autograf.hr

novinarstvo s potpisom

4 milijarde kuna za gospodarstvo, ali bez optimizma

Autor: / Leave a Comment

Iz HNB-a su nakon sastanka guvernera Borisa Vujčića s predsjednicima uprava osam vodećih domaćih banaka najavili dobre vijesti za gospodarstvenike: stopa obvezne rezerve za banke smanjuje se s 13,5 na 12 %, čime se oslobađa oko 3,9 milijardi kuna koje bi banke mogle plasirati u kredite gospodarstvu. Do kraja tjedna bit će poznato i hoće li sredstva biti plasirana u suradnji s HBOR-om, ili kroz kredite banaka, a procjenjuje se da bi to mogli biti krediti s vrlo povoljnom kamatom. Ona se i sada, naime, za gospodarstvo kreće oko 6 %, a prema predviđanjima povezanima s novom tranšom mogla bi se spustiti i do 4 %, što bi mogla biti dobra prilika za gospodarstvenike koji planiraju širiti ili pokrenuti proizvodnju.

 

No nitko ne želi kalkulirati kakvi bi mogli biti rezultati jer je od početka krize interes gospodarstvenika za nove kredite padao. Tako je i pri zadnjem smanjenju obveznih bankovnih rezervi, kad se također oslobodio kapital za gospodarstvo, izostao interes poduzetnika. Većina ekonomista i ne sumnja da će i ovaj put izostati veći interes, moguće je da se javi tek dio poslodavaca koji će novim kreditima željeti refinancirati dosadašnje ugovorene uz veću kamatu, mnogo je manje onih koji će se odlučiti za konkretna ulaganja, kažu. Statistika pokazuje da su se ukupne investicije poduzetnika od početka krize do danas smanjile oko 40 %, a procjene samih poduzetnika, odnosno Davora Majetića, glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), za autograf.hr nisu nimalo optimistične.

 

”Sigurno je dobro da se otvara izvor novoga kapitala jer nam za izlazak iz krize svakako treba jeftin kapital. Najava da bi se kamatna stopa na kredite mogla spustiti na 4 % dobra je vijest. Ako se država zadužila po stopi iznad 6 %, ovo jest kamata koja je prihvatljiva za gospodarstvo. No to nije dovoljno samo po sebi – trebamo okruženje u kojem se taj kapital može oploditi. Tek trebamo vidjeti što će se dogoditi kada nam Europska komisija odredi konkretne mjere te kada se definira proračun za iduću godinu. Za sada, s obzirom na dosadašnju komunikaciju Vlade s nama, ne treba očekivati pretjeran optimizam investitora”, kazao je Majetić. Istaknuo je kako je jedan od razloga nesigurnosti opetovana najava poreza na nekretnine, koji bi se, po zadnjim najavama iz Ministarstva financija, mogao uvesti već iduće godine, kao i povećanje međustope PDV-a samo nekoliko mjeseci pošto je turizmu, na primjer, stopa PDV-a smanjena na 10 %.

 

”Bilo bi presudno da Vlada napokon izađe s jasnim informacijama o tome što će raditi u iduće dvije godine kako bi se znali svi parametri potrebni za stvaranje dobre poduzetničke atmosfere”, smatra naš sugovornik.

 

”Za sada ne vidimo promjene koje bi bile potrebne da se to dogodi, kao ni političku odlučnost da se neke stvari promijene, a bez toga ne možete očekivati interes gospodarstvenika za ulaganje”, upozorio je Majetić te dodao kako nije problem samo u prijedlogu Zakona o radu, koji, kako su nedavno ocijenila HUP-ova tijela, ne donosi dovoljne promjene da bi se smanjili troškovi poslovanja, nego u tome što se danas, na primjer, ”više uopće nije razgovaralo o potrebi smanjenja parafiskalnih nameta ili nekih sličnih nepotrebnih troškova koji opterećuju gospodarstvenike”. Nitko više ne govori ni o pravnoj nesigurnosti, odnosno činjenici da se svako malo mijenjaju ključni zakoni ili najave o tome kako će izgledati poslovno okruženje, dodao je.

 

Majetić ”pomalo čudnima” smatra izjavu potpredsjednika Vlade Branka Grčića u intervjuu za autograf.hr da se poduzetnici okrenu sami sebi i vide kako mogu pokrenuti poslovne aktivnosti pa tek onda kritiziraju Vladu, a i izjavu ministra financija Slavka Linića da je ”sada red na poduzetnicima” koju je ovih dana dao medijima. ”Poslodavcima je cilj rasti i razvijati posao i nitko nas na to ne mora tjerati, no ne možete očekivati da se ulaže u okruženju u kojem nema optimizma i niste sigurni da ćete za uloženih 100 jedinica vratiti barem 105, odnosno zaraditi tih pet. A situacija je takva da imate profit od 0,8 %, i kad maknete grane koje su inače profitne, većina poslodavaca posluje s gubitkom, a u takvoj situaciji ne samo da nisu skloni ulaganjima nego im je puno teže doći do kredita jer ih banke ocjenjuju rizičnima i vrlo su rigidne”, kazao je naš sugovornik.

