Marijana Matković

Dobar potez Vlade kojoj građani – ne trebaju

Autor: Marijana Matković / 30.11.2013. Leave a Comment

Nema više troškova za ”šumski zrak” ili ”mokru vodu”, odnosno raznih naknada za Hrvatske vode i Hrvatske šume koje su osjetno opterećivale poslovanje malih i srednjih poduzetnika u ovoj zemlji. Najavio je to ministar financija Slavko Linić prije tri, četiri dana odgovarajući na pitanja građana preko društvenih mreža, Twittera i Facebooka.

Kako doznajemo u Ministarstvu financija, do kraja ove godine u povijest bi moglo otići 14 parafiskalnih nameta, odnosno od pet ministarstava očekuje se da pripreme prijedloge izmjena zakona na temelju kojih se plaćaju te naknade. Tim rezanjem gospodarstvenici bi ukupno trebali uštedjeti oko 380 milijuna kuna na godišnjoj razini, a procjenjuje se da bi se najviše moglo zagrabiti upravo ondje gdje se najviše i ubire: u Hrvatskim šumama i Hrvatskim vodama.

Zajedno bi mogli izgubiti čak 238 milijuna kuna. Smanjuju se naknade nekim regulatornim agencijama iz resora Ministarstva prometa, dok se iz Ministarstva obrta očekuje prijedlog o smanjenju naknada “težak” više od 50 milijuna kuna.

Neslužbeno se može čuti kako bi u prvome krugu plaćanja tih nameta mogli biti oslobođeni mali i srednji poduzetnici, dok bi oni veći, posebno iz financijskoga sektora (kao što su, na primjer, banke), mogli još neko vrijeme ostati obveznici plaćanja

Neslužbeno se može čuti kako bi u prvome krugu plaćanja tih nameta mogli biti oslobođeni mali i srednji poduzetnici, dok bi oni veći, posebno iz financijskoga sektora (kao što su, na primjer, banke), mogli još neko vrijeme ostati obveznici plaćanja. Problem je, naime, što dio tih naknada odlazi za financiranje sustava koji bez jasno definiranih izvora sredstava ne bi mogli funkcionirati. A u ovom trenutku nema mogućnosti da se za njih osigura novac iz proračuna ili na koji drugi način.

Samo dan prije nego što je Linić u chatu s građanima najavio to rezanje, glavni ravnatelj HUP-a Davor Majetić kazao je za autograf.hr kako je upravo problem parafiskalnih nameta, odnosno činjenica da se nakon prvoga rezanja tih troškova prije nešto više od godinu dana od svega valjda odustalo, razlog što su poduzetnici danas vrlo oprezni kada je riječ o novim investicijama. Kada je riječ o parafiskalnim nametima čini se da poslodavci – a isti je slučaj i sa sindikatima kada je riječ o novom zakonu o radu – nisu Vladi dovoljno dobar sugovornik. Jer da jesu, ono što planira učiniti prvo bi njima najavila i s njima raspravljala o tome što će te promjene donijeti. Dakle, ministru odmah jedinica za vladanje (odnosno za način prezentiranja tako važne mjere), ali svakako prolazna ocjena – za namjeru.

Podsjetimo, rezanje parafiskalnih nameta bila je jedna od prvih mjera kojom se željelo rasteretiti gospodarstvo, a ova vlada je o tome govorila i uoči izbora, prije dolaska na vlast, jer parafiskalni nameti poduzetnike muče već dulje od desetljeća i smatraju ih glavnom preprekom za razvoj i investicije. Lani je napravljen i registar tih naknada, u kojem je pobrojeno 570 različitih nameta, a neki od njih, primjerice spomenička renta, u međuvremenu su i ukinuti. U Ministarstvu financija napominju kako je nakon prve faze ukidanja nameta ostalo njih još 239, na temelju kojih se godišnje prikupi 5,91 milijarda kuna, a neki nameti, koje sada namjeravaju ukinuti, u prvoj fazi bili su osjetno smanjeni.

Čvrsto Vladino stajalište o tom i sličnim pitanjima poduzetnicima je iznimno važno ako od njih očekujemo da ulože novac i otvore radna mjesta, a igre s tim i sličnim mjerama kao da baba djeda povlači za rep kako bi iščupali repu doista nema nikakva smisla

O kolikom je pomaku nabolje riječ, možda najbolje govore podaci Hrvatske udruge poslodavaca: u vrijeme kada su na snazi bili svi nameti, iz džepova poduzetnika i građana svake se godine u proračun slijevalo – više od 12 milijardi kuna.

Kreće, dakle, još jedno rasterećenje gospodarstva koje bi zasigurno trebalo dati rezultate. Da ono nije uslijedilo ovako kasno (čak pet godina nakon što smo osjetili prvi udar velike gospodarske krize), vrlo je moguće da bi prva faza, u kojoj je Vlada gotovo prepolovila taj teret, pa onda i ovogodišnje rezanje, u kojem bi se trošak trebao dodatno smanjiti, dali veće rezultate. No u ovom trenutku teško je očekivati da će to biti jači zamašnjak pozitivnim kretanjima, barem dok se ne riješe brojni drugi negativni trendovi na tržištu. Primjerice stalne promjene u poreznom sustavu, zbog kojih oni koji se bave investicijama ne mogu planirati poslovanje ni šest mjeseci unaprijed.

Zoran Milanović, koji je nakon dugotrajne mudre šutnje o gospodarstvu u srijedu u Saboru branio proračun za 2014. i fiskalne projekcije za 2015. i 2016. godinu, trebao bi ipak preuzeti nešto ozbiljniju ulogu. Na tragu one koju je odigrao upravo u srijedu odagnavši svojim odgovorom mogućnost da dogodine dobijemo porez na imovinu.

Čvrsto Vladino stajalište o tom i sličnim pitanjima poduzetnicima je iznimno važno ako od njih očekujemo da ulože novac i otvore radna mjesta, a igre s tim i sličnim mjerama kao da baba djeda povlači za rep kako bi iščupali repu doista nema nikakva smisla. Kao ni to da gospodarstvenici informacije o novom rezanju parafiskalnih nameta doznaju na Facebooku.

