autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Čovjek koji je sabirao i dijelio znanje, stihove i ljubav

Autor: Branimir Pofuk / 07.11.2018. Leave a Comment

Branimir Pofuk aaVic ide ovako.

Dovedoše pred Isusa preljubnicu s namjerom da je kamenuju i da vide što će tesarov sin iz Nazareta reći o tome. A on im kaza onu svoju čuvenu rečenicu: “Tko je među vama bez grijeha neka prvi baci kamen“. I tek što je izrekao posljednju riječ, kamen doleti iz mnoštva i pogodi nesretnu ženu pravo u glavu. Isus podigne pogled te ugledavši i prepoznavši u gomili ženu koja je bacila kamen ljutito uzviknu: “Mama! Zar te nisam lijepo zamolio da mi se ne miješaš u posao!?“

Taj mi je teološki vic, blago ironičan prema prema katoličkoj dogmi o bezgrešnoj i bez grijeha začetoj Blaženoj Djevici Mariji, ispričao svećenik, teolog, pobožni i odani poklonik Majke Božje.

U načinu na koji mi ga je ispričao nije bilo ničeg podrugljivog ni prema Isusu, ni prema njegovoj majci. Taj dragi profesor i pjesnik, u čijem se prebogatom znanstveničkom, književnom i pjesničkom opusu nalazi i pjesnička zbirka “Nasmijani Bog“ (DHK, 2009. godine), sa stihovima i na kajkavskom i na latinskom, nije bio sposoban za ruganje, ali je imao istančan osjećaj za humor i vječni dobrohotni osmijeh na licu.

Bio je katolički svećenik, teolog, znanstvenik, pjesnik i običan dobar čovjek (…) Imao je tih, blag, ugodan, baršunasti glas, bez ijednog oštrog tona, vokala okruglih, toplih i mekih poput paperja na grudima ptice. Gugutao je poput goluba

Imao je tih, blag, ugodan, baršunasti glas, bez ijednog oštrog tona, vokala okruglih, toplih i mekih poput paperja na grudima ptice. Gugutao je poput goluba.

Ime mu je bilo Ivan, poput nježnog i odanog “učenika kojeg je Isus najviše volio“, ali i hrabrog, spremnog da zbog istine izgubi glavu Ivana Krstitelja. Još savršenije pristajalo mu je prezime, koje mu je savršeno pristajalo i možda ga, takvog kakav je bio i oblikovalo – Golub.

25.listopada 2018. Ivan Golub je otprhnuo s ove naše zemljice iznad koje je i za života više ledbio, nego po njoj hodao, na krilima svoje ljudske i znanstveničke znatiželje, pjesničkog dara koji je utkao i u svoja najozbiljnija filološka i teološka djela, s vazda dobrohotnim pogledom na stvari, događaje i ljude.

Naposljetku, golub je u kršćanskoj ikonografiji simbol treće božanske osobe, Duha Svetog, koji sve prožima i sve nadahnjuje, koji puše kad i gdje hoće, ostavljajući trag nevidljivog i jedva čujnog šuma svojih krila u svakom činu ljudskog stvaralaštva.

Ime kao znak ostavilo je, uostalom, trag u životu i radu Ivana Goluba već i u izboru filozofsko-teološke discipline kojom se osobito predano bavio. Bila je to pneumatologija koja se, u širem smislu, bavi proučavanjem duše i duhovnosti, a u užem, teološkom, Duhom Svetim.

Susret, razgovor i potom višekratno druženje s Ivanom Golubom jedno je od najdragocjenijih i najplemenitijih iskustava koje mi je podario moj novinarski rad. S Ivanom Golubom, rođenom na prvi dan ljeta 1930. godine, obavio sam veliki razgovor, čije smo dijelove objavili u Obzoru, prvog dana jeseni 2013. godine. Stan u mirnoj i tihoj Ulici Ive Mallina, iznad zagrebačke Zvijezde, bio je pretrpan i zatrpan papirima i knjigama. A oko stola u kuhinji, u koju se također prelila bogata biblioteka, bilo je pet stolica. Za mene je profesor Golub privukao šestu, jer četiri stolice bile su zauzete.

Ime kao znak ostavilo je, uostalom, trag u životu i radu Ivana Goluba već i u izboru filozofsko-teološke discipline kojom se osobito predano bavio. Bila je to pneumatologija koja se, u širem smislu, bavi proučavanjem duše i duhovnosti, a u užem, teološkom, Duhom Svetim

Na svakoj od njih stajao je povisok stup od knjiga, svaki posvećen jednom od njegovih najboljih prijatelja i najdražih sugovornika od kojih se ne razdvaja. Ovako ih je predstavio: “Ovu gospodu ipak ne mogu zamoliti da ustanu jer svaki ima po više stotina godina: to su Juraj Križanić, Julije Klović, Bartol Kašić i Marko Antun de Dominis“.