 

”Dakle, Vlada mora prednjačiti u tome da stvori pozitivno poslovno okruženje, a sada u njemu ne vlada optimizam”, zaključio je Majetić.

U Hrvatskoj 8 % poduzeća generira 40 % prometa

Autor: / Leave a Comment

Mala i srednja poduzeća koja imaju od 10 do 249 zaposlenih najviše pridonose stvaranju novih radnih mjesta i gospodarskom rastu, piše u izvješću Eurostata. Prema podacima za 2011. godinu, procjenjuje se da od ukupno 22 milijuna poduzeća na području EU-a u tu kategoriju spada njih oko sedam posto. Statistika se odnosi na nefinancijski sektor, dakle bez banaka i sličnih financijskih institucija.

 

Zanimljivo je da ta poduzeća zapošljavaju 38 posto zaposlenih te stvaraju oko 38 posto ukupnoga prometa na europskome tržištu. Od ukupno 22 milijuna poduzeća čak 93 % su mikropoduzeća, koja ukupno zapošljavaju 30 posto radnika, a na njih se odnosi 17 posto prometa. Oko 0,2 posto su velika poduzeća, u kojima radi 33 posto zaposlenih i na njih se odnosi oko 44 posto prometa.

 

Ti podaci objavljeni su u povodu europskoga tjedna malog i srednjeg poduzetništva koji se obilježava od 25. do 30. studenoga.

 

Najveći udio malih i srednjih poduzeća imaju Njemačka, Rumunjska, Luksemburg i Austrija. Udio malih i srednjih poduzeća 2011. bio je najveći u Njemačkoj (18 % poduzeća), slijede Rumunjska i Luksemburg (13 %), Austrija (12 %) , dok ih je najmanje u Češkoj i Slovačkoj (po četiri posto) .

 

U svim državama članicama udio velikih poduzeća je 0,5 % ili čak i manji.

 

U većini država članica mala i srednja poduzeća zapošljavaju i najveći udio radnika, u Latviji i Litvi u malim poduzećima radi 51 % zaposlenih, u Estoniji i Luksemburgu 49 %), a među zemljama s visokim udjelom su i Italija (46 %) i Portugal (42 %) . S druge strane, u Velikoj Britaniji i Francuskoj najviše radnika zaposleno je u velikim poduzećima, i to 46, odnosno 37 %.

 

Prema podacima za 2011., mala i srednja poduzeća generirala su najveći promet u Luksemburgu, čak 60 %, te u Latviji (52 %) i Austriji (49 %), dok u Velikoj Britaniji (56 %), Njemačkoj (52 %) i Finskoj (50 %) pola ili više od pola prometa ostvaruju velika poduzeća.

 

Hrvatska je otprilike u sredini ljestvice s oko osam posto malih i srednjih poduzeća, dok 0,03 % njih spada u red velikih poduzeća. Mala i srednja poduzeća kod nas ukupno zapošljavaju oko 38 posto zaposlenih, dok na velika otpada 31,7 % radnika. Također, mala i srednja poduzeća generiraju oko 41 posto gospodarske aktivnosti.

 

Kako je riječ o podacima za 2011. godinu, a tada još nismo imali ozakonjenu mogućnost otvaranja jednostavnih dioničkih društava, bit će zanimljivo vidjeti koliko će se slika promijeniti kada se budu znali podaci za 2012. i 2013. godinu jer je ta mogućnost do sada iznjedrila više od 6000 novih tvrtki. U većini slučajeva riječ o tvrtkama koje imaju jednoga ili najviše dvoje zaposlenih i otvorene su zapravo radi samozapošljavanja pa ne treba očekivati velik porast gospodarskih aktivnosti na toj strani. Ipak, razvojem ekonomije takve bi tvrtke, smatraju stručnjaci, mogle imati budućnost jer se brzo mogu prilagoditi uvjetima tržišta, od novoga zapošljavanja do promjene djelatnosti.

Blaži pad, pa novo klizanje BDP-a do kraja godine

Autor: / Leave a Comment

Unatoč dobroj turističkoj sezoni, makroekonomisti procjenjuju da ni u trećem tromjesečju hrvatsko gospodarstvo nije uspjelo izaći iz recesije, pa premda sporije nego u prethodnome tromjesečju, očekuju pad bruto domaćeg proizvoda osmi kvartal zaredom, izvijestila je Hina.

 

Državni zavod za statistiku objavit će potkraj idućega tjedna prvu procjenu BDP-a u trećem tromjesečju, a sedam makroekonomista, koji su sudjelovali u Hininoj anketi, procjenjuju da je gospodarstvo u prosjeku oslabjelo 0,4 posto na godišnjoj razini. Pritom jedan očekuje stagnaciju, a ostali pad u rasponu od 0,2 do 0,7 posto, što je manji pad u odnosu na drugo tromjesečje, kad je BDP skliznuo 0,7 posto.

 

Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni. Postojala je nada da bi u trećem tromjesečju, zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, gospodarstvo moglo porasti. Podaci DZS-a pokazuju da je u prvih devet mjeseci bilo 4,8 posto više turista nego u istom lanjskom razdoblju, dok je noćenja bilo 3,1 posto više.

 

”Smatramo da će uslužni sektor, koji je pod znatnim utjecajem turizma, pozitivno djelovati na kretanje BDP-a, ali nedovoljno da bi došlo do njegova rasta na godišnjoj razini”, navodi jedan od makroekonomista u anketi.

 

Promet u trgovini na malo, podržan potrošnjom stranih turista i fiskalizacijom, neprestano je rastao od svibnja do kolovoza, da bi u rujnu neočekivano pao za 0,5 posto na godišnjoj razini.

 

”Pretpostavljamo da bi blagi pozitivan doprinos mogao doći od najveće komponente BDP-a, potrošnje kućanstava. Rezultati prometa u trgovini na malo upućuju na rast u trećem kvartalu, uglavnom zbog uspješne turističke sezone. No, pozitivan doprinos domaće potražnje nije na vidiku, s obzirom na rast nezaposlenosti, a pad zaposlenosti i raspoloživa dohotka”, navodi se u anketi.

 

I dok bi potrošnja u trećem tromjesečju, kao i u drugom, mogla pozitivno utjecati na BDP, negativan se utjecaj očekuje od industrijske proizvodnje, koja je u tri ljetna mjeseca potonula 3,8 posto na godišnjoj razini. To predstavlja ubrzanje pada proizvodnje, s obzirom na to da je u drugom tromjesečju skliznula za 2,5 posto.

 

”Trendovi u industrijskoj proizvodnji ostaju nepovoljni i predstavljaju uteg oporavku”, navodi jedan od makroekonomista. Uteg gospodarstvu predstavlja i pad građevinskih radova u proteklom tromjesečju za 5,7 posto na godišnjoj razini.

 

”Padu BDP-a pridonio je i pad investicija, ponajviše u građevinskom sektoru nakon lokalnih izbora”, navodi se u anketi. Negativno će na BDP utjecati i pad robnog izvoza. U prvih osam mjeseci izvoz je, izražen u eurima, smanjen za 6,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz oslabio za 1,4 posto.

 

Stručnjaci očekuju negativan saldo neto izvoza zbog pogoršanja u robnoj razmjeni, predvođenog padom izvoza nakon izlaska iz CEFTA-e.

 

Premda se nepovoljni trendovi nastavljaju, pojedini makroekonomisti te neke domaće i strane institucije smanjili su posljednjih mjeseci procjene pada hrvatskoga gospodarstva u ovoj godini. Tako sedam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da će BDP u 2013. oslabiti za 0,9 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali pad od 1 posto. Pritom svi očekuju pad gospodarstva, i to u rasponu od 0,6 do 1,25 posto.

 

Nedavno je i Ekonomski institut Zagreb smanjio svoju prognozu pada gospodarstva u ovoj godini s 0,9 na 0,7 posto. Toliki pad očekuje i Europska komisija, koja je u jesenskim prognozama snizila procjenu pada s prethodnih 1 posto. I Hrvatska narodna banka očekivala je u ovoj godini pad od 1 posto, da bi nedavno poručila kako bi, ipak, mogao biti nešto manji. Misija Međunarodnoga monetarnog fonda procjenjuje da će BDP ove godine skliznuti 0,75 posto, dok Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) očekuje pad od 0,8 posto.

 

Vlada tako ostaje usamljena u svojoj optimističnoj procjeni o rastu gospodarstva u ovoj godini za 0,2 posto. I dok se u trećem tromjesečju očekuje usporavanje pada, u posljednjem ovogodišnjem kvartalu klizanje BDP-a ponovno bi se moglo ubrzati.

 

”Tijekom četvrtog tromjesečja možemo ponovno očekivati nešto snažniji pad BDP-a, s obzirom na to da je na kraju i početku godine dominantan utjecaj domaćih generatora rasta. A potrošnja kućanstava i dalje je pod negativnim utjecajem rasta nezaposlenosti i stagnacije realnih dohodaka. Stoga će u 2013. BDP zabilježiti pad petu godinu zaredom. Od 2008. Hrvatska je izgubila više od 11 posto realnoga BDP-a”, zaključuje jedan od makroekonomista u Hininoj anketi.

 

(Hina)

Švicarci riješeni, euribor prijeti kreditima u eurima

Autor: / Leave a Comment

Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju donekle će ublažiti probleme koje imaju građani s kreditima u švicarskim francima, no ne rješavaju tempiranu bombu povezanu sa svim kreditima s promjenjivim kamatama, upozorili su u petak iz Udruge Franak. Problem je u načinu formiranja kamatne stope, odnosno njezina varijabilnog dijela, koji bi dužnicima s promjenjivom kamatom u budućnosti mogao prirediti neugodna iznenađenja.

 

”Onima koji imaju stambene kredite s valutnom klauzulom vezanom za franak rate kredita smanjit će se 10 do 20 posto. Problem su svi ostali krediti u kojima nisu ugovoreni parametri za izračun kamatne stope. U svim tim ostalim kreditima banke bi trebale uskladiti parametre s dužnicima, što je gotovo nemoguće bez intervencije države”, upozorio je Goran Aleksić iz Udruge Franak komentirajući Linićev zakon u Dnevniku Nove TV u petak.

 

Naime, zakonom je propisano da banka za sve buduće promjene kamatne stope, kao podlogu za buduće promjene kamatnih stopa – i u svim novim kreditima, i u onima do sada ugovorenima uz promjenjivu kamatnu stopu – mora ugovoriti promjenjive parametre, njezin fiksni dio i razdoblja promjene kamata. Većina banaka odlučila se pritom za euribor tako da su kamatnu stopu podijelile na fiksnu maržu, a euribor je promjenjivi dio kamate.

 

No, u Udruzi Franak upozoravaju kako je euribor trenutačno na povijesno najnižim razinama i sigurno je da više ne može padati, nego samo rasti, što znači da se kamatne stope na kredite u varijabilnom dijelu kamatne stope ubuduće mogu samo povećavati. Ukratko, dužnici s promjenjivim kamatama u drugim valutama ubuduće bi mogli imati problema s rastom rata zbog povećanja kamate. Poklopi li se to s promjenom tečaja valute – a tečaj eura u zadnje vrijeme već je prešao magičnu granicu od 7,5 kuna za euro i u petak je srednja vrijednost bila 7,64 kune – povećanje mjesečne rate moglo bi opteretiti kućne budžete, upozoravaju stručnjaci iz Udruge Franak.

 

Inače, procjene nakon dogovora Ministarstva financija i banaka o novoj kamatnoj stopi pokazale su da će uštede biti nešto manje nego da se primijenilo prvotne izmjene zakona, u čijoj izradi banke nisu sudjelovale. Prve procjene pokazuju da će se promjena više isplatiti onima koji su kredit uzeli kasnije, ili na dugi rok, odnosno onima koji su tek na početku otplate, jer veći dio rate još čini kamata, dok će oni koji su već na polovici otplate ostati nešto kraćih rukava. Računica Ministarstva financija pokazala je da bi se rate u prosjeku trebale smanjiti jednu petinu, što, naravno, ovisi o tome kada je kredit ugovoren, kolika je rata i u kojoj je fazi otplate.

Novo zaduženje zbog povoljnog trenutka na tržištu

Autor: / Leave a Comment

Novo izdanje državnih obveznica, a riječ je o 1,75 milijardi dolara, predfinanciranje je za iduću godinu jer je Vlada procijenila da je do kraja ove godine povoljnije razdoblje za zaduživanje nego što će biti poslije, kazao je u srijedu zamjenik ministra financija Boris Lalovac za Hrvatski radio.

 

Hrvatska je dan prije izdala 10-godišnje obveznice vrijedne 1,75 milijardi dolara, odnosno oko 10 milijardi kuna, uz prinos od 6,2 posto, koji je, zahvaljujući velikom interesu ulagača, niži od ciljanih 6,375 posto. Ipak, riječ je o visokoj kamatnoj stopi, koja je u uvjetima kad nema gospodarskog rasta znatno opterećenje za proračun. Podsjetimo, u ožujku ove godine ugovoreno je prethodno izdanje 10-godišnje dolarske obveznice, kada je prinos bio 5,625 posto.

 

Procjenjuje se da je s obzirom na interes izdanje moglo biti i do pet puta vrjednije. Naime, ukupna vrijednost ponuda premašila je 8,5 milijardi dolara, što upućuje na još i sad veliko povjerenje investitora.

 

No i sam trenutak očito je bio povoljan jer slično su – samo nešto povoljnije – prošle i mađarske i slovenske obveznice. Mađarska je dan prije Hrvatske izdala 2 milijarde dolara vrijedne obveznice na rok od deset godina i s prinosom od 5,93 posto i ponuda je također dosegnula pet puta veću vrijednost, a Slovenija je državne vrijednosne papire ”utopila” još krajem prošlog tjedna. Riječ je o trogodišnjem izdanju, s kamatom od 4,7 posto. Inače, obveznice slovenske države na rok od deset godina u ovom trenutku dosežu prinos od 5,88 posto.

 

Lalovac je istaknuo da to zaduženje nije za pokrivanje rashoda ove godine, već je riječ o predfinanciranju za iduću godinu jer je Vlada procijenila da je razdoblje do Nove godine povoljnije za zaduživanje zbog popustljive monetarne politike američke središnje banke. Objašnjenje je vrlo zanimljivo s obzirom na to da je ministar financija Slavko Linić donedavno tvrdio kako neće biti potrebna nova zaduživanja do kraja ove godine, zadnji put na MMF-ovu godišnjem sastanku prije otprilike mjesec dana.

