autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Pismo nije oružje

Autor: Nela Vlašić / 23.02.2021. Leave a Comment

AUTOGRAF Nela Vlašić(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog bolesti autorice).

Dok s ekrana trešti tupava saborska rasprava o ćirilici, ja pogledom pregledavam kućnu biblioteku. Nismo imali vikendice i bijesne automobile, ali na knjigama se nije štedjelo. Na policama su knjige koje su nabavljali i naši roditelji i njihovi preci. Ima starih i po stotinu i pedeset godina. U našoj su se kući knjige čuvale, i nepoćudne i poćudne, sve do njihova raspadanja. Nekih više nema jer su s bratom i sestrom otišle u njihove nove živote, neke su posuđene, pa nikad vraćene i sad kunjaju na nekim tuđim policama… [Read more…]

Filed Under: POGLED S LIJEVA Tagged With: "neprijateljsko pismo", ćirilica, HDZ, Jezik, knjige, koegzistencija, ksenofobija, latinica, mržnje, Nela Vlašić, oružje, pismo, podijela, Pogled s lijeva, povijest, Sabor, segregacija, strah, Vukovar

Kaže li se august ili kolovoz? Rječnik Domovinskog pokreta

Autor: Ante Tomić / 08.08.2020. 1 Comment

AUTOGRAF Ante Tomić 4Zastupnica srpske manjine Anja Šimpraga u petak je održala možda najvažniji politički govor u Saboru u ovom stoljeću, a Karolina Vidović Krišto iz Domovinskog pokreta je odnekud uzrujano dotrčala, sva zadihana da joj nešto prigovori. I zamislite što je nesretnica teško dišući, puf puf puf, rekla, kako je Šimpragi zajedljivo spustila, da je u Saboru službeni jezik hrvatski, a hrvatski se, molit ću lijepo, ne kaže august nego kolovoz. [Read more…]

Filed Under: VLAŠKA POSLA Tagged With: Ante Tomić, Domovinski pokret, Jezik, Vlaška posla

Globish iliti uloga jezika u jeziku

Autor: Milan Rakovac / 14.10.2019. Leave a Comment

Milan Rakovac

Milan Rakovac

Franglais se govori u Francuskoj, europanto ili euroenglish u Europi: sutra ćemo svi govoriti GLOBISH (ne znam koliko je dopustiva ova moja ”engleska” konstrukcija?). [Read more…]

Filed Under: RUBNI ZAPISI Tagged With: Jezik, Milan Rakovac, Rubni zapisi, Trieste

Zakon o javnoj upotrebi hrvatskog jezika, najbedastija ideja

Autor: Dragan Markovina / 16.03.2019. Leave a Comment

Dragan Markovina

Dragan Markovina

Činjenica da se na 1. Danima sveučilišne knjige jezikoslovac i predsjednik Matice Hrvatske, Stipe Botica javno založio za donošenje zakona o javnoj upotrebi hrvatskog jezika jedna je od rijetko zabavnih vijesti u posljednje vrijeme. Naime, svijet u kojem žive hrvatski jezikoslovni puritanci iznimno je jednostavan. [Read more…]

Filed Under: OSVRT Tagged With: Boris Buden, Dragan Markovina, Jezik, Stipe Botica

Ratna metaforika i manipulacija u časopisu Jezik

Autor: Snježana Kordić / 19.11.2018. Leave a Comment

Snježana Kordić Foto: Nikolina Vrlić

Snježana Kordić
Foto: Nikolina Vrlić

Aldo Zanelli, ”Eine Analyse der Metaphern in der kroatischen Linguistikfachzeitschrift Jezik von 1991 bis 1997”, Verlag Dr. Kovač, Studien zur Slavistik, Band 41, Hamburg, 2018, str. 142.

Početkom 2018. objavljeno je u hrvatskim medijima nekoliko članaka koji upozoravaju na govor mržnje u hrvatskom znanstvenom časopisu Jezik. Istovremeno je u Njemačkoj objavljena čitava knjiga koja kritički analizira časopis Jezik, upozoravajući na drastično odbacivanje znanosti u njemu od početka 1990-ih i stavljanje tog časopisa u službu raspirivanja nacionalizma. [Read more…]

Filed Under: OGLEDI Tagged With: Aldo Zanelli, Babić, Beograd, Brozović, Deklaracija o zajedničkom jeziku, HAZU, HDZ, jezični purizam, Jezik, SFRJ, Snježana Kordić

Tvrtko Barun: ”Migranti nisu problem. Problem su kršćani”

Autor: Jasmin Klarić / 18.11.2018. Leave a Comment

Tvrtko Barun Foto: Vjekoslav Skledar

Tvrtko Barun
Foto: Vjekoslav Skledar

Isusovac Tvrtko Barun za Telegram govori o migracijama, iracionalnim strahovima, iskonskom kršćanstvu i dopisivanju s Raspudićem. [Read more…]

Filed Under: INTERVJU Tagged With: Afrika, ateist, azil, BiH, budist, EU, identitet, Jasmin Klarić, Jezik, Krist, kršćanstvo, kultura, Kurz, Marakeški sporazum, migranti, Ministarstvo demografije, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, mup, Musliman, Nino Raspudić, Telegram, Tvrtko Barun, UN

Milorad Pupovac je pomiritelj, a to mnoge smeta

Autor: Josip Kregar / 20.09.2018. Leave a Comment

autograf-josip-kregar-bb2Nije lako biti Srbin u Hrvatskoj. Nije to problem dvostrukog identiteta koji se rješava Teslinom formulom o srpskom rodu i hrvatskoj domovini. Uostalom, Srbi u Hrvatskoj pretežno govore čistim hrvatskim književnim jezikom, o hrvatskim kraljevima znaju više nego o svetom Savi i Nemanjićima, završili su hrvatske škole i rade u hrvatskim institucijama, plaćaju poreze, važni su u hrvatskoj kulturi. [Read more…]

Filed Under: POROK PRAVDE Tagged With: Ajduković, Briuški, Čorkalo, Crkva, DORH, Hrvatska, Hus, Ivica Todorić, Jezik, Josip Kregar, Krleža, kultura, Lika, Maček, Marković, Milorad Pupovac, Milošević, Plenković, Porok Pravde, Radić, Sabor, SDP

Što preostaje kad ubijemo riječi, jezik i svaku razumnu raspravu?

Autor: Branimir Pofuk / 05.09.2018. Leave a Comment

Branimir Pofuk aaKada su ovih dana radnici jednog brodogradilišta, a nedugo prije njih i jedna aktivistica u individualnoj protestnoj akciji, pred vrata Vlade Republike Hrvatske na ponositom i uznositom Markovom trgu u samom srcu hrvatske metropole istresti govna, novinari većine medija našli su se u neprilici kako nazvati taj smrdljivi i otrovni otpad, a da ostanu pristojini i neusmrđeni. [Read more…]

Filed Under: KONTRAPUNKT Tagged With: Branimir Pofuk, Govno, Jezik, Kontrapunkt, neonacisti, rat, vlast

Petero žena na drvećima

Autor: Borivoj Dovniković-BORDO / 20.08.2018. Leave a Comment

Borivoj Dovniković-BORDO

Borivoj Dovniković-BORDO

Listajući svoje notese JEZIČNE NAKARADNOSTI, u jednom trenutku sam se upitao je li  n a k a r a d n o s t  uopće hrvatska riječ. I mašio sam se naših rječnika.

U zadnjem Rječniku hrvatskoga jezika (Liber 2007.) nema te riječi. Ali u Anićevom Rječniku (također Liber, ali 1991.) uvrštena je s objašnjenjem: nakarada ž. (orij.) ono što je ružno, nagrđeno, izopačeno; rugoba, nagrda, nakaza.

Hvala Bogu, nisam osamljen u svojoj zemlji, ipak taj pojam netko službeno priznaje, makar s dodatkom orij., što znači orijentalizam. Pa ja tu riječ upotrebljavam čitav svoj život, jer bez turcizama kod nas, bar u istočnim krajevima, ne može se (kao ni bez talijanizama na jugu).

Ali vratimo se hrvatskom jeziku.

Slušajući jutarnje emisije radija (Hrvatskog, naravno, a kojeg drugog?!), zanimao me doktor nauka koji je govorio (nije pričao) o problemu ptica u urbanim sredinama, pa je u jednom trenutku, nećete vjerovati, izjavio, da su se u zagrebačkoj Dubravi RAZMNOŽILE VRANE PO DRVEĆIMA (!?!?).

Čuveni rimski govornik sva je svoja izlaganja, bez obzira o čemu je bila riječ, završavao rečenicom: “Uostalom, Kartagu treba razoriti!” Tako ću ja završiti ovo svoje izlaganje upornim vapajem: “Dokle će na našim medijima jedni te isti sportski komentatori uporno zagađivati naš jezik krivim supermekim Ć umjesto čeličnog Č ?”

Ljudi mi znadu prigovoriti da je važno što jedan stručnjak govori, a ne kako govori, a ja se s time strogo ne slažem!

Za Boga miloga, svaki građanin jedne zemlje može, bar u javnim istupanjima, činiti slučajne jezične pogreške, ali izgovoriti PO DRVEĆIMA –  n e   m o ž e ,  a pogotovo ako se radi o sveučilišno obrazovanoj osobi! Sličnih nepriličnih primjera ima svakodnevno u našim medijima.

U poljoprivrednoj emisiji čuo sam (ne od zemljoradnika, već od agronoma) da POSTOJI RAZLIČITIH BILJA – narod zna da je BILJE zbirna imenica kao i drveće i da treba reći RAZLIČITOG BILJA. Čast poljoprivrednim stručnjacima, oni se brinu o kvalitetnoj ishrani nacije, ali se za komunikaciju s javnošću trebaju odabirati oni koji znaju i jezik.

ČETRNAESTERO PRIMJERA

Jedan privrednik je na televiziji nedavno ponosno govorio o TRI NAŠIH PROIZVODA. a da se istog časa nije ispravio. Nisam inače primijetio da se govornici nakon govornih pogrešaka voditelju i gledateljima (slušateljima) istog časa ispričaju i upotrijebe ispravnu riječ, jer oni zapravo i ne znaju da su pogriješili – a trebalo je reći O TRIMA NAŠIM PROIZVODIMA.

A jedan sabornik je na zasjedanju rekao da će NAKON DVAJU ODLUKA trebati to i to, umjesto, naravno, NAKON DVIJU ODLUKA. Jer za muški rod ćemo reći DVAJU DOGAĐAJA, a za ženski DVIJU ODLUKA.

Jedan TV voditelj zabavljao je gledatelje pričom o čovjeku koji je IMAO PETERO ŽENA. Gospodine, mogli biste reći da je IMAO PETERO DJECE, a za žene samo PET ŽENA. Zna se da u našem jeziku razlikujemo nabrajanje pojmova od jedan do četiri, te od pet dalje.

IMAO JE JEDNU ŽËNU, ali IMAO JE PET ŽÊNA… POSJETIO JE ČETIRI GRÂDA, ali POSJETIO JE PET GRÄDOVA… VIDIO JE TRI DJETETA, ali VIDIO JE ŠESTERO DJECE…

Slušajući jutarnje emisije radija (Hrvatskog, naravno, a kojeg drugog?!), zanimao me doktor nauka koji je govorio (nije pričao) o problemu ptica u urbanim sredinama, pa je u jednom trenutku, nećete vjerovati, izjavio, da su se u zagrebačkoj Dubravi RAZMNOŽILE VRANE PO DRVEĆIMA (!?!?)

Tako je u jednoj radio-emisiji doktor medicine (!) izjavio da u jednoj bolesti POSTOJI ČETRNAESTERO SLUČAJEVA! Pojam ČETRNAESTERO može se upotrijebiti samo za nabrajanje ljudskih bića, a ne za životinje i za stvari. Zamislite da vam netko kaže da je u šumi vidio ČETRNAESTERO VJEVERICA i PETERO HRASTOVA! Znači, doktor je trebao reći da POSTOJI ČETRNAEST SLUČAJEVA ili da POSTOJE ČETIRI SLUČAJA – a za ljubitelja prirode da je vidio ČETRNAEST VJEVERICA i PET HRASTOVA.

JESU LI I SABORNICI GREŠNICI?

Slično je sa sabornikom koji je POSLUŠAO IZLAGANJE OBA KOLEGE, a trebao je reći OBOJICE KOLEGA!

Nije smiješno ako kažem da bi u Saboru trebalo naći način kako voditi brigu i o jeziku, a ne samo o ponašanju govornika. Ne mislim pri tome, ne daj Bože, na jezičnu policiju i zakon o jeziku (što su devedesetih godina zdušno predlagali ne lingvisti, nego profesionalni domoljubi), već na lektore, pa i eriste, koji bi na sastancima naknadno ukazivali na propuste govornika i davali  s a v j e t e , ne  n a r e d b e  o boljem korištenju jezika.

Veoma često čujemo (naravno, ne samo u Saboru) frazu  I JEDAN I DRUGI za muško i žensko. Opet moram podučavati: pravilno je reći I JEDNO I DRUGO,  jer se različiti spolovi u ovom govornom primjeru izjednačuju  s r e d n j i m   r o d o m.

Imam zapisano još bisera:

MNOGO NJIH BILI SU… umjesto: MNOGO NJIH BILO JE… IMALI SMO DVOJE IZBORA… umjesto: IMALI SMO DVA IZBORA…  UČESTVOVALI SU ČETVERO NATJECATELJA… umjesto UČESTVOVALO JE ČETVERO NATJECATELJA… GUBITAK ZA SVIH NAS… umjesto: GUBITAK ZA SVE NAS…

Zadnji primjer ne bi zapravo spadao u klasične jezične pogreške, već u izražajne posebnosti čitave jedne regije: na jugu, u primorju (da li u čitavom?) govore tako. Kad sam jednom urednici časopisa u Rijeci ukazao na tako napisan naslov jednog teksta, koliko se sjećam, GUBITAK ZA SVIH NAS, odgovorila je da je SVIH ispravno – na koncu, diplomirala je na studiju hrvatskog jezika i književnosti (što ja nisam)! Članak se, naravno, i danas može vidjeti u kompletu časopisa.

Jedan privrednik je na televiziji nedavno ponosno govorio o TRI NAŠIH PROIZVODA. a da se istog časa nije ispravio. Nisam inače primijetio da se govornici nakon govornih pogrešaka voditelju i gledateljima (slušateljima) istog časa ispričaju i upotrijebe ispravnu riječ, jer oni zapravo i ne znaju da su pogriješili – a trebalo je reći O TRIMA NAŠIM PROIZVODIMA

S NIKIM ZA NIKOGA

Neki oblici pravilnog i lijepog izražavanja gotovo su potpuno zapušteni u našem govornom jeziku i to na svim nivoima. Paraju mi uši ove rečenice:

NISMO PRIČALI O NIČEMU…
S NIKIM NISU NEMA OPOMENE ZA …
NEMA OPOMENE ZA NIKOGA…
TO NA NIŠTA NE OBVEZUJE…
NA NIJEDNOJ OLUPINI NIJE PRONAĐENO…

Nisam htio kvariti blještavilo navedenih loših rečenicama, pa ću ispravne oblike posebno navesti:

NISMO PRIČALI NI O ČEMU…
NI S KIM NISU RAZGOVARALI…
NEMA OPOMENE NI ZA KOGA…
TO NI NA ŠTO NE OBVEZUJE…
NI NA JEDNOJ OLUPINI NIJE PRONAĐENO…

Za popis ovakvih primjera iz našeg života trebala bi knjiga, a ne nekoliko rečenica u ovome mom tekstu! Sve mi se čini da je moderno  n e  g o v o r i t i  č o b a n s k i m  jezikom, kako mnogi “intelektualci” zovu ispravni narodni hrvatski jezik!

O ŽVAKANJU I PARFEMIMA

Kad već govorim (ne pričam!) o greškama-negreškama, zanimljivo je da navedem svoj osobni slučaj s glagolom ŽVAKATI. Čitav život izgovarao sam taj pojam u glagolskim oblicima: ŽVAĆEM, ŽVAĆEMO, ŽVAĆE, ŽVAĆU, ZVAĆUĆI, da bih prije nekog vremena saznao da u dobrom dijelu štokavskog područja griješimo i da po pravilima i po logici treba izgovarati ŽVAČEM, ZVAČEMO, itd., jer se u jotaciji K pretvara u Č! To je za mene, poznavaoca  s v o g  jezika, bio šok! I našao sam za to potvrdu u Anićevom rječniku (ŽVAKATI – ŽVAČEM). No u novosadskom Pravopisu stoji:  Žvakati = žvačem (i žvaćem), u imp. žvači (i žvaći).

Odahnuo sam: Bordo, ipak nisi grešnik, u svojim osamdesetim godinama, zajedno s mnogim štokavcima, ne moraš mijenjati svoj dosadašnji bezgrešni izgovor! Dozvoljene su obje varijante.

No nedavno smo u TV reklamama obdareni novim (starim) sloganom:  NEMA NIŠTA DO POKOŠENOG SIJENA! Te emisije ne pratim pažljivo, pa ne znam o čemu se zapravo radi, ali me je slogan vratio u mladost. Evo, opet se SIJENO KOSI!

I da završim jednom miomirisnom pričom. Negdje poslije Drugog svjetskog rata, u sveopćoj nestašici i potrebnih i nepotrebnih stvari, pojavila se u prodaji domaća kolonjska voda POKOŠENO SIJENO. To je u dijelu naroda izazivalo posprdni smijeh, jer ne postoji  p o k o š e n o  s i j e n o. Pokošena  d j e t e l i n a  se suši i postaje  s i j e n o .  Kako nema nepokošenog, tako nema ni pokošenog sijena. Naslov nikada nije povučen, ali je ta kolonjska voda nestala kad su, s ostalim blagodatima, stigle mirisne vodice iz inozemstva.

No nedavno smo u TV reklamama obdareni novim (starim) sloganom:  NEMA NIŠTA DO POKOŠENOG SIJENA! Te emisije ne pratim pažljivo, pa ne znam o čemu se zapravo radi, ali me je slogan vratio u mladost. Evo, opet se SIJENO KOSI!

I treći put, na kraju:

Čuveni rimski govornik sva je svoja izlaganja, bez obzira o čemu je bila riječ, završavao rečenicom: “Uostalom, Kartagu treba razoriti!” Tako ću ja završiti ovo svoje izlaganje upornim vapajem: “Dokle će na našim medijima jedni te isti sportski komentatori uporno zagađivati naš jezik krivim supermekim Ć umjesto čeličnog Č ?”

(OPASKA UREDNIŠTVA: Ovime završava objavljivanje kolumne Ljuta paprika i autor se oprašta od čitatelja/ica portala Autograf).

Filed Under: LJUTA PAPRIKA Tagged With: Borivoj Dovniković-BORDO, Jezik, Liber, Ljuta Paprika

Obljetnica Drugotne: zašto ne može proći zakon u ženskom rodu

Autor: Ana i Otto Raffai / 18.08.2018. Leave a Comment

Ana i Otto Raffai

Ana i Otto Raffai

Negdje u ovo vrijeme oko Velike Gospe objavljen je prije nekoliko godina tekst đakovačkog profesora teologije o obavezi žene na poslušnost: nije po njemu Marija uzor poslušnosti vjerniku, muškarcu i ženi, već samo ženi koja po njegovu razumijevanju treba biti poimana kao biće drugotno budući da je prema starozavjetnoj predaji stvorena iz Adamovog rebra. [Read more…]

Filed Under: REVOLUCIJA NJEŽNOSTI Tagged With: Ana Raffai, Crkva, dostojanstvo, drugotna, Jezik, Magnificat, Marija, Ministarstvo obrazovanja, Ministarstvo uprave, Otto Raffai, pobačaj, Revolucija nježnosti, sloboda, teologija

  • 1
  • 2
  • 3
  • …
  • 8
  • Next Page »

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Mirko Graorac: Neću pomilovanje, nego obnovu postupka

    Mirko Graorac: Neću pomilovanje, nego obnovu...

    m-bacic
  2. Šeks & drugs

    Šeks & drugs

    viktor-ivancic
  3. Štepinčevo

    Štepinčevo

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Roguljski stoka-alarm

    Roguljski stoka-alarm

    goran-gazdek
  2. Spas u zadnji čas

    Spas u zadnji čas

    vladimir-jurisic
  3. Skupili pare za Baniju

    Skupili pare za Baniju

    z-v

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se