autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Sramota

Autor: Marinko Čulić / 14.01.2021. Leave a Comment

Marinko Čulić

Marinko Čulić

Mnogi s razlogom misle da je protekla godina bila grozna, ali zaboravljaju da je to logična posljedica sramotnog stoljeća u kojem je kapitalizam najprije pokazao lice inovativnog napretka, a onda se srozao u parazitsko društvo, ravnodušno prema zaraznim bolestima, potresima, općenito prema socijalnoj državi

 

 

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

 

Filed Under: NOVOSTI Tagged With: kapitalizam, kriza, Marinko Čulić, Novosti

Kakav će svijet biti poslije korone?

Autor: Anna Maria Grünfelder / 15.11.2020. Leave a Comment

Anna-Maria GruenfelderPrema anketama demoskopskih instituta u srednjoeuropskim zemljama, pitanje 2020. godine je kakav će svijet biti poslije korone. Prosječno svaki drugi Europljanin, dakle prosjek svih zemalja Europske unije, priznao je da ga ovo pitanje ne samo zanima, nego i zabrinjava, nakon što su se Europljani suočili s lockdownom u ožujku ove godine.

Međutim, tada je isti postotak ispitanika vrijeme ”poslije korone” predviđao za drugu polovinu 2020. godine, ili ”u doglednoj budućnosti”, a svoja predviđanja ograničavao na ”dogledni”, ”relativno izdrživ” rok.

Za razdoblje ”žeđi”, ali s izgledom da će se vratiti vrijeme za opuštanje, razmišljalo se: ”Svaka kriza nas nečemu uči. Ne što nam oduzima, nego čemu nas uči…” (Jadranka Brnčić).

A uči nas disciplini, solidarnosti, povjerenju u stručnost ljudi koji trenutno odlučuju o mjerama zaštite te pomažu nezaštićenima. Nadalje, uči nas da cijenimo zalaganje, trud i stručnost medicinskog osoblja, pomaže nam da se suočavamo s vlastitim strahovima, uči nas kako da se nosimo s traumama, prolaznošću, poniznosti i odricanjem od osjećaja superiornosti, uči nas humoru, odgovornosti…

Koliko god kriza bila traumatična, ona je u nečemu i vrlo korisna. Ako smo shvatili da u svakom slučaju, ma kolikogod to žarko željeli, nema povratka na staro, imamo prigodu raditi na sebi, i kao pojedinci i udruženi kao društvo, te ponovno svjesno odabirati. Ne samo kako ćemo prebroditi krizu, nego i kako ćemo nastaviti živjeti poslije.

Socijalni mediji, dakako, nisu socijalni u smislu solidarnosti, spremnosti na pomoć i komunikacije – to su ljudi koji se njima služe u cilju socijalnog i solidarnog djelovanja

A koje ćemo karakterne osobine nužno morati usvojiti ili razvijati, to je u navedenom tekstu već pojasnila Jadranka Brnčić.

Potrebne vještine treba ”uzemljiti”. To znači da ih treba prilagoditi za potrebe svakodnevice i preispitati sferu u kojoj će morati djelovati. To može biti solidarnost, odgovornost, savjesnost, uvažavanje svakog ponaosob…

Gore navedeno pitanje ove jeseni je i dalje aktualno, a ”dogledni rok” pretvorio se u neizvjesnu vječnost. Ljudi traže utjehu, solidarnost i socijalnu sigurnost.

U Beču, za kojeg su se i domaći i stranci zaklinjali da ”nikad ne bi očekivali da će i taj grad dospjeti pred nišane IS-ovih boraca, doživio je stravičan teroristički napad. Samo da podsjetimo, glavni grad Austrije osamdesetih godina bio i te kako učestala meta PLO-a, njihovih oružanih ”ratnika” i oružano-zločinačkih guerillerosa.

Nije samo teroristički napad na Dušni dan mnoge usmjerio prema digitalnim medijima kao novim ”dušobrižnicima” i ”savjetnicima”, već je korona socijalne medije uzdigla na pijedestal komunikacije, nezamjenjive u uvjetima socijalne apstinencije.

Osamljenost stanovnika velikih, ali i malih gradova pa čak i sela bila je već dugo tema arhitekata stanogradnje, a kriza zbog korone je već prisutni problem samo zaoštrila.

Socijalni mediji, dakako, nisu socijalni u smislu solidarnosti, spremnosti na pomoć i komunikacije – to su ljudi koji se njima služe u cilju socijalnog i solidarnog djelovanja.

No vidljivo povećan broj pozitivnih socijalnih akcija u koje se građani uključuju, prema nalazima socioloških istraživanja, proizlazi da su ljudi doista postali solidarniji i socijalno osjetljiviji.

Umjesto govora mržnje, netrpeljivosti i huškanja, sada dolazi do izražaja pozitivna strana socijalnih mreža. Umjetnici streamaju koncerte, preko medija se upućuju pozivi na dobrotvorne akcije, javljaju se spontane akcije solidarnosti pacijenata s medicinskim sestrama i liječnicima protiv kritika iz javnosti.

Vjerske vođe prepoznali su mogućnost virtualnog komuniciranja s vjernicima u vidu slavljenja misa i bogoslužja. Iako to nije ”ono pravo”, ipak nadoknađuju sve što vjernicima nedostaje u ovim vremenima.

Do sada su socijalne mreže funkcionirale paralelno s fizičkim socijalnim kontaktima. U sadašnjoj krizi društvene mreže moraju u potpunosti fizički kontakt nadomjestiti svojom tehnikom.

Ali moram iznijeti osobnu opasku i kritičnu primjedbu. Možda nisam dovoljno informirana, ali nedostaju mi spontani kontakti svećenika s vjernicima. Ne bi bilo zgorega da ponekad telefonski pozovu pojedince i upitaju ih kako su i treba li im nešto.

Prema anketama demoskopskih instituta u srednjoeuropskim zemljama, pitanje 2020. godine je kakav će svijet biti poslije korone

Pretpostavljam da osamljene osobe imaju potrebu za kontaktom, a zaziru od toga da same pozovu za pomoć.

Dostupnost informacija brzo i simultano s događajima, doprinosi osjećaju osobne sigurnosti. Umjesto fizičkog kontakta uspostavljena je digitalna veza – home-office. Očito će se to uvriježiti kao glavni način funkcioniranja radnih procesa, a u to su sigurni mnogi današnji menadžeri.

I u tom kontekstu će osamljenost biti ”tema”, koja mora zaokupirati ne samo osamljene osobe, nego i njihove poslodavce.

Prijedlog je da se organizira zajednički rad u stambenim jedinicama, a to bi bila jedna radna soba za više osoba koje se povežu. U tom kontekstu nije zanemariva ušteda energije i resursa.

Analogno se taj projekt (Vertical Village) preporuča i u domovima umirovljenika, gdje korisnici pate zbog odvojenosti od svojih obitelji.

Što se toga tiče ne treba izmišljati toplu vodu jer zajedničko stanovanje, rad i planiranje slobodnog vremena postoje već u modelima diljem svijeta, gdje se razmišlja o provedivosti, ekonomičnosti i zadovoljavanju što više osobnih, emocionalnih i fizičkih potreba korisnika, a uz to uče mlađi od starijih i vice versa.

Povratak na stari stil života daleka je i nesaglediva perspektiva. Ima, hvala Bogu, ljudi koji ne žele sanjati o budućnosti. Nekima je budućnost sadašnjost. Što se manje može kontrolirati i kalkulirati život izvan svojih četiriju zidova, to je važnije mjesto i kutak u koji se netko može skloniti i povući.

Novi odnos prema našim domovima nije radi generalnog preuređenja i temeljite obnove, nego proizlazi iz reorganizacije u cilju odbacivanja ili odricanja od obilja, od nepotrebnog i to suvislim darivanjem, odnosno dijeljenjem s drugima kojima su neke stvari nužne.

U tome ima i ekonomskog razmišljanja prijeko potrebnog u narednom vremenu koje karakterizira neizvjesna socijalna sigurnost, vezana uz zadržavanje radnih mjesta i primanje plaća.

Skromnost se vraća, zamjećuju arhitekti i dizajneri. Ljudi imaju potrebu vratiti sebi osjećaj doma, a time kontrolu nad prostorom, što je jednako kontroli nad vlastitim životima.

Zapitat ćemo se jednog dana, kako smo se prije vraćali u naše domove i sve u njima koristili bez razmišljanja i bez zahvalnosti.

Promatramo li sada naše ponašanje prema stvarima kojima se okružujemo, kritičnije i s više pažnje prema njihovoj svrsi, izoštrit ćemo našu svijest da ništa nije razumljivo samo po sebi, nego djelo nečijih ruku. Obzirnost prema stvarima polučuje obzirnost prema čovjeku.

Neka to bude prizemni, down-to-earth poticaj za riječ globalnog značenja solidarnost. U sadašnjoj situaciji izgleda da trend prema pozornosti i pažljivosti, nije tek kratkotrajni pokušaj da se iz nužde pravi vrlinu, nego se radi o promjeni paradigme.

Osamljenost stanovnika velikih, ali i malih gradova pa čak i sela bila je već dugo tema arhitekata stanogradnje, a kriza zbog korone je već prisutni problem samo zaoštrila

Čovjek koji se ponosio time da je suvremeni nomad, kod kuće, svugdje, bilo gdje. ”Sažaljevao” je sebe zbog toga (jer je i to pravi stres), sažaljeva se na visokom nivou. Najviše cijene dom oni koji ga (više) nemaju, nemaju kutka u koji se mogu povući od (previše) javnosti.

Kriza je iznudila pretvorbu stana u središte životnih interesa. Čovjek više ne izlazi ujutro da bi krenuo na radno mjesto. Sada živi, radi i odmara se na jednome mjestu.

Arhitekti vjeruju da će se stubokom promijeniti stil stambene arhitekture, da će se vratiti od posve otvorenog stanovanja ”kao u staklarni”, natrag prema manjim jedinicama, jer je svakom čovjeku potrebna ”niša” privatnosti.

Anselm Grün je svoju knjigu o tome što znači dobar život za ”izazovna vremena” (Was gutes Leben ist. Orientierung in herausfordernden Zeiten; Freiburg, 2020.) sažeo u perspektivu: ”Skromnost, vidjeti što čini dobro nama svima i okolišu”.

Doista, kriza je šansa ili kako Nijemci kažu: Nužda potiče stvaralaštvo (Not macht erfinderisch), potiče razmišljanje od planova za budućnost prema sadašnjosti.

Što mogu ostvariti već danas od onoga što kanim poduzeti u budućnosti, ili kako dizajnerica i arhitektica Oona Horx-Strathern kaže: ”Re-gnoza umjesto prognoza”.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Filed Under: ADVOCATA DIABOLI Tagged With: Advocata diaboli, Anna Maria Grünfelder, Korona, kriza

Čemu nas uči sadašnja kriza

Autor: Jadranka Brnčić / 07.11.2020. Leave a Comment

Jadranka Brnčić

Jadranka Brnčić

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju, vrlo aktualnu kolumnu, zbog spriječenosti autorice).

Svaka kriza nas nečemu uči. To najčešće ne primjećujemo odmah. Vidimo kasnije. Kad prođe i kad njezine posljedice uspijemo integrirati u naš život i krenuti dalje. Stoga bi se trebalo već sad pitati ne što nam oduzima, nego čemu na uči. [Read more…]

Filed Under: PARRHēSIA Tagged With: budnost, ekološka ravnoteža, Jadranka Brnčić, kriza, Parrhēsia, radikalna promjena, učenje, vrijednosti

Krajnji je rok da političari odgovore kako živjeti u krizi

Autor: Anna Maria Grünfelder / 28.06.2020. Leave a Comment

Anna-Maria GruenfelderPoslije krize je prije krize, moglo bi se parafrazirati trenutno stanje u Hrvatskoj. Sve više do sada doživljenih ”simptoma” govori u prilog slutnji da će se scenario ponavljati. Održavanje izbora u ovoj situaciji iole informiranijim građanima dojmi se kao bijeg odgovornih od novih izazova, i od posljedica prve krize koje će se tek manifestirati. [Read more…]

Filed Under: ADVOCATA DIABOLI Tagged With: Advocata diaboli, Anna Maria Grünfelder, kolumna, kriza, Laudato si, papa Franjo

Premijerov silogizam

Autor: Željko Ivanković / 18.04.2020. Leave a Comment

Željko Ivanković

Željko Ivanković

Nekad davno, davno, kad sam prvi put sreo i upoznao Radomira Konstantinovića, na jednom skupu o Krleži na kojemu sam i sâm sudjelovao, kad je na njega došao red svoj je govor počeo rečenicom: ”Naša je kriza velika, dakle naše su šanse velike”. [Read more…]

Filed Under: (NE)MIRNA BOSNA Tagged With: glupost, Koronavirus, kriza, Nemirna Bosna, Radomir Konstantinović, šansa, Željko Ivanković

Spašavaju nas ostaci javnog zdravstvenog sustava bivše države

Autor: Marko Vučetić / 28.03.2020. Leave a Comment

Marko Vučetić

Marko Vučetić

Kriza je razdjelnica između onoga na što smo navikli, s čime smo se familijarizirali i što smatramo zadanim i trajnim, i onoga što dolazi kao nepoznato te izaziva tjeskobu. Kriza počiva na strahu, bojimo se nečeg konkretnog, zamislivog, izvjesnog. [Read more…]

Filed Under: PRESUMPCIJA UMNOSTI Tagged With: kriza, Marko Vučetić, Presumpcija umnosti, zdravstveni sustav

Ima li smisla moliti se Bogu u krizama?

Autor: Dragutin Matak / 25.03.2020. Leave a Comment

Dragutin Matak

Dragutin Matak

Naziv nove kolumne na Autografu – ESHATON je grčki pridjev koji se obično razumije kao ”sudnji dan”. Međutim, to značenje je tek uski segment njegova bogata sadržaja. Riječ je o govoru o budućnosti kao Drugom dolasku Isusa Krista koji daje smisao svega što postoji, jer uskrsnuće mrtvih i život na obnovljenoj Zemlji su središnji sadržaj kršćanske nade. Na tu stvarnost ukazuju biblijski znakovi vremena. Namjera mi je, jer sam kršćanski teolog, pisati o sadašnjosti imajući u vidu ovu budućnost. [Read more…]

Filed Under: ESHATON Tagged With: Bog, C.S. Lewis, Dragutin Matak, Eshaton, kriza

Čemu nas uči sadašnja kriza

Autor: Jadranka Brnčić / 25.03.2020. Leave a Comment

Jadranka Brnčić

Jadranka Brnčić

Svaka kriza nas nečemu uči. To najčešće ne primjećujemo odmah. Vidimo kasnije. Kad prođe i kad njezine posljedice uspijemo integrirati u naš život i krenuti dalje. Stoga bi se trebalo već sad pitati ne što nam oduzima, nego čemu na uči. [Read more…]

Filed Under: PARRHēSIA Tagged With: budnost, ekološka ravnoteža, Jadranka Brnčić, kriza, Parrhēsia, radikalna promjena, učenje, vrijednosti

Kriza EU – kriza autentičnosti

Autor: Jacqueline Bat / 21.02.2019. Leave a Comment

Jacqueline Bat

Jacqueline Bat

U vrijeme kad nam se približavaju novi izbori za EU parlament, svi smo svjesni da je Europska unija onakva kako su je njeni osnivači zamislili u dubokoj krizi. Polovica EU zemalja (točno njih 14 od 28 ) ima manjinske vlade u čijim su konstelacijama male stranke koje bez velikih s kojima koaliraju ne bi bile u parlamentu, a u toj su kombinaciji često i vrlo glasne, kad već nisu snažne. [Read more…]

Filed Under: NADA I ODGOVORNOST Tagged With: EU, Jacqueline Bat, komunizam, kriza, liberalizam, Machiavelli, migrantski val, politika

Kriza humanistike i kriza humanosti

Autor: Marko Vučetić / 21.02.2019. Leave a Comment

Marko Vučetić

Marko Vučetić

Martha C. Nussbaum promišljala je odnos demokracije i humanistike te je došla do zaključka kako kriza humanistike dovodi do krize demokracije. [Read more…]

Filed Under: PRESUMPCIJA UMNOSTI Tagged With: demokracija, ekonomija, kriza, Marko Vučetić, Martha C. Nussbaum, Presumpcija umnosti

  • 1
  • 2
  • 3
  • …
  • 6
  • Next Page »

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Država će financirati obnovu i onima bez novca

    Država će financirati obnovu i onima bez novca

    anja-kozul
  2. Slučajna Hrvatska

    Slučajna Hrvatska

    marinko-culic
  3. Božje Novosti

    Božje Novosti

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Pomoć stiže sa svih strana

    Pomoć stiže sa svih strana

    novosti
  2. Sve su to naši ljudi

    Sve su to naši ljudi

    vladimir-jurisic
  3. Da mi je još tri metra drva

    Da mi je još tri metra drva

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  2. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.
  3. SNV sakuplja pomoć za stradale

    SNV sakuplja pomoć za stradale

    30.12.2020.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se