Gospodarstvo

General Klein razočaran slabim ulaganjima u Vukovaru

Autor: autograf.hr / 02.12.2013. Leave a Comment

Nekadašnji prijelazni upravitelj hrvatskog Podunavlja i počasni građanin Vukovara Jean Paul Klein u pratnji osječkoga gradonačelnika Ivice Vrkića posjetio je u nedjelju Vukovar, gdje je razgovarao s vukovarskim gradonačelnikom Željkom Sabom.

Klein je nakon sastanka kazao da je zadovoljan što ponovno boravi u Vukovaru te je dodao kako je s gradonačelnikom Sabom razgovarao o mnogim pitanjima, a naglasak je bio na gospodarstvu, zapošljavanju i budućnosti djece.

”Razočaran sam što nije bilo više međunarodne pomoći nakon što smo obavili proces mirne reintegracije”, istaknuo je Klein i dodao kako su ga iz Zagreba uvjeravali da će se u Vukovar i istočnu Slavoniju ulagati jako puno, no da to nije ostvareno.

Dodao je da ”investicije moraju doći jer ako ljudi ne rade, troše vrijeme na druge aktivnosti, koje ništa ne stvaraju”.

Vukovarski gradonačelnik Željko Sabo zahvalio je Kleinu na svemu što je učinio za grad Vukovar stvarajući preduvjete za povratak stanovništva. Kazao je da se o referendumu vezanom za ćirilicu nije razgovaralo.

Osječki gradonačelnik Ivica Vrkić potvrdio je Hini da će na sutrašnjoj sjednici osječkoga Gradskog vijeća u povodu Dana grada Osijeka Kleinu biti uručena Povelja počasnoga građanina Osijeka.

Nekadašnji prijelazni upravitelj hrvatskog Podunavlja Jean Paul Klein obišao je vukovarsku bolnicu i posjetio Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata te Spomen-dom i mjesto masovne grobnice na Ovčari.

HINA

Gospodarstvo u zadnjem kvartalu palo 0,6 posto

Autor: autograf.hr / 30.11.2013. Leave a Comment

Državni zavod za statistiku objavio je u petak prvu procjenu stanja u gospodarstvu, prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu ove godine pao 0,6 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, što je već osmo tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi.

Nastavio se negativan trend slabljenja domaćega gospodarstva koji traje od 2009. godine. Pad je, doduše, manji nego u prethodnom kvartalu (tada je gospodarstvo palo 0,7 posto), ali ipak veći nego što se očekivalo. Naime, prije nekoliko dana Hina je objavila procjenu sedam ekonomista koji su očekivali stopu pada od 0,4 posto. Najviše pozitivnih očekivanja imali su pritom od turizma s obzirom na to da se u trećem tromjesečju osjećaju rezultati sezone, što se, prema onome što je objavio DZS, i potvrdilo. No očito ne onoliko koliko se očekivalo.

Prema rashodnoj metodi, najveći doprinos rastu BDP-a u trećem tromjesečju 2013. ostvaren je izvozom turističkih usluga, a najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je izvozom roba, izvijestio je DZS.

Prema proizvodnoj metodi najveći doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda ostvaren je u djelatnosti pružanja smještaja te u pripremi i posluživanju hrane, a najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije.

HINA

Ministar Mrsić sindikatima: Ne dam ostavku i ne odustajem

Autor: Marijana Matković / 29.11.2013. Leave a Comment

Sindikalne središnjice povlače se iz pregovora o izmjenama Zakona o radu (ZOR) i Gospodarskoga socijalnog vijeća (GSV) te traže ostavku ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića zbog jednostrano nametnutih rješenja u novom ZOR-u, objavili su u četvrtak čelnici sindikata na konferenciji za novinare ispred Banskih dvora. Također, najavili su prosvjedni skup na Markovu trgu koji će se održati u četvrtak 5. prosinca, kad se očekuje da će Vlada prijedlog Zakona o radu uputiti sa sjednice u Hrvatski sabor. Poručili su da će na nasilje vladajućih odgovoriti koristeći se svim zakonskim mogućnostima, a ”nije isključena ni organizacija generalnog štrajka”, izvijestila je Hina u četvrtak.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever optužio je Vladu da je nevjerodostojan pregovarač jer je jednostrano promijenila već usuglašena rješenja.

Ministar Mrsić, rekao je, ne poštuje prethodni dogovor da radni tjedan ne može biti dulji od 48 sati, a eventualno produljenje može biti utvrđeno samo kolektivnim ugovorom. Sada predlaže da poslodavac može produljiti radni tjedan na 56 sati bez kolektivnog ugovora, a kolektivnim ugovorom i do 60 sati tjedno, rekao je Sever. Upozorio je i na neprihvatljive odredbe o produljenju roka za rad preko agencija za privremeno zapošljavanje te upitao kakvo je to privremeno zapošljavanje na tri godine. ”Vlast je prevarila radnike, nju nije briga za radnike i vlastitu nesposobnost prevaljuje na radnička leđa”, ustvrdio je Sever.

Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a, neprihvatljivim ocjenjuje povišenje dobne granice za odlazak u punu starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina pa je najavio da sindikati na to neće pristati. Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Damir Jakuš kaže pak kako je argument da će ”lakše otpuštanje omogućiti lakše zapošljavanje” neprihvatljiv te da Vlada ruši cijenu rada da bi radnici nesigurni u svoju budućnost pristali na sve.

”Vladin neoliberalni koncept i neznanje ne mogu izvući Hrvatsku iz krize pa je vrijeme da premijer Zoran Milanović građanima kaže da su zatečeni situacijom i da nemaju rješenje”, rekao je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić. Podsjetio je da je Milanović na početku mandata tvrdio kako nema potrebe mijenjati ZOR jer radnička prava nisu velika, a Vlada radi suprotno. Hrvatska ima mnoge probleme, no Vlada nema kulturu dijaloga i iz toga proizlazi većina tih problema, drži Ribić.

”Budite barem malo objektivni, nemojte baš sve svaliti na Vladu!” kazao je pak za autograf.hr ministar rada Mirando Mrsić, koji je na te ocjene odgovorio vrlo službeno i nažalost – kratko. U četvrtak smo ga, naime, zatekli usred saborske rasprave o zakonima kojima se regulira poslovanje fondova u drugomu i trećemu mirovinskom stupu pa smo dobili doslovno dvije minute za ključna pitanja. Onima koji su očekivali ponudu ostavke reći ćemo odmah: ništa od ostavke i ministar od promjena – ne odustaje.

”U političkom životu morate postići ravnotežu između slušanja i razgovaranja, to je onaj trenutak u kojem treba donijeti odluku”, kazao je Mrsić. Na tvrdnju da je pitanje koliko su odluke koje je donijelo Ministarstvo rada kvalitetne kada izmjenama Zakona o radu nisu zadovoljni ni poslodavci ni sindikati, kaže kako to i jest ključni problem: ”Za razliku od nekih drugih zemalja u kojima su se poslodavci i sindikati sami dogovorili o izmjenama, a Vlada samo posredovala, kod nas tog dogovora nije bilo i zato smo morali donijeti odluku koja će očuvati radna mjesta i omogućiti otvaranje novih.” Dodao je kako su poslodavci mnogo puta poslali poruku da je fleksibilizacija radnog vremena jedan od uvjeta za očuvanje radnih mjesta pa je odluka morala ići u tom smjeru.

Za koga, međutim, može biti dobro to što poslodavac ubuduće može odrediti da radnik mora raditi 56 sati, s tim da mu 16 sati iznad 40-satnog radnog tjedna neće biti plaćeno kao prekovremeni nego kao redovni rad, kada se već danas i bez te mogućnosti događa da ljudi rade prekovremeno i za to uopće nisu plaćeni, pitali smo ministra. Treba li zakonom omogućiti izrabljivanje ljudi?

”Prvo, ne radi se o tome da ćete trajno raditi 56 sati tjedno, nego o tome da ćete jedan tjedan raditi 56, a idući 32 sata, ovisno o potrebama rada. Drugo, time ćemo samo uvesti reda jer paralelno s time jačamo i inspekciju rada”, odvratio je ministar odgovarajući odmah i na pitanje je li svjestan toga da ljudi i danas, bez obzira na to što je ZOR-om propisano da redovno možemo raditi do 40 sati tjedno te još osam prekovremeno, često rade dulje a da im to nije plaćeno u skladu s propisima.

Izmjene Zakona o radu, očito, provest će se onako kako su najavljene, bez ustupaka sindikatima i bez promišljanja o tome da bismo mnogo prije nego što se ozakoni mogućnost redovnog rada do 56 sati tjedno ipak morali imati jaku inspekciju rada koja efikasno sprječava kršenja radnih prava, što početkom 2014. godine, kada bi novi ZOR trebao stupiti na snagu, neće ni izbliza biti tako.

Milanović: Za tri godine bit ćemo na zdravijim temeljima

Autor: Marijana Matković / 28.11.2013. Leave a Comment

Hrvatska je godinama živjela iznad svojih mogućnosti, do kraja ove godine javni dug narast će na 195 milijardi kuna, a servisiranje toga duga najveći je uteg u naporima da se što prije izađe iz krize, rekao je premijer Zoran Milanović u srijedu braneći u Saboru prijedlog državnog proračuna za 2014. godinu te fiskalne projekcije za 2015. i 2016. Neodgovorno zaduživanje u vremenima prije recesije, ali i usred nje, u velikoj je mjeri paraliziralo državu, kaže premijer.

Podsjetio je na to da su u 2014. planirani proračunski rashodi u visini 130,5 milijardi kuna, a prihodi 113,1 milijardu, što znači da će proračunski deficit biti veći od 17 milijardi. Deficit opće države dosegnut će tako 5 % BDP-a. U 2015. planiran je deficit od 4,2 %, a u 2016. godini 3 % BDP-a, kazao je premijer i usporedio to s 2011. godinom, kada je – mjereno metodologijom kojom se koristi Eurostat – deficit bio 7,8 %. I to ”s neusporedivo manjim izdacima za servisiranje kreditnih obaveza”, tvrdi premijer.