Proučavanje, otkrivanje i promicanje djela i života Jurja Križanića bilo je Golubovo životno djelo i pjesma. Upravo zbog poticaja i neumornog zalaganja Ivana Goluba, dakle jednog katoličkog svećenika i teologa, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti upriličila je 1983. godine, kako ga je sam Golub opisao, veleban znanstveni skup o 300. godišnjici smrti Jurja Križanića.

Čovjek budućnosti, ogromnog znanja i hrabrosti, toliko odvažno ispred svog vremena u podizanju mostova između kršćanskog istoka da je iskusio i sibirsko progonstvo i vatikanske tamnice, teolog, filozof, filolog, glazbenik i političar Juraj Križanić, zagovaratelj slavenskog ujedinjenja i kršćanskog pomirenja, bio je Golubov uzor i putokaz.

Očarao ga je taj lik već kao gimnazijalca, kada ga je u školskoj zadaći opisao kao hrvatskog Don Quijotea. Postati tako blizak s Križanićem mogao je samo netko poput Goluba, oboružan ogromnim znanjem, neutaživom znatiželjom, ljudskom i znanstveničkom, krotkošću i hrabrošću.

Nije bilo jednostavno katoličkom svećeniku, s preporukom iz socijalističke, ali Sovjetima uvijek sumnjive i komunističke nepravovjerne Jugoslavije, otvoriti vrata sovjetskih knjižnica i akademija u vrijeme čvrste ruke Leonida Brežnjeva. Golub je otvorao i ta vrata.

Križanić ga je sprijateljio i s Miroslavom Krležom kojem je bio drag i ravnopravan sugovornik, osobito u posljednjim danima velikog pisca na zemlji.

Jedna od Golubovih životnih misli vodilja, koju je često i rado ponavljao, glasila je: “Sve se može raditi na različite načine. Jedan je način prijateljstva. Tako je radio Isus.“

Čovjek budućnosti, ogromnog znanja i hrabrosti, toliko odvažno ispred svog vremena u podizanju mostova između kršćanskog istoka da je iskusio i sibirsko progonstvo i vatikanske tamnice, teolog, filozof, filolog, glazbenik i političar Juraj Križanić, zagovaratelj slavenskog ujedinjenja i kršćanskog pomirenja, bio je Golubov uzor i putokaz

Ivan Golub bio je skroman čovjek i samozatajan, ali srećom i vrlo svjestan vrijednosti svog djela i važnosti vremena kojem je bio svjedok, pa je sam napisao ono što nitko drugi nakon o njemu ne bi ni znao, ni mogao: opsežnu i detaljnu autobiografiju pod naslovom “Običan čovjek“ (Naklada Ljevak, 2013.).

Iz te riznice vadim njegovo divljenje koncilskom papi Ivanu XXIII. i njegovim zadnjim riječima: “Nismo se zaustavljali da skupljamo kamenje koje su s jedne i s druge strane bacali na nas. A mi ga nismo ni na koga bacili“.

I uz to Golubov komentar, kao poruku toliko potrebnu ovoj današnjoj Hrvatskoj i vremenu: “Bl. Ivan XXIII. nije tratio vrijeme na sabiranje kamenja! A koliko vremena ljudi potrate na sabiranje kamenja. Pa se ogledavam kakvim me kamenom tko ošinuo, pa ga opipavam, pa ga pretvaram u izložak, pa o njemu pripovijedam… Ivan nije sabirao kamenje.“

Nije ni Ivan Golub, koji je prošao zemljom sabirući i dijeleći znanje, prijatelje na svim stranama svijeta i svjetonazora i osmijeh dobrote.

 

(Prenosimo iz Večernjeg lista).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM. HVALA! KLIKNITE OVDJE.

 

Još tekstova ovog autora:

  • Andrej Plenković i HNK Zagreb
  • Debakl u Afganistanu: sve je služilo nezasitnom profitu
  • Pogorelić protiv pandemije zaborava umjetnosti i ljudskosti
  • “Misa Mediterana” je blasfemija i dekadencija. Ali ne škodi
  • Oplakati sve mrtve je ljudski, a biti radostan božanski
  • Good Fest u Drnišu: prilika da (opet) budemo ljudi
  • Utrka milijardera u svemiru
  • Nigdje se publiku i umjetnike ne maltretira kao u Hrvatskoj
  • Srećom, život i svijet nisu tako jednostavno crno-bijeli
  • Vojni neboder “Vukovar” kao otirač i kamuflaža HDZ-a

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: KONTRAPUNKT Tagged With: Bartol Kašić, Branimir Pofuk, Ivan Golub, Julije Klović, Juraj Križanić, Kontrapunkt, Marko Antun de Dominis, teolog

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT