Drago Pilsel
Dobili smo, dobio sam, kao glavni urednik Autografa, godišnju nagradu Udruge za vjersku slobodu u RH jer kažu da, među inim stvarima, ”jačamo kapacitete dobra”. [Read more…]
Muče me jedno nacističko odlikovanje i klevete o Miri Furlan
Razdragani povratak u barbarstvo
Ivana Šojat
Istina: u kolektivnim okvirima, nema dobrog vremena. Jer piramida je uvijek ta koja arhitektonski oblikuje stanje društvenog ustrojstva. I uvijek je nekakva hajka kojom većina odabire Krnju ili Pusta što će ga poput žrtve prinijeti lomači kao utjelovljenje svega zla. Ili jarac. Žrtveni. Koji se našopan grijesima zatim prikolje ili pošalje u pustinju, izvan društvenih konvencija o ispravnosti, valjanosti, prihvatljivosti. I uvijek s opravdanjem da se lociralo istinsko zlo. Kao u Imotskom ili Mostaru. [Read more…]
Svijet je jedan, nemamo kamo uteći
Sofija Kordić
Majka opisuje djetetu kako prepoznati Židova i objašnjava da kao što postoje otrovne i jestive gljive tako postoje dobri i zli ljudi. A onda nastavlja kako se Židova može prepoznati pomoću odvratnog sladunjavog mirisa ili pogleda koji vreba i probada i da mu se već na očima može vidjeti kako se radi o lošem i nečasnom čovjeku. [Read more…]
Prilog raspravi o demokraciji i antifašizmu
Zoran Pusić
Foto: Drago Pilsel
Nedavno je saborski Odbor za ratne veterane predložio da Dan antifašističke borbe ne bude više praznik (nego spomendan). Taj je prijedlog nastavak nastojanja, prisutnog u Hrvatskoj od demokratskih promjena 1990., da se dio hrvatske povijesti vezan uz antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu prešuti, izbriše iz sjećanja ili falsificira. [Read more…]
Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe
Rezoluciju pod nazivom ”Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe” donio je Europski parlament 19. rujna 2019., izglasana je s 535 glasa za, 66 protiv i 52 suzdržana. Na početku rezolucije nabrajaju se dokumenti, njih 15, koje je EU parlament uzeo u obzir pri njenom donošenju: od Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima iz 1948. do zajedničke izjave predstavnika vlada država članica EU-a u spomen žrtvama komunizma dane 23. kolovoza 2018. Zatim slijedi 13 premisa, od A do M, a iza njih 22 zaključka, osuda i poziv državama članicama EU-a. [Read more…]
Prilog raspravi o demokraciji i antifašizmu
Zoran Pusić
Foto: Drago Pilsel
Nedavno je saborski Odbor za ratne veterane predložio da Dan antifašističke borbe ne bude više praznik (nego spomendan). Taj je prijedlog nastavak nastojanja, prisutnog u Hrvatskoj od demokratskih promjena 1990., da se dio hrvatske povijesti vezan uz antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu prešuti, izbriše iz sjećanja ili falsificira. [Read more…]
Nekoliko pitanja o nagradi Peteru Handkeu
Predrag Finci
Rijetko se kada digne buka zbog književnosti, a tada gotovo uvijek iz razloga koji književnosti ne pripadaju. Ponajčešće kada je djelo politizirano ili osporeno iz moralnih razloga. Priča se i o knjizi koja se dobro prodaje, a o autoru ponajviše kada mu se ime veže uz kakav skandal. Komercijalni i politički kriteriji odvlače pažnju od estetskih vrijednosti djela. Tada nije riječ o književnom djelu kao stvarnosti po sebi, ni o autonomnosti stvaralaštva, nego o paraestetskim sudovima. [Read more…]
Europska unija stala na stranu povijesnog revizionizma
Prošlog četvrtka, 19. rujna 2019., Europski parlament usvojio je rezoluciju o ”važnosti europske memorije za budućnost Europe”. O važnosti sjećanja – memorije vode se brojne rasprave u okviru Vijeća Europe, a sada je ta rasprava ovom rezolucijom poprimila i oficijelne konotacije. [Read more…]
Povodom Dana antifašističke borbe u RH: Fašizam i dalje prijeti
Brezovica
Svakog 22. lipnja Hrvatska obilježava početak oružanog otpora fašističkoj okupaciji zemlje. Na taj dan, davne 1941., Hitlerova Njemačka napala je Sovjetski Savez, a kao odgovor na to grupa sisačkih komunista osnovala je u šumi Brezovica prvi partizanski odred u Hrvatskoj. [Read more…]
Ne, Jasenovac i Bleiburg nisu isto
Jasenovac je općinsko središte na lijevoj obali Save, oko 110 km jugoistočno od Zagreba, koje je prema popisu iz 2001. godine brojalo 799 stanovnika. Od kolovoza 1941. do posljednjih dana travnja 1945. u tom se mjestu nalazilo zapovjedništvo najvećeg sustava koncentracionih logora u NDH kojima je masovno ubijanje zatočenika bila glavna namjena. Na rubu naselja nalazio se središnji logor cijelog sustava “Jasenovac III C”, s glavnim stratištem masovnog ubijanja na suprotnoj obali Save. [Read more…]
- 1
- 2
- 3
- …
- 8
- Next Page »