Ovoj bi vladi, čini se, bilo puno lakše kada mi ne bismo bili stvarni i kada bi jednim potezom miša mogla odigrati dvostruki ili trostruki candy crush, ali to jednostavno nije tako.

Ministar Mrsić sindikatima: Ne dam ostavku i ne odustajem

Autor: Marijana Matković / 29.11.2013. Leave a Comment

Sindikalne središnjice povlače se iz pregovora o izmjenama Zakona o radu (ZOR) i Gospodarskoga socijalnog vijeća (GSV) te traže ostavku ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića zbog jednostrano nametnutih rješenja u novom ZOR-u, objavili su u četvrtak čelnici sindikata na konferenciji za novinare ispred Banskih dvora. Također, najavili su prosvjedni skup na Markovu trgu koji će se održati u četvrtak 5. prosinca, kad se očekuje da će Vlada prijedlog Zakona o radu uputiti sa sjednice u Hrvatski sabor. Poručili su da će na nasilje vladajućih odgovoriti koristeći se svim zakonskim mogućnostima, a ”nije isključena ni organizacija generalnog štrajka”, izvijestila je Hina u četvrtak.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever optužio je Vladu da je nevjerodostojan pregovarač jer je jednostrano promijenila već usuglašena rješenja.

Ministar Mrsić, rekao je, ne poštuje prethodni dogovor da radni tjedan ne može biti dulji od 48 sati, a eventualno produljenje može biti utvrđeno samo kolektivnim ugovorom. Sada predlaže da poslodavac može produljiti radni tjedan na 56 sati bez kolektivnog ugovora, a kolektivnim ugovorom i do 60 sati tjedno, rekao je Sever. Upozorio je i na neprihvatljive odredbe o produljenju roka za rad preko agencija za privremeno zapošljavanje te upitao kakvo je to privremeno zapošljavanje na tri godine. ”Vlast je prevarila radnike, nju nije briga za radnike i vlastitu nesposobnost prevaljuje na radnička leđa”, ustvrdio je Sever.

Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a, neprihvatljivim ocjenjuje povišenje dobne granice za odlazak u punu starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina pa je najavio da sindikati na to neće pristati. Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Damir Jakuš kaže pak kako je argument da će ”lakše otpuštanje omogućiti lakše zapošljavanje” neprihvatljiv te da Vlada ruši cijenu rada da bi radnici nesigurni u svoju budućnost pristali na sve.

”Vladin neoliberalni koncept i neznanje ne mogu izvući Hrvatsku iz krize pa je vrijeme da premijer Zoran Milanović građanima kaže da su zatečeni situacijom i da nemaju rješenje”, rekao je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić. Podsjetio je da je Milanović na početku mandata tvrdio kako nema potrebe mijenjati ZOR jer radnička prava nisu velika, a Vlada radi suprotno. Hrvatska ima mnoge probleme, no Vlada nema kulturu dijaloga i iz toga proizlazi većina tih problema, drži Ribić.

”Budite barem malo objektivni, nemojte baš sve svaliti na Vladu!” kazao je pak za autograf.hr ministar rada Mirando Mrsić, koji je na te ocjene odgovorio vrlo službeno i nažalost – kratko. U četvrtak smo ga, naime, zatekli usred saborske rasprave o zakonima kojima se regulira poslovanje fondova u drugomu i trećemu mirovinskom stupu pa smo dobili doslovno dvije minute za ključna pitanja. Onima koji su očekivali ponudu ostavke reći ćemo odmah: ništa od ostavke i ministar od promjena – ne odustaje.

”U političkom životu morate postići ravnotežu između slušanja i razgovaranja, to je onaj trenutak u kojem treba donijeti odluku”, kazao je Mrsić. Na tvrdnju da je pitanje koliko su odluke koje je donijelo Ministarstvo rada kvalitetne kada izmjenama Zakona o radu nisu zadovoljni ni poslodavci ni sindikati, kaže kako to i jest ključni problem: ”Za razliku od nekih drugih zemalja u kojima su se poslodavci i sindikati sami dogovorili o izmjenama, a Vlada samo posredovala, kod nas tog dogovora nije bilo i zato smo morali donijeti odluku koja će očuvati radna mjesta i omogućiti otvaranje novih.” Dodao je kako su poslodavci mnogo puta poslali poruku da je fleksibilizacija radnog vremena jedan od uvjeta za očuvanje radnih mjesta pa je odluka morala ići u tom smjeru.

Za koga, međutim, može biti dobro to što poslodavac ubuduće može odrediti da radnik mora raditi 56 sati, s tim da mu 16 sati iznad 40-satnog radnog tjedna neće biti plaćeno kao prekovremeni nego kao redovni rad, kada se već danas i bez te mogućnosti događa da ljudi rade prekovremeno i za to uopće nisu plaćeni, pitali smo ministra. Treba li zakonom omogućiti izrabljivanje ljudi?

”Prvo, ne radi se o tome da ćete trajno raditi 56 sati tjedno, nego o tome da ćete jedan tjedan raditi 56, a idući 32 sata, ovisno o potrebama rada. Drugo, time ćemo samo uvesti reda jer paralelno s time jačamo i inspekciju rada”, odvratio je ministar odgovarajući odmah i na pitanje je li svjestan toga da ljudi i danas, bez obzira na to što je ZOR-om propisano da redovno možemo raditi do 40 sati tjedno te još osam prekovremeno, često rade dulje a da im to nije plaćeno u skladu s propisima.

Izmjene Zakona o radu, očito, provest će se onako kako su najavljene, bez ustupaka sindikatima i bez promišljanja o tome da bismo mnogo prije nego što se ozakoni mogućnost redovnog rada do 56 sati tjedno ipak morali imati jaku inspekciju rada koja efikasno sprječava kršenja radnih prava, što početkom 2014. godine, kada bi novi ZOR trebao stupiti na snagu, neće ni izbliza biti tako.

Milanović: Za tri godine bit ćemo na zdravijim temeljima

Autor: Marijana Matković / 28.11.2013. Leave a Comment

Hrvatska je godinama živjela iznad svojih mogućnosti, do kraja ove godine javni dug narast će na 195 milijardi kuna, a servisiranje toga duga najveći je uteg u naporima da se što prije izađe iz krize, rekao je premijer Zoran Milanović u srijedu braneći u Saboru prijedlog državnog proračuna za 2014. godinu te fiskalne projekcije za 2015. i 2016. Neodgovorno zaduživanje u vremenima prije recesije, ali i usred nje, u velikoj je mjeri paraliziralo državu, kaže premijer.

Podsjetio je na to da su u 2014. planirani proračunski rashodi u visini 130,5 milijardi kuna, a prihodi 113,1 milijardu, što znači da će proračunski deficit biti veći od 17 milijardi. Deficit opće države dosegnut će tako 5 % BDP-a. U 2015. planiran je deficit od 4,2 %, a u 2016. godini 3 % BDP-a, kazao je premijer i usporedio to s 2011. godinom, kada je – mjereno metodologijom kojom se koristi Eurostat – deficit bio 7,8 %. I to ”s neusporedivo manjim izdacima za servisiranje kreditnih obaveza”, tvrdi premijer.

”Naša je obaveza prema EU-u da proračunski deficit svedemo na manje od tri posto i to ćemo učiniti u sljedeće tri godine”, kazao je premijer. Da će to biti teško, pokazuje i ocjena da se u iduće tri godine može očekivati i rast potrošnje, dijelom zbog dugova, ali i zbog troškova članstva u EU-u te sanacije zdravstvenoga sustava i brodogradnje. Tek kad smanjimo dugove i kad se prestanemo u ovoj mjeri zaduživati kako bismo mogli otplaćivati kredite, možemo računati na ekonomsku stabilnost, kontinuitet gospodarskog rasta i novi val zapošljavanja. Tada ćemo stajati na zdravijim temeljima, smatra premijer. ”A upravo je zapošljavanje naš najviši cilj: to je jedino jamstvo sretnijih ljudi i sretnijega društva. Da bi se to postiglo, Vlada morati balansirati između konsolidiranja javnih financija i poticanja održivoga gospodarskog rasta”, rekao je Milanović.

Govoreći o mjerama koje Vlada planira napraviti da bi se postigao taj cilj, ustvrdio je da se neće dovoditi u pitanje razina socijalnih prava najugroženijih građana, isplata radničkih mirovina te održiva prava branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Uz sveobuhvatne reforme u zdravstvenome, mirovinskome, obrazovnome i socijalnom sustavu te u sustavu državne uprave, reformama u 2014 i 2015. reorganizirat će se ustroj državnih institucija na terenu, a očekuje nas i ozbiljna reforma pravosudne mreže.

Rasprava o proračunu bila je prepuna kritika, no mnoge je razveselila najava da Vlada do daljnjega odustaje od uvođenja poreza na imovinu jer se koalicijski partneri o tome ne mogu dogovoriti. Rekao je to Milanović odgovarajući na pitanje HDZ-ove zastupnice i bivše ministrice financija Martine Dalić, koju je zanimalo može li Vlada jamčiti da u iduće dvije godine neće biti novih poreza ili povećanja poreznih stopa. “Nema novih poreza, ali ima razgovora o porezu na imovinu, o kojemu se ne možemo dogovoriti s koalicijskim partnerima, i od toga ćemo za sada odustati”, kazao je premijer.

HDZ je suglasan s time da su proračunski problemi nerješivi bez gospodarskog rasta, kazala je Dalić te dodala da bi bilo važno da se poboljšaju uvjeti poslovanja i ulaganja te provede reforma javne administracije i uklone zakonske barijere za poslovanje. Iz predloženog proračuna, pak, ona iščitava da će plaće državnih službenika ostati zamrznute, smanjiti se sredstva za mirovine, a zdravstvo generirati nove gubitke. HDZ-ovi zastupnici i bivši ministri u HDZ-ovoj vladi Ivan Šuker i Domagoj Milošević proračun su, pak, ocijenili kukavičkim.

”Hrvatska 2013. nije potrošila na reforme i strateške projekte, već na lutanje”, kazao je laburist Branko Vukšić i dodao kako ne razumije premijera kada kaže da će se financijska konsolidacija temeljiti i na prodaji dijela imovine koja nije strateški važna. ”Ako HPB nije od strateškog interesa, doista ne znam što jest”, kazao je Vukšić. Dodao je kako predizborni slogan SDP-ove koalicije Visoku nezaposlenost zamijeniti visokim BDP-om danas zvuči kao da ga je smislio Grunf iz stripa Alan Ford. Po njegovim procjenama, sadašnjih 356 tisuća nezaposlenih do kraja godine dobit će društvo i narasti na 370 tisuća, a na proljeće iduće godine i na “magičnih” 400 tisuća nezaposlenih. ”Kad bismo 2014. živjeli jednako loše kao u 2013., imali bismo razloga za zadovoljstvo, no u 2014., prema svim pokazateljima i prema projekcijama iz ovoga proračuna, živjet ćemo lošije nego danas”, smatra Vukšić.

Hadezeovac Josip Borić nasmijao je, pak, premijera Milanovića prozivajući ga da je kao premijer ”odustao od našega financijskog suvereniteta te da naše financije daje u ruke europskim birokratima”.

”Ispričavam se što sam se kidao od smijeha dok ste govorili. Postoji točka u kojoj demagogija prelazi u skeč. Dakle, ovo je bio skeč. Dostojan najbolje BBC-jeve produkcije, pa vas pitam je li ovo stvarno skeč ili stvarno mislite ono što ste rekli”, bio je oštar Milanović i upozorio zastupnika kako govori o proceduri prekomjernog deficita. ”Oprostite, iz kojeg vilajeta dolazite. Kakav otpor? Oružani? Vi zaista vjerujete u to da je sramota da Hrvatska u prvoj godini ne pruža otpor EK-u?! Oprostite, ali to je najplića demagogija koja je prešla u skeč”, kazao je premijer.

4 milijarde kuna za gospodarstvo, ali bez optimizma

Autor: Marijana Matković / 27.11.2013. Leave a Comment

Iz HNB-a su nakon sastanka guvernera Borisa Vujčića s predsjednicima uprava osam vodećih domaćih banaka najavili dobre vijesti za gospodarstvenike: stopa obvezne rezerve za banke smanjuje se s 13,5 na 12 %, čime se oslobađa oko 3,9 milijardi kuna koje bi banke mogle plasirati u kredite gospodarstvu. Do kraja tjedna bit će poznato i hoće li sredstva biti plasirana u suradnji s HBOR-om, ili kroz kredite banaka, a procjenjuje se da bi to mogli biti krediti s vrlo povoljnom kamatom. Ona se i sada, naime, za gospodarstvo kreće oko 6 %, a prema predviđanjima povezanima s novom tranšom mogla bi se spustiti i do 4 %, što bi mogla biti dobra prilika za gospodarstvenike koji planiraju širiti ili pokrenuti proizvodnju.

No nitko ne želi kalkulirati kakvi bi mogli biti rezultati jer je od početka krize interes gospodarstvenika za nove kredite padao. Tako je i pri zadnjem smanjenju obveznih bankovnih rezervi, kad se također oslobodio kapital za gospodarstvo, izostao interes poduzetnika. Većina ekonomista i ne sumnja da će i ovaj put izostati veći interes, moguće je da se javi tek dio poslodavaca koji će novim kreditima željeti refinancirati dosadašnje ugovorene uz veću kamatu, mnogo je manje onih koji će se odlučiti za konkretna ulaganja, kažu. Statistika pokazuje da su se ukupne investicije poduzetnika od početka krize do danas smanjile oko 40 %, a procjene samih poduzetnika, odnosno Davora Majetića, glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), za autograf.hr nisu nimalo optimistične.

”Sigurno je dobro da se otvara izvor novoga kapitala jer nam za izlazak iz krize svakako treba jeftin kapital. Najava da bi se kamatna stopa na kredite mogla spustiti na 4 % dobra je vijest. Ako se država zadužila po stopi iznad 6 %, ovo jest kamata koja je prihvatljiva za gospodarstvo. No to nije dovoljno samo po sebi – trebamo okruženje u kojem se taj kapital može oploditi. Tek trebamo vidjeti što će se dogoditi kada nam Europska komisija odredi konkretne mjere te kada se definira proračun za iduću godinu. Za sada, s obzirom na dosadašnju komunikaciju Vlade s nama, ne treba očekivati pretjeran optimizam investitora”, kazao je Majetić. Istaknuo je kako je jedan od razloga nesigurnosti opetovana najava poreza na nekretnine, koji bi se, po zadnjim najavama iz Ministarstva financija, mogao uvesti već iduće godine, kao i povećanje međustope PDV-a samo nekoliko mjeseci pošto je turizmu, na primjer, stopa PDV-a smanjena na 10 %.

”Bilo bi presudno da Vlada napokon izađe s jasnim informacijama o tome što će raditi u iduće dvije godine kako bi se znali svi parametri potrebni za stvaranje dobre poduzetničke atmosfere”, smatra naš sugovornik.

”Za sada ne vidimo promjene koje bi bile potrebne da se to dogodi, kao ni političku odlučnost da se neke stvari promijene, a bez toga ne možete očekivati interes gospodarstvenika za ulaganje”, upozorio je Majetić te dodao kako nije problem samo u prijedlogu Zakona o radu, koji, kako su nedavno ocijenila HUP-ova tijela, ne donosi dovoljne promjene da bi se smanjili troškovi poslovanja, nego u tome što se danas, na primjer, ”više uopće nije razgovaralo o potrebi smanjenja parafiskalnih nameta ili nekih sličnih nepotrebnih troškova koji opterećuju gospodarstvenike”. Nitko više ne govori ni o pravnoj nesigurnosti, odnosno činjenici da se svako malo mijenjaju ključni zakoni ili najave o tome kako će izgledati poslovno okruženje, dodao je.

Majetić ”pomalo čudnima” smatra izjavu potpredsjednika Vlade Branka Grčića u intervjuu za autograf.hr da se poduzetnici okrenu sami sebi i vide kako mogu pokrenuti poslovne aktivnosti pa tek onda kritiziraju Vladu, a i izjavu ministra financija Slavka Linića da je ”sada red na poduzetnicima” koju je ovih dana dao medijima. ”Poslodavcima je cilj rasti i razvijati posao i nitko nas na to ne mora tjerati, no ne možete očekivati da se ulaže u okruženju u kojem nema optimizma i niste sigurni da ćete za uloženih 100 jedinica vratiti barem 105, odnosno zaraditi tih pet. A situacija je takva da imate profit od 0,8 %, i kad maknete grane koje su inače profitne, većina poslodavaca posluje s gubitkom, a u takvoj situaciji ne samo da nisu skloni ulaganjima nego im je puno teže doći do kredita jer ih banke ocjenjuju rizičnima i vrlo su rigidne”, kazao je naš sugovornik.

”Dakle, Vlada mora prednjačiti u tome da stvori pozitivno poslovno okruženje, a sada u njemu ne vlada optimizam”, zaključio je Majetić.

U Hrvatskoj 8 % poduzeća generira 40 % prometa

Autor: Marijana Matković / 26.11.2013. Leave a Comment

Mala i srednja poduzeća koja imaju od 10 do 249 zaposlenih najviše pridonose stvaranju novih radnih mjesta i gospodarskom rastu, piše u izvješću Eurostata. Prema podacima za 2011. godinu, procjenjuje se da od ukupno 22 milijuna poduzeća na području EU-a u tu kategoriju spada njih oko sedam posto. Statistika se odnosi na nefinancijski sektor, dakle bez banaka i sličnih financijskih institucija.

Zanimljivo je da ta poduzeća zapošljavaju 38 posto zaposlenih te stvaraju oko 38 posto ukupnoga prometa na europskome tržištu. Od ukupno 22 milijuna poduzeća čak 93 % su mikropoduzeća, koja ukupno zapošljavaju 30 posto radnika, a na njih se odnosi 17 posto prometa. Oko 0,2 posto su velika poduzeća, u kojima radi 33 posto zaposlenih i na njih se odnosi oko 44 posto prometa.

Ti podaci objavljeni su u povodu europskoga tjedna malog i srednjeg poduzetništva koji se obilježava od 25. do 30. studenoga.

Najveći udio malih i srednjih poduzeća imaju Njemačka, Rumunjska, Luksemburg i Austrija. Udio malih i srednjih poduzeća 2011. bio je najveći u Njemačkoj (18 % poduzeća), slijede Rumunjska i Luksemburg (13 %), Austrija (12 %) , dok ih je najmanje u Češkoj i Slovačkoj (po četiri posto) .