”Naša je obaveza prema EU-u da proračunski deficit svedemo na manje od tri posto i to ćemo učiniti u sljedeće tri godine”, kazao je premijer. Da će to biti teško, pokazuje i ocjena da se u iduće tri godine može očekivati i rast potrošnje, dijelom zbog dugova, ali i zbog troškova članstva u EU-u te sanacije zdravstvenoga sustava i brodogradnje. Tek kad smanjimo dugove i kad se prestanemo u ovoj mjeri zaduživati kako bismo mogli otplaćivati kredite, možemo računati na ekonomsku stabilnost, kontinuitet gospodarskog rasta i novi val zapošljavanja. Tada ćemo stajati na zdravijim temeljima, smatra premijer. ”A upravo je zapošljavanje naš najviši cilj: to je jedino jamstvo sretnijih ljudi i sretnijega društva. Da bi se to postiglo, Vlada morati balansirati između konsolidiranja javnih financija i poticanja održivoga gospodarskog rasta”, rekao je Milanović.

Govoreći o mjerama koje Vlada planira napraviti da bi se postigao taj cilj, ustvrdio je da se neće dovoditi u pitanje razina socijalnih prava najugroženijih građana, isplata radničkih mirovina te održiva prava branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Uz sveobuhvatne reforme u zdravstvenome, mirovinskome, obrazovnome i socijalnom sustavu te u sustavu državne uprave, reformama u 2014 i 2015. reorganizirat će se ustroj državnih institucija na terenu, a očekuje nas i ozbiljna reforma pravosudne mreže.

Rasprava o proračunu bila je prepuna kritika, no mnoge je razveselila najava da Vlada do daljnjega odustaje od uvođenja poreza na imovinu jer se koalicijski partneri o tome ne mogu dogovoriti. Rekao je to Milanović odgovarajući na pitanje HDZ-ove zastupnice i bivše ministrice financija Martine Dalić, koju je zanimalo može li Vlada jamčiti da u iduće dvije godine neće biti novih poreza ili povećanja poreznih stopa. “Nema novih poreza, ali ima razgovora o porezu na imovinu, o kojemu se ne možemo dogovoriti s koalicijskim partnerima, i od toga ćemo za sada odustati”, kazao je premijer.

HDZ je suglasan s time da su proračunski problemi nerješivi bez gospodarskog rasta, kazala je Dalić te dodala da bi bilo važno da se poboljšaju uvjeti poslovanja i ulaganja te provede reforma javne administracije i uklone zakonske barijere za poslovanje. Iz predloženog proračuna, pak, ona iščitava da će plaće državnih službenika ostati zamrznute, smanjiti se sredstva za mirovine, a zdravstvo generirati nove gubitke. HDZ-ovi zastupnici i bivši ministri u HDZ-ovoj vladi Ivan Šuker i Domagoj Milošević proračun su, pak, ocijenili kukavičkim.

”Hrvatska 2013. nije potrošila na reforme i strateške projekte, već na lutanje”, kazao je laburist Branko Vukšić i dodao kako ne razumije premijera kada kaže da će se financijska konsolidacija temeljiti i na prodaji dijela imovine koja nije strateški važna. ”Ako HPB nije od strateškog interesa, doista ne znam što jest”, kazao je Vukšić. Dodao je kako predizborni slogan SDP-ove koalicije Visoku nezaposlenost zamijeniti visokim BDP-om danas zvuči kao da ga je smislio Grunf iz stripa Alan Ford. Po njegovim procjenama, sadašnjih 356 tisuća nezaposlenih do kraja godine dobit će društvo i narasti na 370 tisuća, a na proljeće iduće godine i na “magičnih” 400 tisuća nezaposlenih. ”Kad bismo 2014. živjeli jednako loše kao u 2013., imali bismo razloga za zadovoljstvo, no u 2014., prema svim pokazateljima i prema projekcijama iz ovoga proračuna, živjet ćemo lošije nego danas”, smatra Vukšić.

Hadezeovac Josip Borić nasmijao je, pak, premijera Milanovića prozivajući ga da je kao premijer ”odustao od našega financijskog suvereniteta te da naše financije daje u ruke europskim birokratima”.

”Ispričavam se što sam se kidao od smijeha dok ste govorili. Postoji točka u kojoj demagogija prelazi u skeč. Dakle, ovo je bio skeč. Dostojan najbolje BBC-jeve produkcije, pa vas pitam je li ovo stvarno skeč ili stvarno mislite ono što ste rekli”, bio je oštar Milanović i upozorio zastupnika kako govori o proceduri prekomjernog deficita. ”Oprostite, iz kojeg vilajeta dolazite. Kakav otpor? Oružani? Vi zaista vjerujete u to da je sramota da Hrvatska u prvoj godini ne pruža otpor EK-u?! Oprostite, ali to je najplića demagogija koja je prešla u skeč”, kazao je premijer.

