Tu negde oko ”najdepresivnijeg” dana u godini, dana kada smo neuspešno istrajali u svojim precenjenim odlukama i kada smo se finansijski do te mere istrošili da nam nije ostalo ništa drugo nego da se nadamo bržoj plati u februaru, dodatno nas je srozao prvi među nejednakima, nosom i bradom, naš predsednik države i vrhovni komandant. [Read more…]
Zaštita prava i dobrobit građana u kaznenom pravu od AI
AI ili UI (umjetna inteligencija) oduvijek je bila prisutna oko nas, poboljšavajući naše živote i pomažući nam u svakodnevnim zadacima. Međutim, u godini 2023., duboko promišljena debata uzima centralno mjesto u uvijek se mijenjajućem svijetu kaznene pravde. [Read more…]
Buduće pravnike pripremamo i dobrim filmovima i serijama
Postoji na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu već duže vremena izborni predmet Pravo i film.
Trudimo se izabrati kvalitetne filmove iz svih dijelova svijeta koji obrađuju važna sociološka i pravna pitanja. Tako gledamo filmove iz istočne i zapadne Europe, Skandinavije, Latinske Amerike, Bliskog istoka, zapadnog Balkana, Hrvatske, SAD-a… [Read more…]
Pitanje krivnje (6)
5.Obrana
Gdje se optužuje, optuženik ima pravo da bude saslušan. Gdje se poziva na pravo, postoji i obrana. Gdje se primjenjuje sila, onaj na koga se primjenjuje branit će se, ako može. Ako se onaj koji je do kraja pobijeđen ne može braniti, ne preostaje mu – ako želi ostati na životu – ništa nego da snosi posljedice, da ih preuzme i prizna. [Read more…]
Pitanje krivnje (5)
4.Tko sudi i kome ili čemu se sudi?
U kiši optužbi čovjek se pita: tko koga? Optužba je smislena samo ako je određena svojim gledištem i predmetom i ako se time ograničuje, a jasna samo ako se zna tko je tužitelj, a tko optuženik. [Read more…]
Pitanje krivnje (4)
3.Sila. Pravo. Milost
Da se među ljudima odlučuje silom kad se ne uspijevaju sporazumjeti te da je sav državni poredak kroćenje te sile, doduše tako da ona ostaje monopol države – prema unutra kao prisilna uspostava prava, prema van kao rat – na to se u mirnim vremenima gotovo zaboravilo.
Gdje s ratom nastupa sila, završava pravo. Mi Europljani pokušali smo i u tom slučaju još zadržati ostatak prava i zakona kroz odredbe međunarodnog prava, koje vrijede i u ratu, a posljednji put su zacrtane u Haškoj i Ženevskoj konvenciji. Čini se da je to bilo uzalud. Gdje se primjenjuje, sila se potiče.
Pobjednik odlučuje što će se dogoditi s pobijeđenim. Vrijedi načelo “vae victis“. Pobijeđeni može samo birati hoće li umrijeti ili činiti i trpjeti što pobjednik želi. Oduvijek se uglavnom odlučivao za život.
Pravo je visoka ideja ljudi koji njen opstanak zasnivaju na razlogu, koji se doduše može osigurati samo silom, ali silom ne može biti određen.
Čim se pojavi ideja prava, može se pregovarati, kako bi se istinsko pravo pronašlo kroz raspravu i metodički postupak. Ono što je u slučaju potpune pobjede između pobjednika i pobijeđenog još pravno usklađeno, do danas je doduše ostalo tek vrlo ograničeno područjeunutar događaja ο kojima se odlučuje političkim voljnim aktima. Oni postaju temeljem pozitivnog, faktičnog prava, dok ih same pravo ne opravdava
Gdje ljudi postaju svjesni svoga ljudskog postojanja i priznaju čovjeka kao čovjeka, tamo uspostavljaju ljudska prava i temelje ih na prirodnom pravu, na koje se mogu pozivati i pobjednik i pobijeđeni.
Čim se pojavi ideja prava, može se pregovarati, kako bi se istinsko pravo pronašlo kroz raspravu i metodički postupak. Ono što je u slučaju potpune pobjede između pobjednika i pobijeđenog još pravno usklađeno, do danas je doduše ostalo tek vrlo ograničeno područje unutar događaja ο kojima se odlučuje političkim voljnim aktima. Oni postaju temeljem pozitivnog, faktičnog prava, dok ih same pravo ne opravdava.
Pravo se može odnositi samo na krivnju u smislu zločina i u smislu političke odgovornosti, ne i na moralnu i metafizičku krivnju.
Ali pravo može priznati i onaj koji predstavlja kažnjeni ili odgovorni dio.
Zločinac svoju kaznu može iskusiti kao čast i ponovnu uspostavu.
Politički odgovoran pojedinac može ono što odsad mora preuzeti kao pretpostavku svog opstanka prihvatiti kao datost sudbinske odluke. Milost je akt koji ograničava učinak čistog prava i razorne sile.
Ljudskost osjeća višu istinu od one koja leži u pravolinijskoj dosljednosti kako prava, tako i sile.
a) Unatoč pravu djeluje milosrđe kako bi otvorilo prostorpravde bez zakona. Jer svi su ljudski propisi u svojim učincima puni nedostataka i nepravde.
b) Unatoč mogućnosti sile, pobjednik iskazuje milost, bilo zbog svrhovitosti, jer bi mu pobijeđeni mogao služiti, bilo zbog velikodušnosti, jer mu ostavljanje pobijeđenog na životu može pružiti pojačan osjećaj moći i mjere, ili jer se svojom savješću podređuje zahtjevima općeljudskog prirodnog prava, koje pobijeđenom ne oduzima sva prava kao ni zločincu.
(Kars Jaspers, ”Pitanje krivnje”, AMG, Zagreb, 2006, izvod iz djela, priredio Branko Milić).
(Nastavlja se).
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ ŽIRO RAČUN: HR8923600001102715720, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA O RAČUNU KLIKNITE OVDJE.
Dvojbe oko kontracepcije: Pravna dosljednost polučuje – nepravdu
Ljekarnica odbila djevojci izdati kontracepciju na recept. ”Dokle ovo ide?”, zapitala su se sredstva javnog priopćavanja. [Read more…]
Je li nacionalni interes i pravo svih građana na pipu i zahod?
U kolovozu prošle godine Državni zavod za statistiku objavio je izvješće o stambenom fondu u Hrvatskoj. Prema tom izvješću 5.038 ljudi živjelo je u 2.537 stanova bez mogućnosti priključka električne energije, 53 tisuće građana nije se moglo spojiti na javnu vodovodnu mrežu, a 60 tisuća na kanalizacijsku. [Read more…]
Pravnim terorom protiv etičnosti u navođenju izvora ideja
Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju umjesto dostavljanja dokumenta zatraženih na osnovu zaprimljene prijave sa Sveučilišta u Zadru zbog ”nekorektnog navođenja izvora korištenih u znanstvenom radu” stigla je obavijest odvjetničkog društva Mihočević-Bajs iz Zagreba da Odbor za etiku ”nema ovlasti” razmatrati pojedinačne slučajeve o (ne)etičnosti u ”navođenju ideja korištenih u znanstvenim radovima”. [Read more…]
Pravnim terorom protiv etičnosti u navođenju izvora ideja
Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju umjesto dostavljanja dokumenta zatraženih na osnovu zaprimljene prijave sa Sveučilišta u Zadru zbog ”nekorektnog navođenja izvora korištenih u znanstvenom radu” stigla je obavijest odvjetničkog društva Mihočević-Bajs iz Zagreba da Odbor za etiku ”nema ovlasti” razmatrati pojedinačne slučajeve o (ne)etičnosti u ”navođenju ideja korištenih u znanstvenim radovima”. [Read more…]