U svim državama članicama udio velikih poduzeća je 0,5 % ili čak i manji.

U većini država članica mala i srednja poduzeća zapošljavaju i najveći udio radnika, u Latviji i Litvi u malim poduzećima radi 51 % zaposlenih, u Estoniji i Luksemburgu 49 %), a među zemljama s visokim udjelom su i Italija (46 %) i Portugal (42 %) . S druge strane, u Velikoj Britaniji i Francuskoj najviše radnika zaposleno je u velikim poduzećima, i to 46, odnosno 37 %.

Prema podacima za 2011., mala i srednja poduzeća generirala su najveći promet u Luksemburgu, čak 60 %, te u Latviji (52 %) i Austriji (49 %), dok u Velikoj Britaniji (56 %), Njemačkoj (52 %) i Finskoj (50 %) pola ili više od pola prometa ostvaruju velika poduzeća.

Hrvatska je otprilike u sredini ljestvice s oko osam posto malih i srednjih poduzeća, dok 0,03 % njih spada u red velikih poduzeća. Mala i srednja poduzeća kod nas ukupno zapošljavaju oko 38 posto zaposlenih, dok na velika otpada 31,7 % radnika. Također, mala i srednja poduzeća generiraju oko 41 posto gospodarske aktivnosti.

Kako je riječ o podacima za 2011. godinu, a tada još nismo imali ozakonjenu mogućnost otvaranja jednostavnih dioničkih društava, bit će zanimljivo vidjeti koliko će se slika promijeniti kada se budu znali podaci za 2012. i 2013. godinu jer je ta mogućnost do sada iznjedrila više od 6000 novih tvrtki. U većini slučajeva riječ o tvrtkama koje imaju jednoga ili najviše dvoje zaposlenih i otvorene su zapravo radi samozapošljavanja pa ne treba očekivati velik porast gospodarskih aktivnosti na toj strani. Ipak, razvojem ekonomije takve bi tvrtke, smatraju stručnjaci, mogle imati budućnost jer se brzo mogu prilagoditi uvjetima tržišta, od novoga zapošljavanja do promjene djelatnosti.

Branko Grčić: “Još nemamo dovoljno projekata”

Autor: Marijana Matković / 24.11.2013. Leave a Comment

Razgovarala: Marijana Matković

Foto: Vlada RH

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić u petak je na briselskom aerodromu čekao povratni let za Hrvatsku pa smo ga ”zaskočili” i intervjuirali za autograf.. Vraćao se nakon razgovora s europskim povjerenikom za regionalni razvoj Johannesom Hahnom, na kojemu se dogovaralo o proceduri povezanoj s povlačenjem sredstava iz europskih fondova. Hrvatska, naime, još nije predala dokumente potrebne za povlačenje sredstava iz europskih fondova nakon 1. siječnja, no Grčić uvjerava da s tim neće biti problema. Kaže kako je to potvrđeno i u razgovoru s povjerenikom, odnosno kako EK prihvaća činjenicu da je Vlada u protekle dvije godine morala pripremiti dvostruki posao – pripremiti se za drugu polovicu 2013., a onda i za razdoblje od početka 2014. do 2020. godine.

Potpredsjednika Vlade pitali smo za komentar o novim kritikama Vladine gospodarske politike, koje je u petak uputilo vodstvo Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) nakon zajedničke sjednice Izvršnog odbora i Savjeta, s koje je javnosti poslana poruka o ”dubokoj zabrinutosti ozbiljnošću situacije i trendovima koji nedvosmisleno ukazuju na daljnje pogoršanje svih ekonomskih parametara kao i na daljnje urušavanje hrvatskog gospodarstva”. U HUP-u su se dotaknuli snižavanja kreditnog rejtinga, koji je sve dalje od investicijskoga, novog rasta broja nezaposlenih, deficita državnog proračuna, koji je izašao iz okvira EU-ove regulative, te nastavka rasta državne potrošnje i transfera iz privatnoga u javni sektor. Upozoravaju kako je Vladin fokus i dalje na prihodovnoj strani proračuna i planovima za uvođenje poreznih mjera kojima će se dodatno opteretiti građani, što će negativno utjecati na gospodarstvo. Grčić kritike uvijek dočeka spreman. I kao i dosad, odmah se dao na utvrđivanje stvarne odgovornosti za to što ne osjećamo pomake prema naprijed, za što, tvrdi, ne može biti kriva samo Vlada.

Poduzetnici bi se trebali okrenuti sami sebi i vidjeti što mogu učiniti da u ovoj situaciji pokrenu aktivnosti, a ne da su samo okrenuti prema državi. Neka daju odgovor na pitanje zašto su reducirali svoje aktivnosti i do 40 posto u odnosu na početak krize, iako smo u međuvremenu učinili neke korake da se rastereti gospodarstvo, od poreznih do nekih drugih mjera

Tko onda jest kriv?

Nisam vidio ocjene poslodavaca, no mogu odgovoriti: država ne može napraviti ništa bez njih i njihovih aktivnosti, investicija i projekata, bez njih ne možemo riješiti sve probleme. Stoga očekujemo najprije njihov doprinos. Poduzetnici bi se trebali okrenuti sami sebi i vidjeti što mogu učiniti da u ovoj situaciji pokrenu aktivnosti, a ne da su samo okrenuti prema državi. Neka daju odgovor na pitanje zašto su reducirali svoje aktivnosti i do 40 posto u odnosu na početak krize, iako smo u međuvremenu učinili neke korake da se rastereti gospodarstvo, od poreznih do nekih drugih mjera. Dakle, očekujem najprije njihov doprinos, tek onda kritike.

Zašto mislite da tog doprinosa nema? Krivi su poslodavci?

Ne, nisam to htio reći, nego samo to da sigurno nije kriva samo država, ili Vlada. Puno je razloga koji determiniraju tržište danas i investicijsku odluku, od financijskog i bankarskog sektora, nesigurnosti u okruženju, do sporog oporavka tržišta. Mnogo toga determinira tu odluku, treba biti objektivan u ocjeni stanja – nije u pitanju samo ono što čini ili može učiniti Vlada. Država u investicijama sudjeluje s otprilike 20 milijardi kuna, privatni sektor s 50, pa je jasno od koga se očekuje veći doprinos u rješavanju teškog gospodarskog stanja. Dok privatni sektor ne profunkcionira, nećemo riješiti probleme. No mi radimo, rekao bih da postoje konkretni pokazatelji da se nešto radi u korist gospodarstva i da se u poslovnoj klimi nešto mijenja u Hrvatskoj. Intenzivno radimo na tim mjerama. Nije odlučujuća samo porezna politika, ali – kad ste to već istaknuli – po poreznoj politici Hrvatska još i dobro stoji u odnosu na mnoge druge zemlje.

Bolje nam je nego što nam se čini?

Mislim na poreznu politiku. To su činjenice, pogledajte ljestvicu Doing businessa, to se može iščitati. Postoje i drugi parametri na kojima se intenzivno radi, no to je proces, stvari se ne mogu promijeniti preko noći.

Dok privatni sektor ne profunkcionira, nećemo riješiti probleme. No mi radimo, rekao bih da postoje konkretni pokazatelji da se nešto radi u korist gospodarstva i da se u poslovnoj klimi nešto mijenja u Hrvatskoj. Intenzivno radimo na tim mjerama. Nije odlučujuća samo porezna politika

Poslodavci, očito, time nisu dokraja zadovoljni. Štoviše, vrlo su ljuti i zbog novog Prijedloga zakona o radu, u kojemu Vlada, tvrde, nije otklonila neke bitne kočnice povećanju konkurentnosti i stvaranju poticajnijeg okruženja za poslovanje. Kažu da se propušta prilika za znatnije i hrabrije izmjene koje bi otvorile put lakšemu i fleksibilnijem poslovanju te većem zapošljavanju, zakon ostaje kompliciran i skup u provedbi…

Ne slažem se. Napravili smo još jednu stepenicu u fleksibilizaciji radnih odnosa, koja je odraz vremena u kojem živimo i odnosa sindikata, poslodavaca i države. To je nešto što u ovom trenutku može proći kao jedna od faza u procesu fleksibilizacije. Ne možemo nastupati jednostrano, bez sagledavanja objektivnih okolnosti i zanemarivanja tripartitnog odnosa. Ne možete te stvari gledati tako da imate maksimalističke zahtjeve i polaziti samo od sebe.

Nedavno ste bili u Londonu, predstaviti projekte za koje želimo privući strane investitore. Ima li povratnih informacija?

London nije jedina destinacija. Mi smo do sada imali relativno mali interes s britanskog tržišta pa smo htjeli promovirati Hrvatsku i promjene koje se događaju. Interes je bio velik, posebno za monetizaciju autocesta, neke turističke projekte i neke u energetici i nadam se da će britanski investitori sudjelovati u tim projektima.

Koji su to konkretni projekti Britanaca?

Oni su prisutni na našem tržištu, preko svojih odvjetničkih ureda, agencija, istražuju tržište i vjerujem da će se interes pokazati.

Svi nas istražuju i gledaju što se događa, ali investicija nema.

Kriza se nije dogodila samo u Hrvatskoj i ne događa se samo na našem području. Mislim da svi investitori sada kroz dvostruke naočale promatraju svaku priliku za ulaganje i tako donose odluke. Takvo je vrijeme.

Foto: Vlada RH

Čini mi se da je jedina mogućnost da se neki investicijski ciklus ipak pokrene povlačenje sredstava iz europskih fondova, a ni za to, izgleda, nismo spremni. Imamo li dovoljno projekata s kojima ćemo se kandidirati?

To nam je velika prilika. Imamo 250 milijuna eura vrijednih projekata u tijeku i planiramo do kraja prvog kvartala iduće godine okrenuti otprilike 480 milijuna eura vrijedne projekte. Dakle, u to bismo vrijeme imali oko 700 milijuna eura vrijedne aktivne projekte koji će se realizirati tijekom dvije do tri godine.

Što je najveće od toga?

U ovom trenutku pokrenut je natječaj za prugu Dugo Selo – Križevci, vrijedan 220 milijuna eura, dva vodoopskrbna sustava, Osijek i Poreč, vrijedna su 40 milijuna eura, u pripremi su vodoopskrbni sustavi Vukovar, Čakovec, Slavonski Brod i Vodice, vrijedni otprilike 150 milijuna eura, a do kraja prvog kvartala iduće godine objavit ćemo grant sheme – potpore poduzetnicima, udrugama, jedinicama lokalne uprave i nekim drugim institucijama u iznosu od stotinjak milijuna eura. Kao što sam rekao, trenutno imamo i 200 do 250 milijuna eura vrijednih aktivnih projekata koje vučemo iz IPA programa, dakle riječ je o ugovorenim projektima koji su u fazi provedbe.

To još nije dovoljno za ukupnu svotu koja nam stoji na raspolaganju?

U idućoj godini imamo na raspolaganju više od 1,1 milijarde eura, istina je da to nije dovoljno i još radimo na pripremi projekata. Posebno na lokalnoj razini, dakle malih projekata koji se odnose na lokalnu zajednicu.

Švicarci riješeni, euribor prijeti kreditima u eurima

Autor: Marijana Matković / 23.11.2013. Leave a Comment

Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju donekle će ublažiti probleme koje imaju građani s kreditima u švicarskim francima, no ne rješavaju tempiranu bombu povezanu sa svim kreditima s promjenjivim kamatama, upozorili su u petak iz Udruge Franak. Problem je u načinu formiranja kamatne stope, odnosno njezina varijabilnog dijela, koji bi dužnicima s promjenjivom kamatom u budućnosti mogao prirediti neugodna iznenađenja.

”Onima koji imaju stambene kredite s valutnom klauzulom vezanom za franak rate kredita smanjit će se 10 do 20 posto. Problem su svi ostali krediti u kojima nisu ugovoreni parametri za izračun kamatne stope. U svim tim ostalim kreditima banke bi trebale uskladiti parametre s dužnicima, što je gotovo nemoguće bez intervencije države”, upozorio je Goran Aleksić iz Udruge Franak komentirajući Linićev zakon u Dnevniku Nove TV u petak.

Naime, zakonom je propisano da banka za sve buduće promjene kamatne stope, kao podlogu za buduće promjene kamatnih stopa – i u svim novim kreditima, i u onima do sada ugovorenima uz promjenjivu kamatnu stopu – mora ugovoriti promjenjive parametre, njezin fiksni dio i razdoblja promjene kamata. Većina banaka odlučila se pritom za euribor tako da su kamatnu stopu podijelile na fiksnu maržu, a euribor je promjenjivi dio kamate.

No, u Udruzi Franak upozoravaju kako je euribor trenutačno na povijesno najnižim razinama i sigurno je da više ne može padati, nego samo rasti, što znači da se kamatne stope na kredite u varijabilnom dijelu kamatne stope ubuduće mogu samo povećavati. Ukratko, dužnici s promjenjivim kamatama u drugim valutama ubuduće bi mogli imati problema s rastom rata zbog povećanja kamate. Poklopi li se to s promjenom tečaja valute – a tečaj eura u zadnje vrijeme već je prešao magičnu granicu od 7,5 kuna za euro i u petak je srednja vrijednost bila 7,64 kune – povećanje mjesečne rate moglo bi opteretiti kućne budžete, upozoravaju stručnjaci iz Udruge Franak.

Inače, procjene nakon dogovora Ministarstva financija i banaka o novoj kamatnoj stopi pokazale su da će uštede biti nešto manje nego da se primijenilo prvotne izmjene zakona, u čijoj izradi banke nisu sudjelovale. Prve procjene pokazuju da će se promjena više isplatiti onima koji su kredit uzeli kasnije, ili na dugi rok, odnosno onima koji su tek na početku otplate, jer veći dio rate još čini kamata, dok će oni koji su već na polovici otplate ostati nešto kraćih rukava. Računica Ministarstva financija pokazala je da bi se rate u prosjeku trebale smanjiti jednu petinu, što, naravno, ovisi o tome kada je kredit ugovoren, kolika je rata i u kojoj je fazi otplate.

Sve više nezaposlenih i umirovljenika

Autor: Marijana Matković / 22.11.2013. Leave a Comment

”Brojač nezaposlenih” na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u četvrtak je nastavio pokazivati vrlo negativne trendove na tržištu rada. U 11 sati pokazivao je da u evidenciji Zavoda imamo 352 924 nezaposlenih, a već u 14 sati u tome je neslavnom društvu bilo 465 osoba više. Istodobno na Zavodu je bilo ponuđeno 4711 slobodnih radnih mjesta, dakle posve zanemariv broj u usporedbi s brojem onih koji traže posao.

Ipak, to ne odražava stvarno stanje jer poslodavci već godinama nemaju obvezu prijaviti HZZ-u slobodna radna mjesta pa je ovo samo broj poslodavaca koji radnike traže baš preko Zavoda.

Zanimljivo je da se nastavlja trend povećanog odljeva nezaposlenih sa Zavoda zbog zaposlenja, što ipak nije dovoljno da ublaži velik priljev u evidenciju. Tako su od početka godine do početka studenoga iz evidencije zbog zaposlenja brisane 193 142 osobe, što je oko 7000 više zaposlenih u usporedbi s cijelom prošlom godinom, odnosno čak 70 300 više zaposlenih sa Zavoda u usporedbi, na primjer, s 2009. godinom, koju smo doživjeli kao prvu godinu u kojoj su se ozbiljnije osjetile posljedice velike globalne gospodarske krize. Od početka godine do kraja listopada Zavod je pak imao u ponudi ukupno 127 615 radnih mjesta.

No golema većina zapošljava se na određeno, što praktično znači da se za nekoliko mjeseci i vraćaju na Zavod, pokazuju podaci. Tako je ove godine od 193 000 zaposlenih posao na određeno dobilo 162 108 osoba, a samo 10 577 njih zaposleno je na neodređeno. Valja naglasiti da je prethodnih godina njihov udio ipak bio nešto veći, što upućuje na sve veći trend povremenog zapošljavanja. Ostali brisani iz evidencije zbog odlaska u svijet rada zaposleni su na neki drugi način, vjerojatno na temelju ugovora o djelu, slijedom kojega se plaćaju doprinosi i gubi status nezaposlene osobe.

Na negativne trendove upućuje i statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Naime, krajem listopada imali smo 1 475 496 osiguranika, što je oko 42 700 osiguranika više u odnosu prema kraju prošle godine. Ostane li do kraja godine tako, ovo bi mogla biti prva godina s pozitivnim saldom, nakon četiri godine kontinuiranog pada broja osiguranika. No trendovi na dnevnoj razini pokazuju da je upitno hoće li biti tako jer je već dulje vrijeme mnogo više onih koji se odjavljuju nego prijavljuju u evidenciju. Tako je Zavod prema podacima za srijedu 20. studenoga zaprimio prijavu u evidenciju 1902 radnika, no istodobno je bez posla ostala 2571 osoba. Ukratko, samo u jednom danu bez posla je ostalo 670 osoba.

Istodobno, cijelu ovu godinu lagano raste broj umirovljenika, u prosjeku 0,3 % mjesečno u usporedbi s prethodnim razdobljem. U listopadu smo tako imali 1 219 072 umirovljenika, što je 1870 više u odnosu prema prosincu prošle godine, a odnos između broja zaposlenih i umirovljenika ”zacementiran” je na neodrživih 1,21 prema 1 – nakon što smo u prvim mjesecima godine bilježili 0,03 zaposlenog više koji izdvaja za jednu mirovinu. Očito i taj odnos polako, ali sigurno klizi prema granicama koje neće biti održive.

Novo zaduženje zbog povoljnog trenutka na tržištu

Autor: Marijana Matković / 21.11.2013. Leave a Comment

Novo izdanje državnih obveznica, a riječ je o 1,75 milijardi dolara, predfinanciranje je za iduću godinu jer je Vlada procijenila da je do kraja ove godine povoljnije razdoblje za zaduživanje nego što će biti poslije, kazao je u srijedu zamjenik ministra financija Boris Lalovac za Hrvatski radio.