 

Očito, ipak je odlučio iskoristiti povoljan trenutak na tržištu jer se iduće godine, zbog oporavka američkoga gospodarstva, očekuje smanjenje poticaja američkog Feda, zbog čega bi kamate i prinosi na svjetskim financijskim tržištima mogli porasti, a već u prvim mjesecima iduće godine na naplatu dolaze velike otplate duga, no novca za njihovo pokriće u proračunu – nema. Naime, u veljači 2014. dospijeva obveznica od 667,9 milijuna eura, u travnju euroobveznica vrijedna 512,5 milijuna eura, a prema prijedlogu proračuna planira se da će proračunski manjak u 2014. biti veći od 17 milijardi kuna.

 

Prema dosadašnjim najavama, taj bi manjak mogao biti razlog i za nova zaduženja iduće godine, odnosno ministar Linić to je i potvrdio. ”Hrvatska će se idućih pet do šest godina neprekidno zaduživati”, najavio je nedavno. Opravdanje za nova zaduženja vidi u politici bivših vlada, za koje tvrdi da su kredite usmjerile u  potrošnju, a ne u razvoj.

 

S obzirom na prijedlog proračuna za 2014. te fiskalne projekcije za 2015. i 2016. godinu, u kojima razvoja gotovo i nema, sve bi snage trebale biti usmjerene na što efikasnije povlačenje novca iz EU-ovih fondova, no kako sada stvari stoje, već u 2013. i u tom bismo segmentu mogli biti u minusu.

Iz EU-ova proračuna oko milijardu eura za Hrvatsku

Autor: / Leave a Comment

Europski parlament izglasovao je u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu sedmogodišnji proračun za razdoblje 2014. – 2020., koji je prvi put manji od prethodnog proračuna. Za proračun od 960 milijardi eura, koji je 3,5 posto manji od proračuna za razdoblje 2007. – 2013., glasovalo je 537 zastupnika, 126 ih je bilo protiv, a 19 suzdržanih.

 

”Ovo je vrlo važno glasovanje. Zahvaljujući današnjem pristanku Europskog parlamenta, novac za europske fondove osiguran je na vrijeme i bit će dostupan od 1. siječnja 2014. godine. To znači da se prijeko potrebna europska sredstva mogu ulagati u razne programe, počinjući od onoga za borbu protiv nezaposlenosti mladih, preko onoga za potporu manje razvijenim regijama iz strukturnih fondova, do onoga za financiranje istraživanja i razvoja te potpore poljoprivredi”, rekao je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, a prenosi Hina.

 

Schulz je istaknuo da Parlament nije zadovoljan odobrenom svotom i da je tražio više novca kako bi se snažnije potaknuo gospodarski rast koji bi stvarao nova radna mjesta.

 

Politički dogovor o višegodišnjem proračunu (MFF) postignut je još u lipnju, ali Parlament nije htio glasovati o njemu dok se ne ispune uvjeti koje je postavio – da zemlje članice pristanu na zatvaranje rupa u ovogodišnjem proračunu.

 

U sljedećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju Hrvatska će imati na raspolaganju 11,7 milijardi eura. Kada se od te svote odbije ono što će Hrvatska uplaćivati u europski proračun, proizlazi da će godišnje imati na raspolaganju oko milijardu eura. Tomu treba dodati i oko 500 milijuna eura nepovratne potpore za poljoprivredu i ruralni razvoj. Međutim, najveći dio te svote nije zajamčen novac i on će se moći povući na temelju kvalitetnih projekata koji će morati zadovoljiti stroge kriterije.

 

Hrvatska ima neke projekte, ali još ne dovoljno njih da bi bila spremna za povlačenje tih sredstava, ocijenio je Tauno Olju, estonski stručnjak za EU-ove fondove koji odnedavno vodi poslovanje konzultantske kuće EY, za Večernji list. U nedavnom razgovoru za taj dnevni list kazao je kako je Estonija do sada jedina zemlja u Europi koja je iskoristila 70 posto novca iz strukturnih i kohezijskih fondova, pri čemu su veliku ulogu imali centri za potporu poduzetnicima i lokalnoj upravi, odnosno svima koji su se htjeli natjecati za sredstva. Državna je administracija dala veliku potporu onima koji se natječu za fondove i time se pomoglo da iskoristivost fondova bude veća, odnosno da projekti ne ”padaju” na tehničkim problemima.

 

Olju ističe kako uspješan gospodarski oporavak Estonije treba zahvaliti tomu što je rezanje proračuna – na plaćama, odgodi nekih mirovinskih isplata i slično – bilo paralelno s uspješnim povlačenjem sredstava iz EU-ovih fondova koja su usmjerivana u razvoj gospodarstva pa je uskoro gospodarski rast omogućio da se ne mora nastavljati rezanje. ”Ako Hrvatska počne rezati potrošnju, vrlo je bitno da se pripremi za EU-ove fondove kako bi oni popunili rupu nastalu smanjenom državnom potrošnjom. Dok se ne pripreme projekti za EU-ove fondove, ne bih preporučio znatno smanjivanje potrošnje”, kazao je Tauno Olju.

 

Podsjetimo, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU-ovih fondova Branko Grčić nedavno je priznao da bismo pri povlačenju sredstava za ovu godinu mogli biti i u manjku u usporedbi sa svotom koju moramo uplatiti. No više je puta isticao kako je uvjeren da ćemo za jednu kunu uplaćenu u europski proračun povući tri. Valja priznati da je upravo za njegova mandata prilično povećana iskorištenost pretpristupnih fondova.

Rebalans za 2013. kasni, a proračun za 2014. nerealan

Autor: / Leave a Comment

Prijedlog rebalansa proračuna za 2013. godinu stigao je prekasno jer na kraju godine ne ostavlja dovoljno prostora za “popravljanje situacije“ do kraja godine, a činjenica da je i Prijedlog proračuna za 2014. godinu na Vladi usvojen isti dan, vrlo je loša jer nema prostora da se eventualni problemi uzmu u obzir i uvaže prilikom izrade proračuna za iduću godinu, objavila je Katarina Ott s Instituta za javne financije u svojoj redovitoj analizi. Štoviše, ona ističe kako je proračun za 2014. “posložen“ kao da uopće nemamo rebalans u 2013. godini, na temelju prijedloga proračuna za 2013. godinu.

 

Prijedlog proračuna za iduću godinu, kao i fiskalne projekcije za 2015. i 2016. godinu, napravljeni su prema podacima prije rebalansa, no autori čak ni u tome nisu dosljedni, ističe Katarina Ott. Premda glavnina podataka stoji kao da rebalansa nema, u nekim segmentima rebalans je uzet u obzir, pa se podaci u konačnici ne slažu, upozorava Ott.

 

“Posebice zabrinjava što optimizmu nema kraja. U prosincu 2012. godine izglasan je proračun za 2012. koji se temeljio na rastu BDP-a od 1,8 %. Premda je od samog početka bilo jasno da je to nerealno, Vlada je tek u travanjskom rebalansu očekivanja rasta snizila na 0,7 %, a u studenome na 0,2 %. Nažalost, i to je preoptimistično jer Komisija za 2013. predviđa pad od 0,7, a fond od 0,75 %“, ističe Ott. Preoptimistično se i nerealistično planira i rast BDP-a za iduću godinu.

 

Nerealnom drži i procjenu Vlade da će glavni pokretač gospodarskoga rasta u 2014. biti investicije javnih poduzeća. Naime, čak i ako zanemarimo da smo u povlačenju sredstava iz fondova EU-a slabiji od predviđenih rezultata, analiza pokazuje da su rashodi za nefinancijsku imovinu iz godine u godinu bili loše planirani i redovito niži od plana. Tako je za 2011. ispunjeno 30 % manje od planiranoga, za 2012. oko 15 % manje, a u 2013. oko 20 posto manje, pa je upitno može li se vjerovati da će rashodi za nefinancijsku imovinu u 2014. porasti za čak 70 %.

 

Katarina Ott smatra da je s prijedlogom proračuna trebalo pričekati dok se i podaci za 2013. ne svedu na metodologiju Unije, pa tek onda pristupiti pripremi proračuna. Dotad, Vlada se mogla odlučiti za privremeno financiranje u prvom kvartalu iduće godine i u međuvremenu sastaviti realističan prijedlog proračuna za 2014. godinu, u skladu s onime za što se već unaprijed zna da bi Europska unija mogla tražiti, smatra Ott.

Najčešća mjera politike zapošljavanja rad za 1600 kuna

Autor: / Leave a Comment

Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je nedavno kako su s 5. studenim potrošena sredstva za mjere aktivne politike zapošljavanja za ovu godinu i više se ne zaprimaju novi zahtjevi, osim što se nastavlja provedba mjera započetih u ovoj godini koje se protežu na iduću.

 

U Zavodu ističu kako je u 2013. tim mjerama obuhvaćeno 47 920 osoba, što je najveći obuhvat od kada se provode, a i ovogodišnja svota iz proračuna za tu namjenu najveća je do sada: 521,63 milijuna kuna. Za 2012. godinu bilo je osigurano 366,9 milijuna, u 2011. 288,37, a u 2010. godini 200,4 milijuna kuna. HZZ će nastaviti zaprimati zahtjeve za mjere aktivne politike zapošljavanja, no svi zahtjevi povezani s ugovaranjem i financiranjem mjera koji se zaprime do kraja godine izvršit će se u sljedećoj proračunskoj godini. U proračunu je za 2014. godinu za te mjere namijenjeno oko 80 milijuna kuna manje u odnosu prema ovogodišnjoj svoti, no u Zavodu kažu kako će se ukupno vjerojatno potrošiti i više jer se za dio mjera planiraju i sredstva iz europskih fondova za poticanje zapošljavanja.

