autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Kako iz krize izvući maksimum dobrobiti uz minimum štete

Autor: Marina Biti / 29.08.2020. Leave a Comment

Marina Biti

Marina Biti

Svi bi danas htjeli biti stručnjaci za koronu, pokazati kako prate i razumiju situaciju. Izvlače neke brojke i statistike i trude se iz tog materijala oblikovati neke važne zaključke.

Koja je zemlja donijela kakve mjere? Uspoređuj, mudruj, obrojčavaj, skupljaj lajkove. I, dakako, sudi: tko je neodgovoran i trebalo bi ga kazniti, a tko je odgovoran i treba svima poslužiti za primjer.

Uglavnom, nadasve jalova djelatnost, to sveopće dociranje, i u pravilu nas ne čini ni zrno pametnijima.

Više je nego očigledno da se sve izmiješalo – i opravdan strah i paranoja, i legitimni pokušaji da se u svemu snađemo, i finte koje nam mudrijaši podmeću da bi sebe uzdigli….

Sve to, iz minute u minutu, sve više prerasta u jedan ogroman kaos koji će nam se pomoću tablica i statistika uvijek iznova prikazivati kao red i odgovorno djelovanje.

Da, Hrvatska ima mjere. I svaka županija ima svoje neke dodatne mjere. I sve ustanove, poduzeća, poslovni subjekti, dužni su primjenjivati te mjere.

Sitnica koju treba pritom osmisliti: kako mjere uskladiti s odvijanjem života i osigurati što nesmetanije odvijanje svih društvenih i poslovnih procesa? Na toj sitnici, nažalost, zapinje.

Turistička sezona je dala što je dala, i u smislu punjenja državnog proračuna i u smislu porasta broja zaraženih.

Djeca se vraćaju u škole, studenti na fakultete. Nema više lockdowna, pa je sada fokus na drugim mjerama.

Umjesto da danas već slušamo o rješenjima za prosvjetu i za sve druge sektore, dočekujemo jesen slušajući planove koji kao da nemaju baš previše veze s objektivnim situacijama, a još manje s održivim rješenjima

Logično pitanje na koje bi nam iz svih sektora trebali dati odgovor glasi: kako primijeniti mjere zaštite i socijalnog distanciranja, a da pritom ne ugrozimo same radne procese na koje ih valja primijeniti?

Kako zaštititi zdravlje na način da ne ugrozimo dobre rezultate?

Nije li koronakriza pokazala koliki nam nepotrebni teret predstavlja naš mastodontski sustav javne uprave? Nije li nam pokazala i to koliko ovisimo o poduzetnicima, i koliko je važno omogućiti im brže, propulzivnije, nametima neopterećenije poslovanje?

Nije li nam pokazala važnost dobro organiziranog javnog zdravstva? Nije li nam pokazala do koje je mjere naše školstvo zakrčeno nefunkcionalnim viškovima svih vrsta?

Očekuješ na sve to konkretne reakcije odgovornih. Situacija iziskuje osmišljavanje efikasnih rješenja.

No eto nam jeseni, a stvarnih vizija o tome kako ovu krizu, do najveće moguće mjere, iskoristiti da štete – socijalne, ekonomske, sve redom –minimaliziramo, a da pritom nešto i popravimo – ni za lijek u javnoj ponudi…

Ministar Fuchs je prezentirao mjere za odvijanje nastave u školama.

Smanjili su zahtjev od dva metra distance na metar i po – koncesija prostornim uvjetima. Smislili su rad u smjenama i moguće alternacije online i uživo nastave.

Manje grupe u više turnusa, a program isti, i svi drugi zahtjevi isti. Djeca će čas ovako a čas onako, a nastavnici neograničeno i prema potrebi, stalno razapeti na dva razboja. Tehničke teškoće rješavat će se u hodu, budu li uopće rješive.

Da pogađamo kakav će biti kvalitativni ishod svega toga?

Mogli su se međutim zapitati što djeca doista moraju znati i izvući iz programa jasno definirane minimalne sadržaje. U programu treba ispoštovati najvažnije, a to su ishodi učenja.

Moglo se nadalje posvetiti ljeto razvijanju tih sadržaja u kvalitetne video priloge koji se mogu prezentirati prema satnici, ali koji mogu biti dostupni i za naknadno pregledavanje i preslušavanje.

Takva se nastava može pratiti od kuće, a za one koji nemaju tehničkih mogućnosti, moguće je osigurati i praćenje iz školskih učionica, no zašto ne i iz mjesnih zajednica i drugih vrsta društvenih prostorija?

Malo solidarnosti na djelu bilo bi zdravo vidjeti.

Pritom se djecu moglo vratiti u školu na drugi način: primati ih u manjima skupinama, ali s fokusom na sasvim specifičnu vrstu rada, zbog prenatrpanih programa u pravilu nedovoljno zastupljenu: za uvježbavanje, ponavljanje, utvrđivanje.

Tu je nastavnik uživo doista nezaobilazan, i ne vidim da ne bi bilo izvedivo ispoštovati načelo da svaki nastavnik, uživo, svakome djetetu pruži barem jedan sat vježbe tjedno.

Uz uvažavanje svih epidemioloških standarda.

Za svaki predmet se može uspostaviti arhiva zadataka dijelom za zajedničko uvježbavanje, a dijelom za samostalni rad učenika – uz uređen sustav predaje, kontrole, davanja povratne informacije.

Ako dijete nije nešto dobro riješilo, na zajedničkim satovima nastavnik ga može voditi korak po korak kroz zadatak – da shvati, da zbilja nauči.

Tako bi se napravilo i nešto zaista vrijedno, i to baš ono što sustavu kronično nedostaje. Preispitalo bi se gradivo, izbacili bi se nepotrebni viškovi.

Pritom, kontakt između nastavnika i učenika bi se individualizirao, i bio bi usmjeren na razumijevanje gradiva, a ne na reprodukciju.

A za zdravlje naše djece, svakako bi trebalo osigurati i satove fiskulture u školi. Vježbati, kretati se, rastrčati se po igralištu. Birokraciju svesti na nužni minimum.

Dakako, ima skupina za koje bi trebalo osmisliti specifična rješenja. Prvašići i cijela razredna nastava. Strukovne škole.

Svi bi danas htjeli biti stručnjaci za koronu, pokazati kako prate i razumiju situaciju, pa izvlače neke brojke i statistike i trude se iz njih izvući neke svoje originalne zaključke. Koja je zemlja donijela kakve mjere? Uspoređuj, mudruj, obrojčavaj, skupljaj lajkove. I, dakako, sudi: tko je neodgovoran i trebalo bi ga kazniti, a tko je odgovoran i treba svima poslužiti za primjer

Kreneš od općeg modela, i prilagođavaš ga, ne samo formalno nego i sadržajno, ciljanim skupinama.

Da, inicijalno je zahtjevno, ali i potrebno da bi kasnije bilo doista i provedivo.

Još nije kasno odgoditi nastavu za mjesec dana i pokrenuti sve resurse da se suvisao model osigura. Pod supervizijom nastavnika okupiti informatičare, animatore, filmaše i glazbenike, i sve ih uključiti.

Umjesto da danas već slušamo o rješenjima za prosvjetu i za sve druge sektore, dočekujemo jesen slušajući planove koji kao da nemaju baš previše veze s objektivnim situacijama, a još manje s održivim rješenjima….

Ja sam sigurna da u ovoj zemlji ima pametnih ljudi koji bi znali osmisliti načine da iz krize izvučemo maksimum dobrobiti uz minimum neizbježne štete.

No zatrli su im glasove svi naši sustavi – sustavi koji su zaljubljeni sami u sebe, koji da bi opravdali svoje jalovo postojanje moraju sami sebe predstavljati kao generatore rješenja. Čak i kada/ako nas sve kolektivno guraju u ponor.

A mi… čime se bavimo? ”Capak je rekao”; ”Đikić je rekao”; ”Fuchs je rekao”… Nećeš Capaka? Imaš Đikića. Nećeš Đikića? Eto ti Primorca. Nisi volio Divjakicu, eto ti Fuchsa. Ili plači za Divjakicom.

Pa svatko stane iza svoje omiljene figure, ili kontra svoje omražene figure – kao da je o tim figurama riječ, a ne o nama!!! A njima, o kojima pričamo – baš fino.

Uglavnom samo pričaju da bi pričali, i samo to što ih slušamo čini ih važnima.

Ovo je samo lament jedne uskoro umirovljenice koja se možda djetinjasto ne miri s time da su stvari uvijek i dosljedno gore nego što bi uz malo više truda, brainstorminga i posvećenosti mogle biti.

No kako da ne uzdahnem? Svi mi imamo samo jedan život za živjeti, a naša djeca – samo jedno djetinjstvo.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Бeћapaц – riječ vrijedna tisuću riječi
  • Gorko smo zakasnili u podršci Miri Furlan
  • Juričan vs. Bandić – rezultat 3:0
  • Svi grijesi Alis Marić
  • ”Ne zna što je tvrda kohabitacija? Znat će” (Plenković)
  • Isključi mozak da ne omete doživljaj
  • Skica iz sjećanja za Tonka Maroevića
  • Može li socijaldemokracija put novoga doba?
  • Nasilni je prodor u žensko tijelo poput udara sjekirom u psihu
  • Od mača do kuhače: panorama hrvatskih političkih privida

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: BITI ILI NE BITI Tagged With: Biti ili ne biti, Marina Biti, Radovan Fuchs

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Popravljamo uspomene

    Popravljamo uspomene

    boris-dezulovic
  2. Glava u toplom

    Glava u toplom

    viktor-ivancic
  3. Nova klasa

    Nova klasa

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Zagreb i Ljubljana uz braću Ivković

    Zagreb i Ljubljana uz braću Ivković

    anja-kozul
  2. Čudo u Ogulinu

    Čudo u Ogulinu

    paulina-arbutina
  3. Ujedinjena Baranja za Baniju

    Ujedinjena Baranja za Baniju

    nenad-jovanovic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.