4 milijarde kuna za gospodarstvo, ali bez optimizma

Autor: Marijana Matković / 27.11.2013. Leave a Comment

Iz HNB-a su nakon sastanka guvernera Borisa Vujčića s predsjednicima uprava osam vodećih domaćih banaka najavili dobre vijesti za gospodarstvenike: stopa obvezne rezerve za banke smanjuje se s 13,5 na 12 %, čime se oslobađa oko 3,9 milijardi kuna koje bi banke mogle plasirati u kredite gospodarstvu. Do kraja tjedna bit će poznato i hoće li sredstva biti plasirana u suradnji s HBOR-om, ili kroz kredite banaka, a procjenjuje se da bi to mogli biti krediti s vrlo povoljnom kamatom. Ona se i sada, naime, za gospodarstvo kreće oko 6 %, a prema predviđanjima povezanima s novom tranšom mogla bi se spustiti i do 4 %, što bi mogla biti dobra prilika za gospodarstvenike koji planiraju širiti ili pokrenuti proizvodnju.

No nitko ne želi kalkulirati kakvi bi mogli biti rezultati jer je od početka krize interes gospodarstvenika za nove kredite padao. Tako je i pri zadnjem smanjenju obveznih bankovnih rezervi, kad se također oslobodio kapital za gospodarstvo, izostao interes poduzetnika. Većina ekonomista i ne sumnja da će i ovaj put izostati veći interes, moguće je da se javi tek dio poslodavaca koji će novim kreditima željeti refinancirati dosadašnje ugovorene uz veću kamatu, mnogo je manje onih koji će se odlučiti za konkretna ulaganja, kažu. Statistika pokazuje da su se ukupne investicije poduzetnika od početka krize do danas smanjile oko 40 %, a procjene samih poduzetnika, odnosno Davora Majetića, glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), za autograf.hr nisu nimalo optimistične.

”Sigurno je dobro da se otvara izvor novoga kapitala jer nam za izlazak iz krize svakako treba jeftin kapital. Najava da bi se kamatna stopa na kredite mogla spustiti na 4 % dobra je vijest. Ako se država zadužila po stopi iznad 6 %, ovo jest kamata koja je prihvatljiva za gospodarstvo. No to nije dovoljno samo po sebi – trebamo okruženje u kojem se taj kapital može oploditi. Tek trebamo vidjeti što će se dogoditi kada nam Europska komisija odredi konkretne mjere te kada se definira proračun za iduću godinu. Za sada, s obzirom na dosadašnju komunikaciju Vlade s nama, ne treba očekivati pretjeran optimizam investitora”, kazao je Majetić. Istaknuo je kako je jedan od razloga nesigurnosti opetovana najava poreza na nekretnine, koji bi se, po zadnjim najavama iz Ministarstva financija, mogao uvesti već iduće godine, kao i povećanje međustope PDV-a samo nekoliko mjeseci pošto je turizmu, na primjer, stopa PDV-a smanjena na 10 %.

”Bilo bi presudno da Vlada napokon izađe s jasnim informacijama o tome što će raditi u iduće dvije godine kako bi se znali svi parametri potrebni za stvaranje dobre poduzetničke atmosfere”, smatra naš sugovornik.

”Za sada ne vidimo promjene koje bi bile potrebne da se to dogodi, kao ni političku odlučnost da se neke stvari promijene, a bez toga ne možete očekivati interes gospodarstvenika za ulaganje”, upozorio je Majetić te dodao kako nije problem samo u prijedlogu Zakona o radu, koji, kako su nedavno ocijenila HUP-ova tijela, ne donosi dovoljne promjene da bi se smanjili troškovi poslovanja, nego u tome što se danas, na primjer, ”više uopće nije razgovaralo o potrebi smanjenja parafiskalnih nameta ili nekih sličnih nepotrebnih troškova koji opterećuju gospodarstvenike”. Nitko više ne govori ni o pravnoj nesigurnosti, odnosno činjenici da se svako malo mijenjaju ključni zakoni ili najave o tome kako će izgledati poslovno okruženje, dodao je.

Majetić ”pomalo čudnima” smatra izjavu potpredsjednika Vlade Branka Grčića u intervjuu za autograf.hr da se poduzetnici okrenu sami sebi i vide kako mogu pokrenuti poslovne aktivnosti pa tek onda kritiziraju Vladu, a i izjavu ministra financija Slavka Linića da je ”sada red na poduzetnicima” koju je ovih dana dao medijima. ”Poslodavcima je cilj rasti i razvijati posao i nitko nas na to ne mora tjerati, no ne možete očekivati da se ulaže u okruženju u kojem nema optimizma i niste sigurni da ćete za uloženih 100 jedinica vratiti barem 105, odnosno zaraditi tih pet. A situacija je takva da imate profit od 0,8 %, i kad maknete grane koje su inače profitne, većina poslodavaca posluje s gubitkom, a u takvoj situaciji ne samo da nisu skloni ulaganjima nego im je puno teže doći do kredita jer ih banke ocjenjuju rizičnima i vrlo su rigidne”, kazao je naš sugovornik.

