tako će očito biti i dalje, unatoč činjenici što će Rijeka u 2020-oj postati Europska prijestolnica kulture

Žao mi je što je to tako, upravo zato jer znam što su neki drugi gradovi napravili povodom te titule, posebno kako su iskoristili svoje industrijske komplekse.

Moje najranije sjećanje na tu temu seže u devedesete, kada je Solun bio EPK, a otvorenje manifestacije režirao slovenski redatelj Tomaž Pandur.

Na vijesti koje su pristizale iz Soluna gledali smo kao na rijetku privilegiju, a kad sam te godine, s predstavom ”Fedra” Ivice Buljana i LET-a3, u produkciji Teatra &td, posjetila Solun, imala sam priliku vidjeti što je taj grad napravio, posebno od jednog kvarta koji je nevjerojatno podsjećao na Vodovodnu ulicu u Rijeci.

I tamo je bila riječ o manjim industrijskim objektima uz rijeku i o mlinovima koji su izgubili svrhu postojanja. U nekadašnjim pogonima nastale su manje koncertne dvorane, jazz klubovi, slikarski ateljei, restorani, pivnice, kafići… Kvart je bio živ i prepun mladih ljudi koji su se okupljali svake večeri.

Tada sam pomislila kako bi takva titula mogla u potpunosti promijeniti budućnost grada kao što je Rijeka i pretvoriti ga u destinaciju kulturnog turizma, grad u koji bi se – upravo zbog specifičnog položaja na stjecištu morskih i drugih puteva – slijevala Europa!

Razmišljala sam o prenamjeni Vodovodne ulice, koja je u središtu grada, a opet sklonjena od svega, kao idealnog mjesta za jednu tihu, ali atraktivnu boemsku četvrt s prelijepom industrijskom arhitekturom, u kojoj bi se našlo postora i za komorne koncerte, za manje kazališne dvorane, za klubove književnika, slikara, za jazzere, glumce, plesače i muzičare… Ali i za ponudu pića, ne skupu, posebnu ponudu autohtonih jela, za kutke koji će privlačiti ljude i oživjeti destinaciju.

Kada je živnula Hartera s druge strane Rječine, mislila sam: Sad je taj trenutak! Krenut će prenamjena, počet će se raditi projekti u koje će investirati EU! Ali – osim nekoliko izvrsno posjećenih koncerata, festivalskih predstava te izložbi – ništa se značajno nije dogodilo!

Posebno mi je bila atraktivna pomisao na Industrijsku ulicu, koja se nastavlja na kompleks lučkih skladišta i mogla bi dobiti sasvim drugačije sadržaje upravo zbog veličine prostora koji su tamo bili u fazi napuštanja…

Vodovodna ulica u središtu grada, a opet sklonjena od svega, idealno je mjesto za tihu i atraktivnu boemsku četvrt s prelijepom industrijskom arhitekturom, u kojoj bi se našlo postora i za komorne koncerte, za manje kazališne dvorane, za klubove književnika, slikara, za jazzere, glumce, slikare, plesače i muzičare

Mislila sam na to pogotovo kad se razvila polemika srušiti ili ne lučka skladišta, investirati ili ne u lansirnu rampu torpeda, obnoviti i staviti u neku funkciju remizu u Industrijskoj ulici, iskoristiti hale bivših tvornica koje su sve – kao i prekrasna lučka skladišta – prvi red do mora, dakle na ekskluzivnoj lokaciji, a opet dovoljno daleko od grada, na idealnoj poziciji za održavanje velikih i glasnih koncerata, za dovođenje bendova na svjetskim turnejama na čije bi se koncerte – s obzirom na dva aerodroma u blizini i turističku Liburniju – dolazilo sa svih strana svijeta…

Ponesena znatiželjom, jer sam te prostore – od Luke do brodogradilišta ”3. maj” – vidjela samo s morske strane kad sam putničkim brodom znala dolaziti u Rijeku, jednog sam dana potpuno samouvjereno zapičila kolima prema rampi na Žabici i lučkim skladištima. Videći moju čvrstu namjeru i znak PRESS, portir je podigao rampu i krenuo prema kolima, a ja sam pritisnula papučicu gasa i začas mu više nisam bila u vidokrugu!

Vrlo brzo našla sam se u potpuno novom svijetu, u ozračju visokih, napuštenih zgrada, samostalnih ili povezanih mostovima industrijske arhitekture, a ispred njih – more…

Pomislila sam: Ovo je poput dokova New Yorka! Tu bi se mogli i filmovi snimati!

Nisam smatrala da bi takvoj prenamjeni trebala biti zapreka to što različiti objekti nisu bili u vlasništvu grada! Marseilles, Torino, Berlin, London, Liverpool i mnogi drugi koji su investicijom upravo u industrijske ili lučke lokacije dali potpuno nove sadržaje svojim atraktivnim lokacijama sigurno nisu bili u posjedu svih tih kvartova, ali su se izborili za to da ih prenamijene i urede!A mi smo – nakon brojnih pokušaja i projekata – nakon gotovo trideset godina od propasti riječke industrije dočekali da se na lokaciji ”Benčić” – konačno počne kopati!

Naravno da je Muzejski kvart, po uzoru na onaj u Beču (koji je niknuo u rekordnom roku i premjestio fokus kulture u novi centar grada), najvažnija riječka investicija posljednjih desetljeća! I naravno da je dragocjen i nimalo za omalovažavanje!

Ali sve drugo – a toga je daleko više – prepušteno je propadanju!

Jedna od najljepših gradskih zgrada, a kažu i prva u Europi koja je građena armiranim betonom – zgrada Teatra Fenice – zjapi prazna, razbijenih stakala, u nju ulazi kiša i uskoro će se početi urušavati.

Ta zgrada, koja je u konačnici bila samo kino-dvorana, a ima i podrumski prostor koji je bio nekad najpopularniji noćni bar u gradu, idealna je za različite namjene – od kazališnih do koncertnih – ali je potpuno zapuštena i devastirana.

Naravno da je Muzejski kvart, po uzoru na onaj u Beču (koji je niknuo u rekordnom roku i premjestio fokus kulture u novi centar grada), najvažnija riječka investicija posljednjih desetljeća! I naravno da je dragocjen i nimalo za omalovažavanje! Ali sve drugo – a toga je daleko više – ostavljeno je da propadne

Je li opravdanje za ovaj grad što ona ima vlasnika. Koji, dakako, ne haje za svoje vlasništvo?

Europski gradovi svojim zakonima oduzimaju vlasništvo onima koji se za njega ne brinu! Oduzimaju prostore koji nagrđuju grad i u njima realiziraju projekte koji gradovima daju sadržaje!

Nema šanse da će s jedne stambene zgrade u središtu Trsta padati fasada ili da će se raspadati vrata i prozori. Vlasnici stanova dužni ste se brinuti i o vanjskim dijelovima zgrade, kao i o krovištu!

Ali to su uređena društva o kojima mi možemo samo sanjati!

Ona riječka gradska uprava koja stavi u funkciju industrijsku arhitekturu ući će u povijest grada poput Adamića i Ciotte!

Ali ono što je bitnije od priznanja je da će ta garnitura pokrenuti industriju zapošljavanja u Rijeci, što je posljednjih godina najdublja gradska rana.

Bez zapošljavanja Rijeka će tonuti i dalje. I neće ju spasiti nikakva titula Europske prijestolnice kulture, ma koliko se posljednjih godina trudili oko toga.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Filed Under: IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE) Tagged With: Adamić, Beč, Benčić, Berlin, Ciotta, Hartera, Industrijska, Ivica Buljan, LET3, Liburnija, Liverpool, London, Marseilles, New York, New York Times, Rijeka, Rječina, Solun, Teatar&td, Teatro Fenice, Tomaž Pandur, Torino, Trst, Vodovodna ulica, Žabica

Reagirati na mržnju i laž je imperativ za svakog od nas

Autor: Sofija Kordić / 06.11.2018. Leave a Comment

Sofija Kordić

Sofija Kordić

Približila se oltaru za vrijeme mise, skinula kaput, ostala u grudnjaku i crnim hlačama i kleknula. Na glavi je imala krunu od trnja, na tijelu napisano ”Ljubav prema istini”. Ispred nje je stajao prvi čovjek Češke katoličke crkve kardinal Duka. Nakon pet minuta zaštitari su je izveli iz katedrale. [Read more…]

Filed Under: PRAŠKA PRIZMA Tagged With: Andrej Kyska, Aneta Petani, Češka, CNN, Duka, Fedor Gál, Guardian, Independent, Jakub Jareš, New York Times, Petr Pit'ha, Praška prizma, Slovačka, Sofija Kordić, Terezin, Timothy Snyder, Tomaš Halik, Tomio Okamura, Zeman

Grandioznost i narcisoidnost su sestre

Autor: Peter Kuzmič / 16.09.2018. Leave a Comment

AUTOGRAF Peter Kuzmič bKada sam prije neki dan na jednom seminaru za lidere upozorio na opasnost od grandioznosti, bio sam primoran jasnije definirati taj uveliko dvosmisleni termin. [Read more…]

Filed Under: VRIJEME I VJEČNOST Tagged With: Bob Woodward, Donald Trump, Grandioznost, Harvard, Johns Hopkins, narcisoidnost, New York Times, Pascal, Peter Kuzmič, SAD, Vrijeme i vječnost, Yale

Globalni i vječni fašizam: valja iznova upozoriti

Autor: Damir Grubiša / 23.07.2018. Leave a Comment

damir-grubisaUgledni New York Times još je prije dvije godine upozorio na pojavu koju je nazvao ”fenomenom globalnog fašizma”. To upozorenje je uglavnom ignorirano, da bi se danas ponovo pojavilo u  medijima potaknuto zbivanjima na svjetskoj sceni. [Read more…]

Filed Under: GLOBALNI KAOS Tagged With: Albert Camus, Amos Oz, Bertolt Brecht, Damir Grubiša, elementi fašizma, Francis Fukuyama, Friedrich Meinecke, globalni fašizam, Hašim Bahtijari, Holokaust, Italija, New York Times, Rob Riemen, selektivni populizam, simptomi fašizma, strah, Theodor Adorno, Thomas Mann, Tim press, Umberto Eco, vječni fašizam, Zapad

Trumpova Amerika: Djecu migranata u posebne logore!

Autor: Đivo Đurović / 18.06.2018. Leave a Comment

Donald Trump

Donald Trump

Zvjerstvo nezapamćeno u novijoj povijesti Amerike događa se posljednjih tjedana na južnim granicama najmoćnije sile na svijetu. Po nalogu administracije Donalda Trumpa, agencija za nadzor imigracije prisilno odvaja djecu od njihovih roditelja koji pokušavaju iz Meksika ući u Sjedinjene Države. [Read more…]

Filed Under: ORBI ET POPULIS Tagged With: Amerika, Associated Press, Boston Globe, CNN, Đivo Đurović, Hillary Clinton, Hitler, Katolička crkva, Madeleine Albright, Marco Antonio Muñoz, Meksiko, New York Times, Ronald Reagan, SAD, Sessions, Timothy Dolan, Tornillo, Trump, UN, zid

Zašto Zvonko Bušić nije plesao kao Travolta u Studiju 54?

Autor: Ante Tomić / 17.03.2018. Leave a Comment

AUTOGRAF Ante Tomić 4Ne razumijem”, reče mi prijatelj, “kad je oteo putnički avion, kako je on mislio bacati letke iz njega?” “Možda je kontao da će mu stjuardesa otvoriti prozor?” predložim ja. [Read more…]

Filed Under: VLAŠKA POSLA Tagged With: Ante Tomić, Chicago Tribune, Fender Jazzmaster, Herald Tribune, John Travolta, Kent, Los Angeles Times, New York Times, Slobodan Milošević, Studio 54, Telecaster, Tito, Tom Verlaine, Vlaška posla, Washington Post, Zvonko Bušić

Pastor Emmanuel, jedan neobični dijamant i vjera u uskrsnuće

Autor: Miljenko Jergović / 23.04.2017. Leave a Comment

Miljenko Jergović Foto: Robert Belosevic

Miljenko Jergović
Foto: Robert Belosevic

Anglikanski pastor Emmanuel Momoh, oženjen, otac troje djece, usporedo se, shodno tradiciji svoje crkve, bavi pastoralnim radom i praktičnim, vrlo zemaljskim poslom.

U Sijera Leoneu, jednoj od najnesretnijih afričkih zemalja, pastor Emmanuel predvodi skupinu tragača za dijamantima. A dijamanata ne samo da ima u Sijera Leoneu, i to obilato, nego su temelj većine nevolja u ovoj zemlji od šesnaest plemena. [Read more…]

Filed Under: ORBI ET POPULIS Tagged With: Charles Taylor, CIA, Emmanuel Momoh, Ernest Bai Koroma, Miljenko Jergović, New York Times, Šeik Omer Khan, Sierra Leone

Bijenale D-0 ARK Underground Sarajevo-Konjic

Autor: Nina Ožegović / 16.11.2013. Leave a Comment

U Muzeju suvremene umjetnosti jučer je predstavljen projekt Bijenala suvremene umjetnosti D-0 ARK Underground Sarajevo-Konjic, koji je u međunarodnim razmjerima prepoznat kao promotor regionalnih kulturnih vrijednosti. Projekt je proglašen europskim kulturnim događajem 2011. godine, dobio je i UNESCO-ovo pokroviteljstvo, a o njemu su izvještavali brojni elektronički i tiskani mediji, primjerice CNN, Rai 1, New York Times, Süddeutsche Zeitung i Washington Post. Također, prezentiran je i u stručnim časopisima Art Forum i Flash Art te drugima.

 

U Zagrebu su predstavljena tri dokumentarna filma o Bijenalu i 30 fotografija radova, postavljenih u skloništu Atomske ratne komande u Konjicu, gdje se održava Bijenale, te Knjiga projekta, a o projektu su govorili kustosi Başak Senova i Branko Franceschi.

 

”Prvi film predstavlja Atomsku ratnu komandu (ARK), čuveno Titovo sklonište za slučaj nuklearnog napada na SFRJ”, rekao je Franceschi, i dodao da u filmu govore svjedoci, zaposlenici ARK D-0, povjesničari i vojni stručnjaci. ”Sljedeća dva filma kroz razgovore s umjetnicima, kustosima i organizatorima i uz snimke umjetničkih radova predstavljaju prvi, odnosno, drugi ciklus projekta, fotografije prezentiraju cikluse projekta, a Knjiga na najiscrpniji način ujedinjuje oba projekta”, objasnio je Franceschi.

 

Bijenale suvremene umjetnosti D-0 ARK Underground Sarajevo-Konjic održava se u nekadašnjem skloništu Atomske ratne komande (ARK) u Konjicu, koje je između 1953. i 1979. godine u najvećoj tajnosti izgradila jugoslavenska vojska s budžetom većim od četiri i pol milijuna dolara. Utemeljitelj je Bijenala Edo Hozić, a projekt je pokrenut s idejom da se taj golemi prostor od nekoliko tisuća četvornih metara, nalik na labirint, sa 350 soba, zaštiti od propadanja i da se ”tom sablasnom mjestu udahne novi život i pretvori ga se u muzej suvremene umjetnosti D-0 ARK”.

 

S druge strane, spašavanjem bunkera od propadanja omogućilo bi se istraživanje Atomske ratne komande (ARK) koja ”je važan toponim našeg zajedničkog kulturno-povijesnog nasljeđa i globalne epohe hladnog rata, pogotovo zato što su mnogi spomenici iz bivšeg političkog sustava uništeni tijekom i nakon završetka posljednjeg rata”.

 

U tom tzv. Titovu bunkeru trajno je postavljeno 80 umjetničkih radova 68 umjetnika iz 28 zemalja svijeta, a među njima i djela hrvatskih umjetnika – Igora Grubića i Lane Čmajčanin, Tine Gverović, Vlatke Horvat, Davida Maljkovića, Dalibora Martinisa, Darija Šolmana, Ede Murtića, Nemanje Cvijanovića i Davora Miškovića te Renate Poljak.

 

Govoreći o važnosti projekta Bijenala suvremene umjetnosti D-0 ARK Underground Sarajevo-Konjic, Franceschi je naglasio kvalitetu izložaba, koje su pobudile velik međunarodni interes i time stvorile mogućnost ostvarenja krajnjeg cilja projekta.

 

”Najveća je važnost projekta u tome što izvan kulturnog centra, spašavajući jedan od globalno najmarkantnijih spomenika epohe hladnog rata, zasniva novu muzejsku instituciju jedinstvenog tipa – hibrid vojnog muzeja i muzeja suvremene umjetnosti”, naglasio je kustos Franceschi. Taj projekt, dodao je, nudi i novi model održive muzejske institucije, koja ima i ambiciju poslužiti kao jedan od zamašnjaka nove ekonomije.

Filed Under: Kultura, Likovna umjetnost Tagged With: Art Forum, autograf.hr, Bijenale suvremene umjetnosti D-0 ARK Underground Sarajevo-Konjic, CNN, Flash Art, Hrvatska, kultura, Muzej suvremene umjetnosti, New York Times, Nina Ožegović, UNESCO, Washington Post

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Čas autonomije

    Čas autonomije

    zoran-daskalovic
  2. Posvađani blizanci

    Posvađani blizanci

    marinko-culic
  3. Emil Matešić: I Haški tribunal može biti umjetničko nadahnuće

    Emil Matešić: I Haški tribunal može biti...

    ana-grbac

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT