autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KAVA BEZ ŠEĆERA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • SEL@M
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UTEMELJENJE PONORA
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZLATNI REZ
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KNJIŽEVNE PUZZLE
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Igor Mandić i mediokriteti koji bi nebo premrežili

Autor: Miljenko Jergović / 15.08.2021. Leave a Comment

Foto: AB FB stranica Miljenka Jergovića

Foto: AB FB stranica Miljenka Jergovića

Da sam znao da će čim odem uredništvo Jutarnjeg lista angažirati Igora Mandića, otišao bih mnogo ranije. Naravno, ne bih to učinio zbog javnog interesa, niti iz nekih drugih, jednako plemenitih, za bližnje skrbnih razloga, nego bih čim prije otišao iz novina u kojima sam dvadeset godina pisao zato da bih mogao čitati ono što Mandić piše. [Read more…]

Filed Under: OSVRT Tagged With: Igor Mandić, Jutarnji list, mediokriteti, Miljenko Jergović, Miroslav Krleža, NIN, Teofil Pančić

Branimir Johnny Štulić: “Lopovi mi duguju milijardu eura”

Autor: Hrvoje Bajlo / 05.08.2021. Leave a Comment

Branimir Johnny Štulić

Branimir Johnny Štulić

Nakon što je Visoki upravni sud Republike Hrvatske ustvrdio da Croatia Records nije pravilno privatizirala nekadašnji Jugoton, otuđivši tako iznimno vrijednu diskografsku imovinu bendova i izvođača kao što su Ivo Robić, Azra, Bijelo Dugme i ostali, o svemu se za Zadar news i oglasio legendarni frontmen Azre Branimir Štulić Johnny s kojim smo prošli bitne dijelove njegove glazbene karijere u nešto više od 30 minuta razgovora.  [Read more…]

Filed Under: INTERVJU Tagged With: Azra, Bijelo dugme, Branimir Johnny Štulić, Croata records, Hrvoje Bajlo, Ivo Robić, Jugoton, NIN, Visoki upravni sud Republike Hrvatske

Pod (po)razno: ma, nije ljudi Pelješki, već Pelješački most!

Autor: Borivoj Dovniković-BORDO / 06.08.2018. Leave a Comment

Borivoj Dovniković-BORDO

Borivoj Dovniković-BORDO

Kako stvari stoje u našem jeziku, moj notes Jezične nakaradnosti ostat će trajno otvoren i za moje nasljednike, za nove generacije. [Read more…]

Filed Under: LJUTA PAPRIKA Tagged With: Agnostik, blasfemija, Borivoj Dovniković-BORDO, Gaj, Isus, Jezik, Karel Gott, Ljuta Paprika, NIN, Pelješački most, Pelješki most

Neraspoređeni

Autor: Nada Beroš / 31.01.2018. Leave a Comment

Nada Beroš

Nada Beroš

Mnogi se još živo sjećamo javne prepiske Stanka Lasića i Igora Mandića u časopisu Vijenac, u ljeto 1997., i epistole u kojoj je Lasić ustvrdio da će srpska književnost u budućnosti (njemu i nama) biti jednako strana i nezanimljiva kao i bugarska.    [Read more…]

Filed Under: PRODUŽECI Tagged With: Arkzin, Arzamas, arzamaški užas, Biblioteka Feral Tribune, bugarsko pitanje, Bulgarica, danse macabre, Emily Dickinson, Energija zablude, hrvatska književnost, Igor Mandić, Ivana Dimić, Laguna, ljubav, NIN, Porfirije Perić, Predrag Lucić, Šklovski, smrt, srpska književnost, Stanko Lasić, Tolstoj, Vijenac, Vjesnik

Iznimno važna historiografska kritika nacionalističke Srbije

Autor: Dragan Markovina / 17.12.2015. Leave a Comment

Dominantna i neželjena elitaLatinka Perović, “Dominantna i neželjena elita: Beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (20.-21. vek)”, Danas, Beograd, 2015.

O Latinki Perović ne treba trošiti previše riječi. Svakome tko je pratio političke i društvene procese u Jugoslaviji ili suvremenoj Srbiji jasno je kako je Latinka predstavljala jedan od najsnažnijih antinacionalističkih glasova u jednom militariziranom društvu čije su nacionalističke opsesije i mitovi odveli čitav jugoslavenski prostor u tragične ratove, devastiravši ga za dugi niz desetljeća.

Iako su navedene činjenice više nego očite, s njezinom posljednjom knjigom, “Dominantna i neželjena elita: Beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (20.-21. vek)”, koja je upravo objavljena u izdanju Danasa, Latinka Perović je dokazala da je i u poodmaklim godinama još uvijek u stanju biti intelektualno lucidna i tekstualno suvremena. Naravno, zadržavši identičnu poziciju kritike srpskog nacionalizma.

No, najveća vrijednost ove knjige ne proizlazi iz njezine temeljne antinacionalističke poruke, bez obzira na to što tu poziciju vrijedi podržati. Veličina Latinkinog rukopisa nalazi se u preciznoj i razornoj znanstvenoj analizi uzroka koji su doveli do stvaranja takve klime u društvu koja je mogla proizvesti ludilo devedesetih godina, pri čemu tako utemeljena analiza ujedno nudi i odgovor na pitanje zbog čega su vrhunski umovi koji su se nalazili na drugoj strani bili osuđeni na poraz.

Veličina Latinkinog rukopisa nalazi se u preciznoj i razornoj znanstvenoj analizi uzroka koji su doveli do stvaranja takve klime u društvu koja je mogla proizvesti ludilo devedesetih godina, pri čemu tako utemeljena analiza ujedno nudi i odgovor na pitanje zbog čega su vrhunski umovi koji su se nalazili na drugoj strani bili osuđeni na poraz

Drugim riječima, bez uvida u ovu knjigu teško će se razumjeti fenomeni srpskog nacionalizma i uopće problematika raspada Jugoslavije. Imamo li u vidu kako je knjiga k tome pisana esejističkim stilom, koji nije zamoran i ne gubi se u minucioznom nabrajanju dekontekstualiziranih podataka, postat će jasnije kako je riječ o kapitalnom historiografskom djelu. Lako čitljivom, unatoč tome što je ispisano na gotovo 700 stranica.

Iako je posve izvjesno, što je uostalom već umnogome i brojčano dokazano, kako će ova knjiga biti masovno pročitana u Srbiji, bila bi prava šteta da, zbog svih navedenih razloga, ne bude pročitana u Hrvatskoj. Uostalom, svim Hudelistovim pokušajima unatoč, fenomenološka problematizacija Dobrice Ćosića ni na jednom mjestu nije tako precizno opisana kao u ovoj knjizi.

Naglasivši da je kod Ćosića riječ o čovjeku koji je predstavljao puno više od toga da je bio nečiji eksponent, točnije zaključujući kako se radilo o čovjeku koji je praktično bio iznad svih unutar srpskog društva, Latinka ga je logično jedinog smjestila u dominantnu elitu. Suprostavivši ga pripadnicima neželjene elite, unutar koje je pozicionirala Marka Nikezića, Koču Popovića, Milovana Đilasa, Ivana Đurića, Novaka Pribićevića, Stojana Inića, Ivana Stambolića, Olgu Popović-Obradović, Simu Ćirkovića, Zorana Đinđića, Bogdana Bogdanovića i Radomira Konstantinovića.

Iako je naravno svima posvetila dužni prostor, dojma smo da je za ono što se desilo u povijesnom razvoju srpske politike uzela kao ključne osobe Ćosića i Nikezića. Pri čemu u svemu tome nije bila presudna činjenica njezine bliske suradnje s Nikezićem nego njegovo političko i intelektualno djelovanje.

Iako je tezu o dubinskom rascjepu unutar srpske intelektualne elite, između radikala i liberala, koji seže duboko u 19. stoljeće, Latinka Perović u više navrata elaborirala, u ovoj knjizi je tu teoriju dovela do kraja, iscrpno je dokumentiravši i analitički obradivši. Pri čemu se unutar cijele knjige, neovisno o autoričinoj fokusiranosti na odnose u srpskom društvu i politici, provlači pitanje šireg, općejugoslavenskog konteksta.

Uočavajući prvu snažnu polemiku Dobrice Ćosića sa slovenskim intelektualcem Dušanom Pirjevcem kao paradigmatsku za razumijevanje čitavog kompleksa Komunističke partije, s obzirom na to da su obojica idejno formirani unutar nje, ali s dijametralno suprotnim pozicijama u odnosu prema pitanju Jugoslavije, autorica je ukazala na uzroke političkih, a kasnije i ratnih okršaja i raspada zemlje.

Vratimo li se iznova njezinom odnosu prema intelektualnom i političkom rascjepu unutar srpske elite između radikala i liberala, uočit ćemo najsnažniju tezu ove knjige.

Svodeći sukob između dominantne i neželjene elite na pitanje odnosa prema modernizaciji društva i reformama, i to na način da je radikalna elita na prvo mjesto stavila jedinstvo naroda i stanovitu egalitarnost, bez potrebe za dubinskim reformama društva, za što su se zalagali liberali, ne treba čuditi da je takvu tezu prenijela i na historiografiju

Riječ je o istinskoj nemogućnosti da liberalna pozicija nadvlada onu radikalnu. Slijedeći ovaj autoričin zaključak, čitateljima će postati jasno kako je čitava knjiga zapravo intelektualna, a donekle i sentimentalna posveta poraženima. Točnije, autorica im je svojim historiografskim radom dala pravo na egzistenciju u historiografiji. Što se iz njezine perspektive čini posebno važnim, s obzirom na to da je naglasila kako je to pravo oduzeto prvim srpskim naprednjacima koji su gotovo posve prešućeni i jedva poznati.

Slijedeći daljnje zaključke, nema nikakve dileme kako autorica misli da je put od Nikole Pašića prema Dobrici Ćosiću bio posve logičan. Dodatnu vrijednost istraživanjima uloge i značaja Dobrice Ćosića daje i činjenica koja je u knjizi naglašena, kako je on bio proizvod nastojanja Partije da stvori vlastitu, narodnu inteligenciju, izravno konfrontiranu onoj nekadašnjoj građanskoj, te da je zahvaljujući toj činjenici bio član gotovo svih intelektualnih grupacija u Beogradu. Od praksisovaca do ljudi koji su utemeljili NIN.

Svodeći sukob između dominantne i neželjene elite na pitanje odnosa prema modernizaciji društva i reformama, i to na način da je radikalna elita na prvo mjesto stavila jedinstvo naroda i stanovitu egalitarnost, bez potrebe za dubinskim reformama društva, za što su se zalagali liberali, ne treba čuditi da je takvu tezu prenijela i na historiografiju.

Latinka je tako zaključila kako kritičarska i romantičarska historiografija ne predstavljaju samo dvije faze nego i dvije tendencije koje u srpskoj historiografiji paralelno egzistiraju. Upravo je na toj točki došlo do raskola između Tita i tzv. srpskih liberala.

Čime je autorica srušila mit o tome kako je Tito radi balansiranja, nakon rušenja vodećih ljudi “maspoka” ili Hrvatskog proljeća, srušio i srpske liberale. Ili, kako je autorica izravno zaključila: “Obračun u Srbiji sa koncepcijom koja je kvalifikovana kao moderna, liberalna, prozapadna, bio je ujedno i obračun sa koncepcijom Jugoslavije, pa i Srbije. Odnosno sa jednom koncepcijom odnosa između nacija”.

Imamo li u vidu Nikezićev stav o tome kako srpski nacionalisti, ako već nisu u stanju pretvoriti federaciju u instrument svoje hegemonije, biraju borbu protiv te federacije, stavljajući Srbiju u izravnu opoziciju te otvarajući pitanja odnosa prema Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, jasno je kako je još tadašnji rasplet, u kojem je Nikezićeva koncepcija poražena, umnogome odredio sve ono što se događalo potkraj osamdesetih i tijekom devedesetih godina.

Dobrica Ćosić je još 1. siječnja 1991. napisao kako vjeruje u neminovnost rata između Srba i Hrvata, Srba i Muslimana te Srba i Albanaca. Odgovor na pitanje kako je bilo moguće stvaranje društvene atmosfere u Srbiji koja će zdušno prihvatiti ovakve koncepte i vizije koje je zastupao Dobrica Ćosić, i koja će istodobno odbaciti kako Nikezića, tako i sve ostale analizirane pripadnike neželjene elite, lako je pronaći u knjizi Latinke Perović

Pobijedila je, kako je to Latinka Perović uvjerljivo pokazala, koncepcija Dobrice Ćosića, koji je u ”Piščevim zapisima” kritizirao svojevrsnu razmaženost prosječnog seljaka iz Srbije koji želi mir i egzistencijalnu situiranost i kojeg se ne tiču “ni Kosovo, ni to što se Srbima ruši istorijski identitet i integritet”.

Slijedeći ovakvu vrstu razmišljanja Dobrica Ćosić je još 1. siječnja 1991. napisao kako vjeruje u neminovnost rata između Srba i Hrvata, Srba i Muslimana te Srba i Albanaca. Odgovor na pitanje kako je bilo moguće stvaranje društvene atmosfere u Srbiji koja će zdušno prihvatiti ovakve koncepte i vizije koje je zastupao Dobrica Ćosić, i koja će istodobno odbaciti kako Nikezića, tako i sve ostale analizirane pripadnike neželjene elite, lako je pronaći u knjizi Latinke Perović.

Zahvaljujući svemu navedenom, nećemo pretjerati ako ustvrdimo kako je riječ o životnom djelu velike povjesničarke i osobe koja je bila živi svjedok dramatičnih društvenih lomova u Srbiji, ali i na čitavom južnoslavenskom prostoru u drugoj polovici 20. i početkom 21. stoljeća.

(Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 28. studenog 2015. Prenosimo s portala telegram.hr).

Filed Under: OBAVEZNA LEKTIRA Tagged With: Dobrica Ćosć, Dragan Markovina, Jugoslavija, Latinka Perović, Liberali, nacionalizam, NIN, Obavezna lektira, Srbija, Tito

Filip David: ”Bivša Jugoslavija je bure baruta. Novi rat nije isključen”

Autor: Snježana Pavić / 03.10.2015. Leave a Comment

Filip David Foto: B92

Filip David
Foto: B92

Jedan od najvećih srpskih pisaca Filip David gostovao je na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu, kao autor romana “Knjiga sjećanja i zaborava” i scenarija za film “Kad svane dan” u režiji Gorana Paskaljevića, također prikazanog na festivalu. Za roman koji govori o stradanju Židova u Srbiji u Drugom svjetskom ratu dobio je NIN-ovu nagradu, najpoznatiju književnu nagradu u Srbiji te nagradu “Meša Selimović” regionalnog književnog festivala “Cum grano salis” u Tuzli. [Read more…]

Filed Under: INTERVJU Tagged With: "strašni zločin", antifašizam, Balkan, Drugi svjetski rat, emocije, Europa, Filip David, Globus, Holokaust, Hrvatska, ideologija, intervju tjedna, istok, JNA, Jugoslavija, Makedonija, mediji, Meša Selimović, Milošević, mržnje, nacionalizam, netolerancija, Nikolić, NIN, politika, propaganda, Rusija, SAD, Snježana Pavić, solidarnost, Srbija, Stefan Zweig, Vučić, Zapad, židovi, zlo, žločinci

Filip David: ”Zlo ipak nije svemoćno i kada je sveprisutno”

Autor: Drago Kovačević / 18.02.2015. Leave a Comment

Filip David VER 1 Foto B92

Foto: B92

Prozaista, esejista i dramaturg Filip David nedavno je dobio NIN-ovu nagradu za roman ”Kuća sećanja i zaborava”, što nam je poslužilo kao povod za ovaj razgovor.

 NIN-ova nagrada je važna stavka u srpskoj književnosti i kulturi, a vi ste kao ovogodišnji dobitnik izjavili da je ona bitnija za knjigu nego za autora. Kako to da tumačimo? [Read more…]

Filed Under: INTERVJU Tagged With: Drago Kovačević, Filip David, Holokaust, identitet, intervju tjedna, Jezik, nagrada, NIN, patnja, pravednici, zlo

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Politika privatnosti i kolačića
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in