autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Mučne mutne vode

Autor: Vladimir Cvetković Sever / 07.07.2014. Leave a Comment

Devils Knot 1Malo je zlodjela u proteklih četvrt stoljeća zaokupilo pozornost američke javnosti poput onoga opisanog u filmu ”Tajna jezera Devil’s Den”. Obično druženje trojice osmogodišnjaka jednog proljetnog dana 1993. godine završilo je nepojmljivo brutalnim zločinom, nakon kojeg su njihova tjelešca pronađena u mulju tog rukavca zloslutno đavolskog naziva.

 

Sama činjenica da je netko imao dovoljno zla u sebi da učini takvo zlo malenima šokirala je mjestašce West Memphis u Arkansasu, inače sneno naselje nimalo imućnih ljudi, i učvrstila ga u nakani da što prije otkrije i dolično kazni počinitelja. A kad je sumnja pala na trojicu mjesnih tinejdžera sklonih sotonizmu, pravednički gnjev kršćanskog stanovništva dobio je primjereni odušak.

Činilo bi se da je stvarni slučaj umorstava djece u West Memphisu i ishitrenog pronalaženja krivaca za njih idealna građa za Atoma Egoyana, ali ispostavlja se da je ovaj igrani prikaz te mučne priče daleko manje dojmljiv od niza njoj posvećenih dokumentaraca

 

Malo je presuda u proteklih četvrt stoljeća zaokupilo pozornost svjetske javnosti poput onih opisanih u ovom filmu. Damien Echols, navodni sotonistički kolovođa, osuđen je na smrtnu kaznu; njegovi navodni pomoćnici Jason Baldwin i Jessie Misskelley Jr. završili su na doživotnoj robiji bez mogućnosti oslobađanja.

 

Nijednog od njih nikakav konkretan dokaz nije vezivao uz sâm zločin – naprotiv, svi konkretni dokazi davali su im čvrste alibije. Suca i porotu to nije zanimalo, ali upadljive nelogičnosti smjesta su izazvale zanimanje drugih. Uhićeni već dan nakon umorstva dječice, navodni sotonisti nikad nisu prestali biti krivci u očima pravosuđa i žitelja West Memphisa, ali šira ih je javnost od samog početka smatrala žrtvenim jarcima.

 

Već tijekom suđenja 1993. i 1994. godine Joe Berlinger i Bruce Sinofsky snimali su za HBO dokumentarac o trojcu iz West Memphisa, premijerno prikazan 1996. pod naslovom ”Paradise Lost”. Za njim su 2000. i 2011. godine uslijedila i dva nastavka posvećena razvoju događaja. Dijelom i zbog tih filmova, niz se poznatih osoba posvetio ispravljanju nepravde u slučaju koji je postao poznat kao eklatantan primjer nesposobnosti policije i sudstva: Eddie Vedder, Johnny Depp i Patti Smith samo su najzvučnija imena među tim celebrity aktivistima.

 

Sastav Metallica, koji inače nipošto ne ustupa prava na korištenje svoje glazbe u filmovima, učinio je iznimku za potrebe HBO-ovih dokumentaraca, jer je trojcu slušanje heavy metala na suđenju bilo pripisano kao veliki grijeh. Peter Jackson i Fran Walsh, koji su na Novom Zelandu upravo pripremali ”Ljupke kosti”, film o gnusnom umorstvu djeteta, angažirali su se više od svih, te producirali dokumentarac ”West of Memphis” redateljice Amy Berg, koji ne samo da obrazlaže zašto tinejdžeri nisu krivi za smrt trojice dječaka nego i upire prstom u najvjerojatnijeg krivca.