”Dakle, Vlada mora prednjačiti u tome da stvori pozitivno poslovno okruženje, a sada u njemu ne vlada optimizam”, zaključio je Majetić.

U Hrvatskoj 8 % poduzeća generira 40 % prometa

Autor: Marijana Matković / 26.11.2013. Leave a Comment

Mala i srednja poduzeća koja imaju od 10 do 249 zaposlenih najviše pridonose stvaranju novih radnih mjesta i gospodarskom rastu, piše u izvješću Eurostata. Prema podacima za 2011. godinu, procjenjuje se da od ukupno 22 milijuna poduzeća na području EU-a u tu kategoriju spada njih oko sedam posto. Statistika se odnosi na nefinancijski sektor, dakle bez banaka i sličnih financijskih institucija.

Zanimljivo je da ta poduzeća zapošljavaju 38 posto zaposlenih te stvaraju oko 38 posto ukupnoga prometa na europskome tržištu. Od ukupno 22 milijuna poduzeća čak 93 % su mikropoduzeća, koja ukupno zapošljavaju 30 posto radnika, a na njih se odnosi 17 posto prometa. Oko 0,2 posto su velika poduzeća, u kojima radi 33 posto zaposlenih i na njih se odnosi oko 44 posto prometa.

Ti podaci objavljeni su u povodu europskoga tjedna malog i srednjeg poduzetništva koji se obilježava od 25. do 30. studenoga.

Najveći udio malih i srednjih poduzeća imaju Njemačka, Rumunjska, Luksemburg i Austrija. Udio malih i srednjih poduzeća 2011. bio je najveći u Njemačkoj (18 % poduzeća), slijede Rumunjska i Luksemburg (13 %), Austrija (12 %) , dok ih je najmanje u Češkoj i Slovačkoj (po četiri posto) .

U svim državama članicama udio velikih poduzeća je 0,5 % ili čak i manji.

U većini država članica mala i srednja poduzeća zapošljavaju i najveći udio radnika, u Latviji i Litvi u malim poduzećima radi 51 % zaposlenih, u Estoniji i Luksemburgu 49 %), a među zemljama s visokim udjelom su i Italija (46 %) i Portugal (42 %) . S druge strane, u Velikoj Britaniji i Francuskoj najviše radnika zaposleno je u velikim poduzećima, i to 46, odnosno 37 %.

Prema podacima za 2011., mala i srednja poduzeća generirala su najveći promet u Luksemburgu, čak 60 %, te u Latviji (52 %) i Austriji (49 %), dok u Velikoj Britaniji (56 %), Njemačkoj (52 %) i Finskoj (50 %) pola ili više od pola prometa ostvaruju velika poduzeća.

Hrvatska je otprilike u sredini ljestvice s oko osam posto malih i srednjih poduzeća, dok 0,03 % njih spada u red velikih poduzeća. Mala i srednja poduzeća kod nas ukupno zapošljavaju oko 38 posto zaposlenih, dok na velika otpada 31,7 % radnika. Također, mala i srednja poduzeća generiraju oko 41 posto gospodarske aktivnosti.

Kako je riječ o podacima za 2011. godinu, a tada još nismo imali ozakonjenu mogućnost otvaranja jednostavnih dioničkih društava, bit će zanimljivo vidjeti koliko će se slika promijeniti kada se budu znali podaci za 2012. i 2013. godinu jer je ta mogućnost do sada iznjedrila više od 6000 novih tvrtki. U većini slučajeva riječ o tvrtkama koje imaju jednoga ili najviše dvoje zaposlenih i otvorene su zapravo radi samozapošljavanja pa ne treba očekivati velik porast gospodarskih aktivnosti na toj strani. Ipak, razvojem ekonomije takve bi tvrtke, smatraju stručnjaci, mogle imati budućnost jer se brzo mogu prilagoditi uvjetima tržišta, od novoga zapošljavanja do promjene djelatnosti.

Blaži pad, pa novo klizanje BDP-a do kraja godine

Autor: autograf.hr / 25.11.2013. Leave a Comment

Unatoč dobroj turističkoj sezoni, makroekonomisti procjenjuju da ni u trećem tromjesečju hrvatsko gospodarstvo nije uspjelo izaći iz recesije, pa premda sporije nego u prethodnome tromjesečju, očekuju pad bruto domaćeg proizvoda osmi kvartal zaredom, izvijestila je Hina.

Državni zavod za statistiku objavit će potkraj idućega tjedna prvu procjenu BDP-a u trećem tromjesečju, a sedam makroekonomista, koji su sudjelovali u Hininoj anketi, procjenjuju da je gospodarstvo u prosjeku oslabjelo 0,4 posto na godišnjoj razini. Pritom jedan očekuje stagnaciju, a ostali pad u rasponu od 0,2 do 0,7 posto, što je manji pad u odnosu na drugo tromjesečje, kad je BDP skliznuo 0,7 posto.

Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni. Postojala je nada da bi u trećem tromjesečju, zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, gospodarstvo moglo porasti. Podaci DZS-a pokazuju da je u prvih devet mjeseci bilo 4,8 posto više turista nego u istom lanjskom razdoblju, dok je noćenja bilo 3,1 posto više.

”Smatramo da će uslužni sektor, koji je pod znatnim utjecajem turizma, pozitivno djelovati na kretanje BDP-a, ali nedovoljno da bi došlo do njegova rasta na godišnjoj razini”, navodi jedan od makroekonomista u anketi.

Promet u trgovini na malo, podržan potrošnjom stranih turista i fiskalizacijom, neprestano je rastao od svibnja do kolovoza, da bi u rujnu neočekivano pao za 0,5 posto na godišnjoj razini.

”Pretpostavljamo da bi blagi pozitivan doprinos mogao doći od najveće komponente BDP-a, potrošnje kućanstava. Rezultati prometa u trgovini na malo upućuju na rast u trećem kvartalu, uglavnom zbog uspješne turističke sezone. No, pozitivan doprinos domaće potražnje nije na vidiku, s obzirom na rast nezaposlenosti, a pad zaposlenosti i raspoloživa dohotka”, navodi se u anketi.

I dok bi potrošnja u trećem tromjesečju, kao i u drugom, mogla pozitivno utjecati na BDP, negativan se utjecaj očekuje od industrijske proizvodnje, koja je u tri ljetna mjeseca potonula 3,8 posto na godišnjoj razini. To predstavlja ubrzanje pada proizvodnje, s obzirom na to da je u drugom tromjesečju skliznula za 2,5 posto.

”Trendovi u industrijskoj proizvodnji ostaju nepovoljni i predstavljaju uteg oporavku”, navodi jedan od makroekonomista. Uteg gospodarstvu predstavlja i pad građevinskih radova u proteklom tromjesečju za 5,7 posto na godišnjoj razini.

”Padu BDP-a pridonio je i pad investicija, ponajviše u građevinskom sektoru nakon lokalnih izbora”, navodi se u anketi. Negativno će na BDP utjecati i pad robnog izvoza. U prvih osam mjeseci izvoz je, izražen u eurima, smanjen za 6,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz oslabio za 1,4 posto.

Stručnjaci očekuju negativan saldo neto izvoza zbog pogoršanja u robnoj razmjeni, predvođenog padom izvoza nakon izlaska iz CEFTA-e.

Premda se nepovoljni trendovi nastavljaju, pojedini makroekonomisti te neke domaće i strane institucije smanjili su posljednjih mjeseci procjene pada hrvatskoga gospodarstva u ovoj godini. Tako sedam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da će BDP u 2013. oslabiti za 0,9 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali pad od 1 posto. Pritom svi očekuju pad gospodarstva, i to u rasponu od 0,6 do 1,25 posto.

Nedavno je i Ekonomski institut Zagreb smanjio svoju prognozu pada gospodarstva u ovoj godini s 0,9 na 0,7 posto. Toliki pad očekuje i Europska komisija, koja je u jesenskim prognozama snizila procjenu pada s prethodnih 1 posto. I Hrvatska narodna banka očekivala je u ovoj godini pad od 1 posto, da bi nedavno poručila kako bi, ipak, mogao biti nešto manji. Misija Međunarodnoga monetarnog fonda procjenjuje da će BDP ove godine skliznuti 0,75 posto, dok Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) očekuje pad od 0,8 posto.

Vlada tako ostaje usamljena u svojoj optimističnoj procjeni o rastu gospodarstva u ovoj godini za 0,2 posto. I dok se u trećem tromjesečju očekuje usporavanje pada, u posljednjem ovogodišnjem kvartalu klizanje BDP-a ponovno bi se moglo ubrzati.

”Tijekom četvrtog tromjesečja možemo ponovno očekivati nešto snažniji pad BDP-a, s obzirom na to da je na kraju i početku godine dominantan utjecaj domaćih generatora rasta. A potrošnja kućanstava i dalje je pod negativnim utjecajem rasta nezaposlenosti i stagnacije realnih dohodaka. Stoga će u 2013. BDP zabilježiti pad petu godinu zaredom. Od 2008. Hrvatska je izgubila više od 11 posto realnoga BDP-a”, zaključuje jedan od makroekonomista u Hininoj anketi.

(Hina)

Švicarci riješeni, euribor prijeti kreditima u eurima

Autor: Marijana Matković / 23.11.2013. Leave a Comment

Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju donekle će ublažiti probleme koje imaju građani s kreditima u švicarskim francima, no ne rješavaju tempiranu bombu povezanu sa svim kreditima s promjenjivim kamatama, upozorili su u petak iz Udruge Franak. Problem je u načinu formiranja kamatne stope, odnosno njezina varijabilnog dijela, koji bi dužnicima s promjenjivom kamatom u budućnosti mogao prirediti neugodna iznenađenja.

”Onima koji imaju stambene kredite s valutnom klauzulom vezanom za franak rate kredita smanjit će se 10 do 20 posto. Problem su svi ostali krediti u kojima nisu ugovoreni parametri za izračun kamatne stope. U svim tim ostalim kreditima banke bi trebale uskladiti parametre s dužnicima, što je gotovo nemoguće bez intervencije države”, upozorio je Goran Aleksić iz Udruge Franak komentirajući Linićev zakon u Dnevniku Nove TV u petak.

Naime, zakonom je propisano da banka za sve buduće promjene kamatne stope, kao podlogu za buduće promjene kamatnih stopa – i u svim novim kreditima, i u onima do sada ugovorenima uz promjenjivu kamatnu stopu – mora ugovoriti promjenjive parametre, njezin fiksni dio i razdoblja promjene kamata. Većina banaka odlučila se pritom za euribor tako da su kamatnu stopu podijelile na fiksnu maržu, a euribor je promjenjivi dio kamate.

No, u Udruzi Franak upozoravaju kako je euribor trenutačno na povijesno najnižim razinama i sigurno je da više ne može padati, nego samo rasti, što znači da se kamatne stope na kredite u varijabilnom dijelu kamatne stope ubuduće mogu samo povećavati. Ukratko, dužnici s promjenjivim kamatama u drugim valutama ubuduće bi mogli imati problema s rastom rata zbog povećanja kamate. Poklopi li se to s promjenom tečaja valute – a tečaj eura u zadnje vrijeme već je prešao magičnu granicu od 7,5 kuna za euro i u petak je srednja vrijednost bila 7,64 kune – povećanje mjesečne rate moglo bi opteretiti kućne budžete, upozoravaju stručnjaci iz Udruge Franak.

Inače, procjene nakon dogovora Ministarstva financija i banaka o novoj kamatnoj stopi pokazale su da će uštede biti nešto manje nego da se primijenilo prvotne izmjene zakona, u čijoj izradi banke nisu sudjelovale. Prve procjene pokazuju da će se promjena više isplatiti onima koji su kredit uzeli kasnije, ili na dugi rok, odnosno onima koji su tek na početku otplate, jer veći dio rate još čini kamata, dok će oni koji su već na polovici otplate ostati nešto kraćih rukava. Računica Ministarstva financija pokazala je da bi se rate u prosjeku trebale smanjiti jednu petinu, što, naravno, ovisi o tome kada je kredit ugovoren, kolika je rata i u kojoj je fazi otplate.

Sve više nezaposlenih i umirovljenika

Autor: Marijana Matković / 22.11.2013. Leave a Comment

”Brojač nezaposlenih” na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u četvrtak je nastavio pokazivati vrlo negativne trendove na tržištu rada. U 11 sati pokazivao je da u evidenciji Zavoda imamo 352 924 nezaposlenih, a već u 14 sati u tome je neslavnom društvu bilo 465 osoba više. Istodobno na Zavodu je bilo ponuđeno 4711 slobodnih radnih mjesta, dakle posve zanemariv broj u usporedbi s brojem onih koji traže posao.

Ipak, to ne odražava stvarno stanje jer poslodavci već godinama nemaju obvezu prijaviti HZZ-u slobodna radna mjesta pa je ovo samo broj poslodavaca koji radnike traže baš preko Zavoda.

Zanimljivo je da se nastavlja trend povećanog odljeva nezaposlenih sa Zavoda zbog zaposlenja, što ipak nije dovoljno da ublaži velik priljev u evidenciju. Tako su od početka godine do početka studenoga iz evidencije zbog zaposlenja brisane 193 142 osobe, što je oko 7000 više zaposlenih u usporedbi s cijelom prošlom godinom, odnosno čak 70 300 više zaposlenih sa Zavoda u usporedbi, na primjer, s 2009. godinom, koju smo doživjeli kao prvu godinu u kojoj su se ozbiljnije osjetile posljedice velike globalne gospodarske krize. Od početka godine do kraja listopada Zavod je pak imao u ponudi ukupno 127 615 radnih mjesta.

No golema većina zapošljava se na određeno, što praktično znači da se za nekoliko mjeseci i vraćaju na Zavod, pokazuju podaci. Tako je ove godine od 193 000 zaposlenih posao na određeno dobilo 162 108 osoba, a samo 10 577 njih zaposleno je na neodređeno. Valja naglasiti da je prethodnih godina njihov udio ipak bio nešto veći, što upućuje na sve veći trend povremenog zapošljavanja. Ostali brisani iz evidencije zbog odlaska u svijet rada zaposleni su na neki drugi način, vjerojatno na temelju ugovora o djelu, slijedom kojega se plaćaju doprinosi i gubi status nezaposlene osobe.

Na negativne trendove upućuje i statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Naime, krajem listopada imali smo 1 475 496 osiguranika, što je oko 42 700 osiguranika više u odnosu prema kraju prošle godine. Ostane li do kraja godine tako, ovo bi mogla biti prva godina s pozitivnim saldom, nakon četiri godine kontinuiranog pada broja osiguranika. No trendovi na dnevnoj razini pokazuju da je upitno hoće li biti tako jer je već dulje vrijeme mnogo više onih koji se odjavljuju nego prijavljuju u evidenciju. Tako je Zavod prema podacima za srijedu 20. studenoga zaprimio prijavu u evidenciju 1902 radnika, no istodobno je bez posla ostala 2571 osoba. Ukratko, samo u jednom danu bez posla je ostalo 670 osoba.

Istodobno, cijelu ovu godinu lagano raste broj umirovljenika, u prosjeku 0,3 % mjesečno u usporedbi s prethodnim razdobljem. U listopadu smo tako imali 1 219 072 umirovljenika, što je 1870 više u odnosu prema prosincu prošle godine, a odnos između broja zaposlenih i umirovljenika ”zacementiran” je na neodrživih 1,21 prema 1 – nakon što smo u prvim mjesecima godine bilježili 0,03 zaposlenog više koji izdvaja za jednu mirovinu. Očito i taj odnos polako, ali sigurno klizi prema granicama koje neće biti održive.

Novo zaduženje zbog povoljnog trenutka na tržištu

Autor: Marijana Matković / 21.11.2013. Leave a Comment

Novo izdanje državnih obveznica, a riječ je o 1,75 milijardi dolara, predfinanciranje je za iduću godinu jer je Vlada procijenila da je do kraja ove godine povoljnije razdoblje za zaduživanje nego što će biti poslije, kazao je u srijedu zamjenik ministra financija Boris Lalovac za Hrvatski radio.

Hrvatska je dan prije izdala 10-godišnje obveznice vrijedne 1,75 milijardi dolara, odnosno oko 10 milijardi kuna, uz prinos od 6,2 posto, koji je, zahvaljujući velikom interesu ulagača, niži od ciljanih 6,375 posto. Ipak, riječ je o visokoj kamatnoj stopi, koja je u uvjetima kad nema gospodarskog rasta znatno opterećenje za proračun. Podsjetimo, u ožujku ove godine ugovoreno je prethodno izdanje 10-godišnje dolarske obveznice, kada je prinos bio 5,625 posto.

Procjenjuje se da je s obzirom na interes izdanje moglo biti i do pet puta vrjednije. Naime, ukupna vrijednost ponuda premašila je 8,5 milijardi dolara, što upućuje na još i sad veliko povjerenje investitora.

No i sam trenutak očito je bio povoljan jer slično su – samo nešto povoljnije – prošle i mađarske i slovenske obveznice. Mađarska je dan prije Hrvatske izdala 2 milijarde dolara vrijedne obveznice na rok od deset godina i s prinosom od 5,93 posto i ponuda je također dosegnula pet puta veću vrijednost, a Slovenija je državne vrijednosne papire ”utopila” još krajem prošlog tjedna. Riječ je o trogodišnjem izdanju, s kamatom od 4,7 posto. Inače, obveznice slovenske države na rok od deset godina u ovom trenutku dosežu prinos od 5,88 posto.

Lalovac je istaknuo da to zaduženje nije za pokrivanje rashoda ove godine, već je riječ o predfinanciranju za iduću godinu jer je Vlada procijenila da je razdoblje do Nove godine povoljnije za zaduživanje zbog popustljive monetarne politike američke središnje banke. Objašnjenje je vrlo zanimljivo s obzirom na to da je ministar financija Slavko Linić donedavno tvrdio kako neće biti potrebna nova zaduživanja do kraja ove godine, zadnji put na MMF-ovu godišnjem sastanku prije otprilike mjesec dana.

Očito, ipak je odlučio iskoristiti povoljan trenutak na tržištu jer se iduće godine, zbog oporavka američkoga gospodarstva, očekuje smanjenje poticaja američkog Feda, zbog čega bi kamate i prinosi na svjetskim financijskim tržištima mogli porasti, a već u prvim mjesecima iduće godine na naplatu dolaze velike otplate duga, no novca za njihovo pokriće u proračunu – nema. Naime, u veljači 2014. dospijeva obveznica od 667,9 milijuna eura, u travnju euroobveznica vrijedna 512,5 milijuna eura, a prema prijedlogu proračuna planira se da će proračunski manjak u 2014. biti veći od 17 milijardi kuna.

Prema dosadašnjim najavama, taj bi manjak mogao biti razlog i za nova zaduženja iduće godine, odnosno ministar Linić to je i potvrdio. ”Hrvatska će se idućih pet do šest godina neprekidno zaduživati”, najavio je nedavno. Opravdanje za nova zaduženja vidi u politici bivših vlada, za koje tvrdi da su kredite usmjerile u potrošnju, a ne u razvoj.

S obzirom na prijedlog proračuna za 2014. te fiskalne projekcije za 2015. i 2016. godinu, u kojima razvoja gotovo i nema, sve bi snage trebale biti usmjerene na što efikasnije povlačenje novca iz EU-ovih fondova, no kako sada stvari stoje, već u 2013. i u tom bismo segmentu mogli biti u minusu.

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!