novinarstvo s potpisom
Drago Pilsel
Dogodilo se to prije osam godina. Bila je nedjelja. Moja supruga je otišla k susjedi, staroj i bolesnoj baki (nažalost već pokojnoj), da je malo obiđe i s njom popije kavu. Baka Ruža je na drugom programu HTV-a tada pratila prijenos ekumenskog liturgijskog slavlja iz luteranske crkve u Slavonskome Brodu u povodu Dana reformacije (koji se obilježava 31. listopada, ali ga se tada liturgijski slavio u nedjelju prije toga). [Read more…]
Za nas kršćane reformacijske baštine je između proljetnog tužnog Velikog petka praćenog radosnim Uskrsom s jedne strane te kalendarski nepreciznom, ali folklorno i darivalački (pre)bogatom prosinačkom/decembarskom Adventu s proslavom Božića kao vrhunca s druge strane još jedan datum redovito obilježavan. [Read more…]
(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora).
Protestanata ima u cijelom svijetu – i to oko 800 milijuna. Njih ne bi bilo bez reformacije, pokreta koji je nastao prije 500 godina. [Read more…]
(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora).
Protestanata ima u cijelom svijetu – i to oko 800 milijuna. Njih ne bi bilo bez reformacije, pokreta koji je nastao prije 500 godina. [Read more…]
Stanko Jambrek
Reformacija je duhovni pokret za obnovu doktrina i života Crkve u Europi šesnaestoga stoljeća. Kao početak reformacije slovi 31. listopada 1517. kad je njemački redovnik Martin Luther objavio svoje djelo Devedeset pet teza. U središtu reformacije bila je Biblija – Riječ Božja, Sveto pismo – koja je stoljećima bila zapostavljana u Rimokatoličkoj crkvi. [Read more…]
Protestanata ima u cijelom svijetu – i to oko 800 milijuna. Njih ne bi bilo bez reformacije, pokreta koji je nastao prije 500 godina. [Read more…]
Da nije bilo, osobito za mandata predsjednika Ive Josipovića, poželjne politike dijaloga i tolerancije, sasvim sigurno, niti bi se lani onako svečano obilježilo stotinu godina priznanja islama niti bi se prošlog utorka na takvoj razini, dakle, pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatskog sabora, predsjednika Vlade Republike Hrvatske te gradonačelnika Grada Zagreba dogodila za publiku izvan malog kruga protestanata možda nevažna, ali za našu povijest i naše mjesto u Europi doista značajna akademija u povodu 500. obljetnice početka reformacije. [Read more…]
Nikada neću zaboraviti silno uzbuđenje kada sam daleke 1968. godine po prvi puta u rukama držao jednu golemu crnu knjigu koja se isticala velikim naslovom – Biblija. Pomalo prkosno, ali s velikom dozom ponosa i konačno bez straha od omniprezentnih službenih kritičara religije i njihove milicije, počeo sam tu ”knjigu nad knjigama” demonstrativno čitati u tramvaju i javno se njome hvaliti. [Read more…]
U njemačkom Bildzeitungu je na slici papa Franjo zajedno s protestantskim crkvenim dostojanstvenicima za posjeta Švedskoj. Te su novine papu Bergoglija nazvale ”Martinom Lutherom 2017. godine”.
Njegovo sudjelovanje u slavljima prigodom početka proslave 500. obljetnice Lutherova objavljivanja 95 teza (o dilemi ”otkupljenje vjerom ili djelima”) svojevrsna je molba za oprost papinim prethodnicima, koji su – sami nedostojni visoke dužnosti – svojom okorjelošću Martina Luthera gurali na put kojim učeni i pobožni redovnik iz Erfurta nije do tada namjeravao krenuti. [Read more…]
Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog, sisački biskup Vlado Košić, javlja IKA, uputio je u povodu Dana reformacije (31. listopada) poruku kršćanima reformacijske baštine u kojoj ističe da je pojava Martina Luthera i reformacije ”promijenila lice Crkve i usmjerila je trajnoj potrebi njezine nutarnje obnove”.
Iako su, kako kaže biskup, osobito na početku, plodovi bili bolni, danas treba biti svjestan da je reformacija ”Crkvi pomogla da svoju glavnu pozornost pokloni Svetom pismu, da ga prevodi na narodne jezike i da probudi svijest kako su svi članovi Božjega naroda dionici zajedničkog svećeništva, što je Katolička crkva prihvatila na Drugom vatikanskom saboru”.
Svi kršćani, bilo katolici bilo protestanti bilo pravoslavni, prihvaćaju potrebu da se založe za obnovu crkvenog jedinstva, kazao je Košić i ohrabrio protestantsku braću i sestre da se ne umore u tom nastojanju.
Biskup je posebno pozdravio predstavnika Evangeličke crkve u RH generalnog vikara Branka Berića, biskupa Reformirane crkve u RH Lajoša Čatija Sabu, umirovljenog biskupa Reformirane kršćanske crkve u RH Endrea Langha, dr. Petera Kuzmiča iz Evanđeoske pentekostne crkve u RH te djelatnike njegova Visokoga evanđeoskog teološkog učilišta u Osijeku, predsjednika Saveza baptističkih crkava u RH Tomu Magdu, Elinu Saari, svećenicu Evangeličke crkve – Crkvene općine u Kutini, i druge protestantske vjernike u RH. No preskočio je neka važna imena.
Pretpostavljamo da je to bio propust, ali biskup Košić nije uputio pozdrave ni predsjedniku Protestantskoga evanđeoskog vijeća u RH pastoru Giorgiu Grlju, ni djelatnicima Teološkog fakulteta ”Matija Vlačić Ilirik” u Zagrebu, ni adventistima, ni metodistima, ni starokatolicima (koji na Rabu imaju biskupa, msgr. Leonarda Bega), ni Kristovoj crkvi, koja je nedavno izgubila velikoga ekumenskog radnika pastora Mladena Jovanovića, ni članicama Hrvatske kršćanske koalicije, crkvenim zajednicama koji se spore s državom zbog neravnopravnoga položaja, ni mnogim drugima. Time je, slutimo, biskup Košić još jednom, nažalost, pokazao da mu svi kršćani nisu podjednako važni.