Ako vam i nakon dva sata filmskog pripovijedanja još trebaju kartice teksta da gledatelju dopunite informacije o upravo odgledanome, onda ste očito negdje ozbiljno pogriješili u pripovijedanju

 

Cijela ova mučna povijest započeta jednim nesnosnim zlodjelom i nastavljena drugom teškom nepravdom sada dobiva prvi igrani prikaz. Potpisuje ga Atom Egoyan, kanadski redatelj armenskog podrijetla, čija je karijera započela u vrijeme ubojstava kod Devil’s Dena i koji je vrhunac stvaralaštva dosegao filmom ”Slatka budućnost” iz 1997., posvećenom upravo načinima na koji se jedna mala, histeriji sklona zajednica nosi s nepodnošljivim gubitkom najmlađih. Iako Egoyan u karijeri nikad nije posve ispunio očekivanja stvorena takvim višestruko nagrađivanim naslovima, reklo bi se da je za ovu konkretnu temu savršeno prikladan. Zar ne?

 

Pa, ne, kako se ispostavlja. ”Tajna jezera Devil’s Den” temelji se na knjizi ”Devil’s Knot” istraživačke novinarke Mare Leveritt iz 2002., a Egoyan se iz nekog razloga odlučuje ograničiti na time zadan vremenski okvir. Što je još gore, scenarij Paula Harrisa Boardmana i Scotta Derricksona (inače autora hororaca poput ”Egzorcizma Emily Rose” i predstojećeg ”Izbavi nas od zla”) slijedi i tematski okvir publicističkog djela očito posvećenog uvrštavanju što većeg broja činjenica o slučaju unutar svojih korica – te ignoriranju onih koje je Leveritt nužno smatrala konkurencijom u okviru svoje posvećenosti razotkrivanju činjenica.

 

Devils Knot 2Uslijed svega toga, cijeli aspekt angažiranja slavnih oko slučaja trojca iz West Memphisa ovdje je potpuno zaobiđen, dokumentaristi su spomenuti samo uzgred, na mjestu gdje su postali aktivni sudionici radnje za vrijeme suđenja, a razvoj slučaja u desetljeću proteklom između objavljivanja knjige i premijere filma obrađen je kroz niz završnih natpisa na ekranu prije početka odjavne špice.

 

Dotična praksa i inače je kletva igranih filmova temeljenih na stvarnim događajima, ali ”Tajna jezera Devil’s Den” dovodi je do nezapamćene razine prezasićenosti. Ako vam i nakon dva sata filmskog pripovijedanja još trebaju kartice teksta da gledatelju dopunite informacije o upravo odgledanome, onda ste očito negdje ozbiljno pogriješili u pripovijedanju.

 

Pogreška je, pritom, očita već od samog početka. U nastojanju da nekako organizira činjenice koje namjerava predočiti, film odabire dvoje protagonista koji bi očito trebali pristupiti slučaju s dijametralno oprečnih stanovišta, te zatim postupno doći do istog zaključka. Prvo od njih dvoje je Pamela Hobbs, majka jednog od ubijenih dječaka, u tumačenju Reese Witherspoon, i jasno je zašto je ona u filmu.

 

Devils Knot 3S druge strane, razlog davanja istaknutog mjesta privatnom istražitelju Ronu Laxu, kojeg tumači Colin Firth, do samoga kraja nije jasan: Lax je isprva posve nevezan uz slučaj, nije čak ni iz West Memphisa, a premda odluči pro bono pomoći obrani u nastojanju da se smrt troje djece ne nadomjesti žrtvovanjem daljnjih troje djece, nije da u tome ima naročitog uspjeha.

 

Laxov je značaj vrlo malen u hijerarhiji stvarnih sudionika zbivanja; ako su ga scenaristi i Egoyan odabrali za nosećeg lika u pripovijedanju, onda je to valjda zato što njegov stav odražava tezu koju sami žele iznijeti – ali problem s takvim likovima uvijek biva u tome da su već u početku priče na mjestu gdje bi htjeli završiti, te dramaturški nemaju kamo.

 

Devils Knot 4Tako krhka pripovjedna struktura pretvara jedan od najfascinantnijih kriminalističkih slučajeva suvremene Amerike u jedan od najzamornijih krimića suvremene američke kinematografije. Tu i tamo Egoyan uspije podsjetiti na svoj stvarni potencijal, naravno: sekvenca traženja djece u Devil’s Denu izrežirana je suptilnim gradiranjem nastupajućeg užasa koji doslovce vreba tik ispod površine, sve dok nas jasan kadar ne suoči s puninom strave zlodjela.

 

Barem u tom trenutku slika govori više nego što bi riječi ikada mogle; u ostatku filma, ipak, sve se vrti oko dijaloga, a vizualna su rješenja uglavnom utrošena u pronalaženje glumaca koji što više sliče stvarnim osobama poznatim iz televizijskih reportaža i dokumentarnih filmova.

Nespretan odabir protagonista i krhka pripovjedna struktura pretvaraju jedan od najfascinantnijih kriminalističkih slučajeva suvremene Amerike u jedan od najzamornijih krimića suvremene američke kinematografije

 

Ta prethodna vizualna upoznatost s građom, usput, dovodi u pitanje jedinu kreativnu slobodu koju si je Egoyan ovdje dopustio. U filmu, naime, dječaci koji će uskoro biti ubijeni dolaze do kraja ceste i zalaze u gustu šumu, te prijeđu rukavac po zahrđaloj cijevi na putu prema svojoj grozomornoj sudbini: poprište zločina time je jasno razdvojeno od ugodne svakodnevice tipične američke suburbije koja im je bila dom. Smješteno je u ono “drugdje”, prostor tako potreban žanru južnjačke gotike.

 

S druge strane, iz dokumentaraca saznajemo da Devil’s Den nipošto nije bio negdje drugdje: naprotiv, riječ je o običnom kanalu obraslom niskom šikarom što leži na manje od dvjesto metara od prvih kuća. Zločin se zbio po danu, dovoljno blizu da se čuju dječji vriskovi – a svejedno do dana današnjeg nije riješen.

 

Taj paradoks Egoyana ne zanima. Tek u nešto većoj mjeri zanima ga osuđivanje provincijalne nepravednosti u ishitrenoj želji za pronalaženjem pravde. Ali ništa od toga nije dovoljno da bi film uspio kazati nešto što su drugi prije njega već uspjeli ispripovijedati umnogome upečatljivije. ”Tajna jezera Devil’s Den” zauzima mjesto u dugoj povijesti svoje tegobne tematike kao samo još jedan primjer zbrkanosti i nesuvislosti ondje gdje ih je već bilo i previše.

Još tekstova ovog autora:

  • Preveliki da propadnu
  • Kralj. Blijedi Kralj.
  • Exsultate justi
  • Sila se nudi
  • Za Lisu
  • Exsultate justi
  • Uzurpiranje revolucije
  • Kralj. Blijedi Kralj.
  • Važno je imati žicu
  • Grimizna glina

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: CSI: MULTIPLEX Tagged With: Arkansas, autograf.hr, CSI, Damien Echols, Devil's Den, film, Jason Baldwin, Jessie Misskelley Jr., jezero, kazna, Multiplex, recenzija, smrt, sotonizam, tajna, Vladimir Cvetković-Sever, West Memphis, zatvor

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

Viktor E. Frankl: Liječnik i duša

Viktor E. Frankl: Liječnik i duša

Piše: Tihana Pšenko Miloš

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Slučaj doktora Dragomira

    Slučaj doktora Dragomira

    boris-dezulovic
  2. Farsa

    Farsa

    marinko-culic
  3. Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Operacija Poslovnik

    Operacija Poslovnik

    m-cimesa
  2. Documentine spomen šetnje Zagrebom

    Documentine spomen šetnje Zagrebom

    n-j
  3. Juriš na Veliki Petrovac

    Juriš na Veliki Petrovac

    nenad-jovanovic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.