 

Od ukupno 47 920 osoba mjerama je od siječnja 2013. naovamo obuhvaćena 37 091 osoba, a ostale su u ovoj godini završavale program započet lani. Čak 17 139 osoba, ili 35,8 % od ukupnoga broja, bilo je obuhvaćeno stručnim osposobljavanjem za rad bez zasnivanja radnoga odnosa, mjerom popularno nazvanom volontiranje za 1600 kuna. Kad se pogledaju podatci s kraja listopada, tom je mjerom obuhvaćeno čak 45 % korisnika mjera, odnosno gotovo polovica osoba čije zapošljavanje država potiče praktično je radila bez ugovora o radu i za 1600 kuna mjesečno.

 

Riječ je o mjeri koja je namijenjena mladim srednjoškolcima do 25 godina bez radnog iskustva u struci, ili mladima do 29 godina koji su diplomirali, no nemaju radno iskustvo potrebno za polaganje državnoga stručnog ispita. I jednima i drugima država sufinancira doprinose na minimalnu plaću na državnoj razini i spomenutih 1600 kuna naknade do dvije godine.

 

Gotovo trećina nezaposlenih koji su bili obuhvaćeni mjerama (14 029 osoba ili 29,3 %) završila je u javnim radovima, još 8731 osoba bila je obuhvaćena potporama za zapošljavanje i usavršavanje, a svaka deseta osoba koristila se potporama za samozapošljavanje. Oko 3,6 % osoba iskoristilo je mjeru obrazovanja, a 2,2 posto potpore za očuvanje radnih mjesta, najčešće školovanje radi stjecanja novih vještina za poslodavca koji mijenja proizvodni proces i treba drugačiji profil radnika.

 

Unatoč tomu, krajem listopada u HZZ-ovoj evidenciji imali smo 344 444 nezaposlene osobe, što je 6,4 % više nego u rujnu, a u odnosu prema listopadu 2012. oko 3,3 % više.

Nenaplativo 10 posto kredita građanima

Autor: / Leave a Comment

Od ukupno 286,4 milijarde kuna kredita kod banaka u Hrvatskoj potkraj lipnja ove godine 15,11 posto ili 43,3 milijarde kuna u kategoriji je djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita, pokazuju podaci koje je u petak objavio HNB.

 

Ukupni iznos loših kredita u odnosu prema kraju prošle godine porastao je nešto više od 3,7 milijardi kuna, a udio loših kredita u ukupnim kreditima za 1,18 postotnih bodova, s 13,93 posto potkraj 2012. godine na 15,11 posto potkraj lipnja ove godine.

 

Podaci središnje banke pokazuju da je među kreditima građanima udio loših kredita 10,33 posto, ali da i dalje osjetno veće probleme sa servisiranjem kredita imaju poduzeća, kod kojih je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditima 26,89 posto. Potkraj lipnja ove godine kod trgovačkih je društava bila upitna naplata 29,7 milijardi kuna od ukupno 110,5 milijardi kuna kredita danih tom sektoru.

 

Ukupni iznosi kredita danih stanovništvu potkraj lipnja bili su 123,7 milijardi kuna, od toga je u skupinu loših kredita bilo klasificirano oko 12,8 milijardi kuna.

 

Stanovništvo je najzaduženije preko stambenih kredita, potkraj lipnja iznos tih kredita bio je 57,4 milijarde kuna, a od toga je naplata bila upitna za njih 7,07 posto, što je gotovo 4,1 milijardu kuna.

 

Slijede gotovinski nenamjenski krediti s ukupno 36,9 milijardi kuna, a potkraj lipnja udio loših među tim kreditima bio je 9,59 posto, što je 3,5 milijardi kuna.

 

Po podacima središnje banke, visoka rizičnost naplate kredita od građana postoji kod prekoračenja po transakcijskim računima (15,01 posto), kod ostalih kredita stanovništvu (24,84 posto), a najveći je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita od stanovništva u skupini hipotekarnih kredita (25,55 posto).

 

Udio loših autokredita kod građane je 4,48 posto, a 4,52 posto udio je loših kredita po kreditnim karticama.

 

Podaci HNB-a o kvaliteti kredita po valutama pokazuju iznadprosječnu rizičnost naplate kredita odobrenih u kunama bez valutne klauzule, gdje je udio loših kredita 17,35 posto, odnosno ukupno 75,9 milijardi kuna kunskih kredita (bez valutne klauzule), a djelomično nadoknadiva i potpuno nenadoknadiva je 13,1 milijarda kuna.

 

Najviše je pak kredita potkraj lipnja bilo vezano za euro, ukupno 182,4 milijarde kuna, a od toga je upitna naplata 25,7 milijardi kuna, što je u ukupnim kreditima vezanima za tu valutu udio od 14,10 posto.

 

(HINA)

 

 

EK Hrvatskoj: Blaga preporuka ili radikalne mjere?

