U reorganizaciji sustava turističkih zajednica, koja će se provesti tijekom iduće godine, vjerojatno će se ukinuti 107 od ukupno 301 zajednice zbog toga jer njihov prihod manji od 200 tisuća kuna ne može pokriti ni hladni pogon. Riječ je o procjeni utemeljenoj na novome zakonu o sustavu turističkih zajednica čiji bi prijedlog trebao biti gotov u prosincu, a koji će predvidjeti da turistička zajednica mora biti financijski samoodrživa, otkrio je na Danima hrvatskoga turizma u Zadru pomoćnik ministra turizma Davor Ižaković.
Komentirajući taj podatak, u petak je nekoliko sugovornika ocijenilo da su upravo turističke zajednice jedan od primjera kako se novac troši bez kontrole jer ga gotovo uopće nije moguće pratiti. Prije svega zato što se ljudi i programi financiraju iz različitih izvora – dio iz proračuna, a dio iz različitih parafiskalnih nameta – pri čemu ne postoji sustavna kontrola potrošnje tog novca.
To je samo dio onoga što bismo trebali učiniti želimo li postići uštede potrebne da se obuzda rast deficita, kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskoga instituta. “Ovo je samo jedan sustav u kojemu je moguće uvesti red, a slična situacija kakvu imate s turističkim zajednicama preslikava se i na sustav sudova, bolnica, brojnih uprava, primjerice porezne uprave, pa ako hoćete, i na sustav HEP-a ili Hrvatskih šuma. Nakraju, to se odnosi i na gradove i općine. Trebalo bi definirati novi teritorijalni ustroj Hrvatske pa u skladu s time organizirati i sve te sustave. No bojim se da je ovo samo ad hoc promjena u turizmu te da će se i u ostalim sustavima eventualno dogoditi samo takve. A one bi mogle stvoriti i mnogo problema i neujednačenosti na terenu”, upozorava naš sugovornik.
“Protiv sam administrativnoga ukidanja. Nemam povjerenja u mudrost onih koji bi olako donosili odluke o ostanku ili ukidanju, ali sam za to da gdje god i koliko god je to moguće parafiskalni način financiranja kroz obvezne doprinose treba smanjivati, a organizacije koje su u osnovi interesne udruge ili zajednice trebaju se financirati dobrovoljnim doprinosima zainteresiranoga članstva i naplatom konkretnih usluga u kojima članovi prepoznaju dodanu vrijednost za sebe”, kaže Đuro Njavro, HDZ-ov ekonomski strateg.
“Hoće li se u takvim okolnostima neke zajednice spajati ili povezivati te dijeliti brojne poslove i troškove, to prepustimo njima”, kaže. I Njavro smatra da to treba preslikati i na državnu upravu i lokalnu razinu te da ih treba organizirati poštujući temeljne principe menadžmenta, a sve kako bi građani i poduzetnici usluge dobili pravodobno i uz razuman trošak. I to je cilj prema kojemu treba preispitati ustroj, organizaciju i zakonska rješenja te postaviti sustav koji motivira zaposlene. Već i na taj način može se postići puno, smatra. U HDZ-u očito nisu spremni na spomenuti teritorijalni preustroj. Zanimljivo je da je prva obuhvatnija analiza stanja u gradovima i općinama napravljena u vrijeme vlade Jadranke Kosor, kada je u Ministarstvu uprave koje je vodio Davorin Mlakar ocijenjeno da se više od polovice njih ne može samostalno financirati pa se počelo govoriti o teritorijalnom preustroju. No vrijeme uoči izbora za to nije bilo pogodno, a čini se da nije ni sada.
Iako je ministar financija Slavko Linić nedavno govorio o ideji da se Hrvatska ustroji u pet regija te u skladu s time reorganiziraju i uredi državne i lokalne uprave te javni sustavi, Lovrinčević kaže kako ne vjeruje da će vlast ozbiljnije ući u to. “Najveće zapošljavanje, odnosno političko zbrinjavanje, u proteklim ste godinama imali upravo na lokalnoj razini”, kaže Lovrinčević te dodaje kako su među zemljama koje su imale velikih problema u jeku krize mnoge pale upravo na financiranju lokalne uprave, čiji su deficiti praktično skriveni. Među najvećima su, kaže, Španjolska, Portugal i Grčka. A one su nam primjer da bismo se trebali uhvatiti u koštac s problemom.
“Razgovaralo se o takvom projektu, no prema onome što smo svi zajedno mogli čuti iz Vlade, mislim da se od toga odustalo i rekao bih da je ukidanje trećine turističkih zajednica ipak ad hoc mjera”, kaže Dragan Kovačević, glavni HNS-ov ekonomski strateg. Dodaje kako je zagovarao model pet regija, odnosno kako se katkad čini da smo bolji teritorijalni ustroj imali 1989. godine, kada je Hrvatska imala stotinjak općina, nego danas, kada imamo više od 500 lokalnih jedinica.
Hoće li takvi pojedinačni površni rezovi u pojedinim sustavima biti dovoljni da se u Hrvatskoj uvede red, nije htio zaključivati pa to – moramo sami.
Još tekstova ovog autora:
- Dobar potez Vlade kojoj građani – ne trebaju
- Ministar Mrsić sindikatima: Ne dam ostavku i ne odustajem
- Milanović: Za tri godine bit ćemo na zdravijim temeljima
- 4 milijarde kuna za gospodarstvo, ali bez optimizma
- U Hrvatskoj 8 % poduzeća generira 40 % prometa
- Branko Grčić: “Još nemamo dovoljno projekata”
- Švicarci riješeni, euribor prijeti kreditima u eurima
- Sve više nezaposlenih i umirovljenika
- Novo zaduženje zbog povoljnog trenutka na tržištu
- Rebalans za 2013. kasni, a proračun za 2014. nerealan
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.