Hrvatska je dan prije izdala 10-godišnje obveznice vrijedne 1,75 milijardi dolara, odnosno oko 10 milijardi kuna, uz prinos od 6,2 posto, koji je, zahvaljujući velikom interesu ulagača, niži od ciljanih 6,375 posto. Ipak, riječ je o visokoj kamatnoj stopi, koja je u uvjetima kad nema gospodarskog rasta znatno opterećenje za proračun. Podsjetimo, u ožujku ove godine ugovoreno je prethodno izdanje 10-godišnje dolarske obveznice, kada je prinos bio 5,625 posto.

Procjenjuje se da je s obzirom na interes izdanje moglo biti i do pet puta vrjednije. Naime, ukupna vrijednost ponuda premašila je 8,5 milijardi dolara, što upućuje na još i sad veliko povjerenje investitora.

No i sam trenutak očito je bio povoljan jer slično su – samo nešto povoljnije – prošle i mađarske i slovenske obveznice. Mađarska je dan prije Hrvatske izdala 2 milijarde dolara vrijedne obveznice na rok od deset godina i s prinosom od 5,93 posto i ponuda je također dosegnula pet puta veću vrijednost, a Slovenija je državne vrijednosne papire ”utopila” još krajem prošlog tjedna. Riječ je o trogodišnjem izdanju, s kamatom od 4,7 posto. Inače, obveznice slovenske države na rok od deset godina u ovom trenutku dosežu prinos od 5,88 posto.

Lalovac je istaknuo da to zaduženje nije za pokrivanje rashoda ove godine, već je riječ o predfinanciranju za iduću godinu jer je Vlada procijenila da je razdoblje do Nove godine povoljnije za zaduživanje zbog popustljive monetarne politike američke središnje banke. Objašnjenje je vrlo zanimljivo s obzirom na to da je ministar financija Slavko Linić donedavno tvrdio kako neće biti potrebna nova zaduživanja do kraja ove godine, zadnji put na MMF-ovu godišnjem sastanku prije otprilike mjesec dana.

Očito, ipak je odlučio iskoristiti povoljan trenutak na tržištu jer se iduće godine, zbog oporavka američkoga gospodarstva, očekuje smanjenje poticaja američkog Feda, zbog čega bi kamate i prinosi na svjetskim financijskim tržištima mogli porasti, a već u prvim mjesecima iduće godine na naplatu dolaze velike otplate duga, no novca za njihovo pokriće u proračunu – nema. Naime, u veljači 2014. dospijeva obveznica od 667,9 milijuna eura, u travnju euroobveznica vrijedna 512,5 milijuna eura, a prema prijedlogu proračuna planira se da će proračunski manjak u 2014. biti veći od 17 milijardi kuna.

Prema dosadašnjim najavama, taj bi manjak mogao biti razlog i za nova zaduženja iduće godine, odnosno ministar Linić to je i potvrdio. ”Hrvatska će se idućih pet do šest godina neprekidno zaduživati”, najavio je nedavno. Opravdanje za nova zaduženja vidi u politici bivših vlada, za koje tvrdi da su kredite usmjerile u potrošnju, a ne u razvoj.

S obzirom na prijedlog proračuna za 2014. te fiskalne projekcije za 2015. i 2016. godinu, u kojima razvoja gotovo i nema, sve bi snage trebale biti usmjerene na što efikasnije povlačenje novca iz EU-ovih fondova, no kako sada stvari stoje, već u 2013. i u tom bismo segmentu mogli biti u minusu.

Rebalans za 2013. kasni, a proračun za 2014. nerealan

Autor: Marijana Matković / 19.11.2013. Leave a Comment

Prijedlog rebalansa proračuna za 2013. godinu stigao je prekasno jer na kraju godine ne ostavlja dovoljno prostora za “popravljanje situacije“ do kraja godine, a činjenica da je i Prijedlog proračuna za 2014. godinu na Vladi usvojen isti dan, vrlo je loša jer nema prostora da se eventualni problemi uzmu u obzir i uvaže prilikom izrade proračuna za iduću godinu, objavila je Katarina Ott s Instituta za javne financije u svojoj redovitoj analizi. Štoviše, ona ističe kako je proračun za 2014. “posložen“ kao da uopće nemamo rebalans u 2013. godini, na temelju prijedloga proračuna za 2013. godinu.

Prijedlog proračuna za iduću godinu, kao i fiskalne projekcije za 2015. i 2016. godinu, napravljeni su prema podacima prije rebalansa, no autori čak ni u tome nisu dosljedni, ističe Katarina Ott. Premda glavnina podataka stoji kao da rebalansa nema, u nekim segmentima rebalans je uzet u obzir, pa se podaci u konačnici ne slažu, upozorava Ott.

“Posebice zabrinjava što optimizmu nema kraja. U prosincu 2012. godine izglasan je proračun za 2012. koji se temeljio na rastu BDP-a od 1,8 %. Premda je od samog početka bilo jasno da je to nerealno, Vlada je tek u travanjskom rebalansu očekivanja rasta snizila na 0,7 %, a u studenome na 0,2 %. Nažalost, i to je preoptimistično jer Komisija za 2013. predviđa pad od 0,7, a fond od 0,75 %“, ističe Ott. Preoptimistično se i nerealistično planira i rast BDP-a za iduću godinu.

Nerealnom drži i procjenu Vlade da će glavni pokretač gospodarskoga rasta u 2014. biti investicije javnih poduzeća. Naime, čak i ako zanemarimo da smo u povlačenju sredstava iz fondova EU-a slabiji od predviđenih rezultata, analiza pokazuje da su rashodi za nefinancijsku imovinu iz godine u godinu bili loše planirani i redovito niži od plana. Tako je za 2011. ispunjeno 30 % manje od planiranoga, za 2012. oko 15 % manje, a u 2013. oko 20 posto manje, pa je upitno može li se vjerovati da će rashodi za nefinancijsku imovinu u 2014. porasti za čak 70 %.

Katarina Ott smatra da je s prijedlogom proračuna trebalo pričekati dok se i podaci za 2013. ne svedu na metodologiju Unije, pa tek onda pristupiti pripremi proračuna. Dotad, Vlada se mogla odlučiti za privremeno financiranje u prvom kvartalu iduće godine i u međuvremenu sastaviti realističan prijedlog proračuna za 2014. godinu, u skladu s onime za što se već unaprijed zna da bi Europska unija mogla tražiti, smatra Ott.

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!