Autor: / Leave a Comment

Posve očekivano, Europska komisija objavila je u petak da će Vijeću EU-a predložiti ulazak Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita (EDP) jer je trenutačno manjak u državnom proračunu veći od dopuštena tri posto, a javni dug će sljedeće godine premašiti 60 posto BDP-a, objavljeno je u petak u Bruxellesu. Komisija je u petak predstavila paket o proračunskom nadzoru za 13 zemalja članica eurozone i tri zemlje izvan toga područja.

 

Komisija navodi da je deficit opće države u Hrvatskoj dosegnuo pet posto još 2012. godine, a ukupni javni dug 55,5 posto BDP-a. “Prema planovima Vlade i jesenskim prognozama Europske komisije, proračunski deficit ostat će veći od tri posto u razdoblju 2013. – 2015., a javni dug trebao bi premašiti 60 posto BDP-a 2014. godine. Slijedom toga, Komisija je sastavila izvješće u skladu s člankom 126. (3) Ugovora i razmotrila relevantne čimbenike. Rezultati izvješća podupiru zaključak da kriteriji deficita i javnog duga nisu ispunjeni. Komisija stoga namjerava preporučiti Vijeću otvaranje procedure prekomjernog deficita”, izvijestila je Hina o priopćenju Komisije.

 

Da je riječ o vijesti koja to zapravo više i nije, pokazuje i činjenica da je premijer Milanović još potkraj listopada na sjednici Vlade upozorio kako smo po svim parametrima kandidati za tu proceduru i da “više nema zezanja”. Naknadno je, međutim, objavljen prijedlog proračuna za 2014. godinu, koji na rashodnoj strani pomalo izgleda kao da su se u Vladi zezali jer je planirani manjak proračuna veći u odnosu prema onome koji će, nakon rebalansa, biti ostvaren ove godine.

 

U javnosti se već više puta moglo čuti kako je Vlada takav proračun – bez većeg smanjenja rashoda – izradila namjerno jer je računala upravo na to da će Europska komisija, nakon objave procedure prekomjernog deficita, pred Hrvatsku postaviti veće zahtjeve u godini u kojoj bi se famozna granica od 60 posto javnoga duga u odnosu prema BDP-u mogla prijeći te da je to svojevrstan Vladin manevar, koja, kako tvrdi jedan od naših sugovornika, “jednostavno ne zna kako dalje, a vjerojatno i ne želi preuzeti dio odgovornosti jer je 2014. godina osjetljiva, treća godina mandata”. Ovako EK može biti strašilo zbog kojega ćemo neke stvari morati dovesti u red. No većeg straha ne bi trebalo biti, kaže Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu i predsjednik Hrvatskoga društva ekonomista, koje je upravo završilo svoje redovito godišnje savjetovanje u Opatiji.

 

“Europa neće pred nas postaviti nikakve oštre zahtjeve jer mi i nismo u prekomjernom dugu u ovome trenutku. Naš dug sada iznosi oko 55 posto BDP-a, a ne platimo li iduće godine baš ništa od dugova, procjene su da bi prešao 60 posto. Usporedbe radi, prosjek eurozone je otprilike 90 posto. Kod nas je problematičan drugi parametar, deficit države, koji prelazi pet posto, a procjena je EU-a da ne bi smio prelaziti tri posto. I zbog toga ćemo dobiti preporuku da uskladimo gospodarsku politiku tako da se u idućim godinama počnemo približavati prema tri posto”, kaže Jurčić. Prema njegovim riječima, naš je najveći problem to što dug i deficit rastu brže nego u Europi i zbog toga bismo trebali ozbiljnije pristupiti tom problemu, no Vlada na to nema odgovora, uvjeren je.

 

“Problem je u tome što mi tim dugom servisiramo stare dugove, dok se pametne zemlje zadužuju da bi novac usmjerile u gospodarstvo i imale od toga neke koristi. Sve dok bude tako, neće biti promjene smjera”, kaže Jurčić. Na savjetu ekonomista u Opatiji, dodao je, bilo je i drugačijih stavova struke, no ovogodišnje je savjetovanje prvo u 44 godine na kojemu se nije pojavio nitko iz Vlade.

 

Zanimljivo je da je prije samo mjesec dana potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao kako bi preporuke EK-a mogle biti radikalne i drastične te da će do travnja iduće godine trebati krenuti u njihovu primjenu, nakon što Komisija prihvati plan implementacije.

 

Rekao je tada kako je na Vladi da pronađe model koji će pomiriti one koji zastupaju ideju drastičnih rezova i one koji zagovaraju odustajanje od štednje i usmjeravanje sredstava u potrošnju, a to će se dogoditi preko tri stupa: strategije fiskalizacije proračuna i dovođenje deficita u realne mjere, strukturne reforme široka spektra koje bi pomirile privatni i javni sektor, s time da se gospodarski model utemelji na znanju, a posljednji je stup poticanje gospodarskog rasta, bez kojega ni jedna od Vladinih mjera nema smisla.

 

Dakle, donekle blisko onome što zagovaraju ekonomisti “Jurčićeva tipa”, samo – daleko od toga da znamo mjere koje bi mogle dovesti i do ostvarenja svega toga.

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt