novinarstvo s potpisom
Marko Vučetić
Neprestano ponavljam da je naše društvo u osnovi jadno, ali i da se na fatalizam jada ne smije pristati. Filozofija nije kabinetska disciplina, ona nema predmetnih ograničenja, sve propitkuje, ništa joj nije sveto i pred ničim ne iskazuje strahopoštovanje. Kritika radi kritike je bijeg u kukavičluk ili nespremnost da se susretne s vlastitim jadom. [Read more…]
Damir Grubiša
Hrvatska će od početka sljedeće godine biti do kraja integrirana u Europsku uniju: ući će u schengensko područje i usvojit će euro, zajedničku europsku valutu.
I konačno će se osloboditi nesretnog imena vlastite valute – nazvana ”kuna” po krvoločnoj životinjici koja pustoši po kokošinjcima, a koja u svijetu, neizbježno, asocira na valutu ustaške marionetske države, koja nije bila nikakva ”realizacija povijesnih težnji hrvatskog naroda”, kako je to pokušavao hrvatski predsjednik-vrhovnik Franjo Tuđman predstaviti domaćoj i stranoj javnosti, već nacifašistička tvorba koja je po okrutnosti i divljaštvu nadmašila i svoje zaštitnike. [Read more…]
Vedran Salvia
I taj nogomet sve više gubi smisao i postaje dosadan.
Doduše, treba reći da je katarsko prvenstvo autoru ovog teksta došlo u vrijeme njegovog otrežnjenja od nogometa. Pamte se i dani sportskog fanatizma pa se lako prisjetiti i spavanja s loptom, gumenom, još joj se u nosu osjeća miris… [Read more…]
Marko Vučetić
Jean-Paul Sartre je slobodu poimao kao svojevrstan ”rez ništavila”, odnosno mogućnost da se čovjek odijeli od vlastite prošlosti koja bi ga uvjetovala da nešto mora činiti. Da nema ”reza ništavila” djelovali bismo, potpuno bezlično, kao puki element u uzročno-posljedičnom lancu. [Read more…]
Marko Vučetić
Jedno od temeljnih obilježja suvremenog svijeta je da se sve što jest, kao i sve što je do sada bilo, dovodi u pitanje, pa tako i smrt. Ma koliko to paradoksalno zvučalo, uspjeli smo i samu smrt dovesti u krizu. No krizom smrti ne nastaje život, on se samo gubi na smislenost. [Read more…]
Ivan Obadić
(Foto: Branko Nađ)
U prvoj kolumni mislio sam se osvrnuti na reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja – teme koja je sada aktualna u našoj akademskoj zajednici. Ali odlazak Vladimira Pavlinića, kojega sam osobno poznavao, potaknuo me da napišem njemu posvećenu kolumnu. [Read more…]
Fra Ivan Šarčević
(Foto: Armin Durgut / Pixsell)
Poznati bosanski franjevac u intervju za Dnevni list upozorava kako ”u makijavelizmu Dragana Čovića” – pisao je davno Ivan Lovrenović upravo u kontekstu Čovićeve tobožnje brige za hrvatski narod – ”uvijek iznova zapanjuje surova beskrupuloznost i potpun nedostatak odgovornosti koja se pretpostavlja kod javnih osoba s demokratskim legitimitetom”. Zato uopće nisu nevažni ni Komšić ni Krišto, ali samo kad se zna tko je hrvatski car. I kad se zna tko se sve slijepo divi carevom starom ruhu! [Read more…]
Ante Tomić
Kratko nakon što je u Oluji ostvario svoj životni san, Franjo Tuđman je s užasom shvatio da u hrvatskoj nezavisnosti vjerojatno neće dulje uživati.
U studenom devedeset šeste vratio se iz Amerike, iz bolnice Walter Reed u Washingtonu, gdje su ga otpustili sa zlosutnom dijagnozom koju se javnosti, a možda ni sebi samome, nije usudio priznati. “Zar ne može čovjek biti malo nahlađen”, odbrusio je novinarskim neotesancima koji su se usudili spomenuti imenicu karcinom. [Read more…]
Drago Pilsel
U subotu 4. listopada 1997. sam bio u zagrebačkoj katedrali na ceremoniji ustoličenja do tada krčkog biskupa Josipa Bozanića, nasljednika nadbiskupa Franje Kuharića (kojeg je papa Ivan Pavao II. ostavio čak tri godine da nastavi služiti kao nadpastir nakon ispunjenja dobi za umirovljenje, 75 godina), [Read more…]
Vladimir Pavlinić
(Opaska uredništva: U povodu preminuća našeg kolumniste Vladimira Pavlinića, u Londonu u nedjelju 25. rujna u 93. godini života, ponavljamo intervju koji je dako kolegi Denisu Derku za Večernji list. Posebnim ćemo se tekstom oprostiti od dragog nam Vladimira. R.I.P.)
Hrvatski novinar, urednik i slikar Vladimir Pavlinić rođen je 5. studenog 1929. godine u Dubrovčanu nedaleko od Velikog Trgovišća u Hrvatskom zagorju. U Zagrebu je pohađao Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju te Bogoslovni fakultet, a studirao je i slikarstvo. U enciklopedijama se navodi i podatak da je 1953. godine zaređen za svećenika. Bio je supokretač i prvi glavni i odgovorni urednik više nego utjecajnog Glasa Koncila, i to od 1963. pa do 1972. godine. U Glasu Koncila je obavljao i poslove lektora uporno ignorirajući Novosadski dogovor. [Read more…]
