Za nas kršćane reformacijske baštine je između proljetnog tužnog Velikog petka praćenog radosnim Uskrsom s jedne strane te kalendarski nepreciznom, ali folklorno i darivalački (pre)bogatom prosinačkom/decembarskom Adventu s proslavom Božića kao vrhunca s druge strane još jedan datum redovito obilježavan. [Read more…]
Protestantski poziv na slobodu je i temelj demokratskog poretka
(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora).
Protestanata ima u cijelom svijetu – i to oko 800 milijuna. Njih ne bi bilo bez reformacije, pokreta koji je nastao prije 500 godina. [Read more…]
Protestantski poziv na slobodu je i temelj demokratskog poretka
(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora).
Protestanata ima u cijelom svijetu – i to oko 800 milijuna. Njih ne bi bilo bez reformacije, pokreta koji je nastao prije 500 godina. [Read more…]
Reformacija u hrvatskim zemljama
Stanko Jambrek
Reformacija je duhovni pokret za obnovu doktrina i života Crkve u Europi šesnaestoga stoljeća. Kao početak reformacije slovi 31. listopada 1517. kad je njemački redovnik Martin Luther objavio svoje djelo Devedeset pet teza. U središtu reformacije bila je Biblija – Riječ Božja, Sveto pismo – koja je stoljećima bila zapostavljana u Rimokatoličkoj crkvi. [Read more…]
Protestantski poziv na slobodu je i temelj demokratskog poretka
Protestanata ima u cijelom svijetu – i to oko 800 milijuna. Njih ne bi bilo bez reformacije, pokreta koji je nastao prije 500 godina. [Read more…]
Zar hrvatski protestanti ne znaju bolje?
Da nije bilo, osobito za mandata predsjednika Ive Josipovića, poželjne politike dijaloga i tolerancije, sasvim sigurno, niti bi se lani onako svečano obilježilo stotinu godina priznanja islama niti bi se prošlog utorka na takvoj razini, dakle, pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatskog sabora, predsjednika Vlade Republike Hrvatske te gradonačelnika Grada Zagreba dogodila za publiku izvan malog kruga protestanata možda nevažna, ali za našu povijest i naše mjesto u Europi doista značajna akademija u povodu 500. obljetnice početka reformacije. [Read more…]
Uz Reformaciju 500: Sveto pismo na dlanu – Projekt Biblija365
Nikada neću zaboraviti silno uzbuđenje kada sam daleke 1968. godine po prvi puta u rukama držao jednu golemu crnu knjigu koja se isticala velikim naslovom – Biblija. Pomalo prkosno, ali s velikom dozom ponosa i konačno bez straha od omniprezentnih službenih kritičara religije i njihove milicije, počeo sam tu ”knjigu nad knjigama” demonstrativno čitati u tramvaju i javno se njome hvaliti. [Read more…]
Papa Franjo kao Martin Luther?
U njemačkom Bildzeitungu je na slici papa Franjo zajedno s protestantskim crkvenim dostojanstvenicima za posjeta Švedskoj. Te su novine papu Bergoglija nazvale ”Martinom Lutherom 2017. godine”.
Njegovo sudjelovanje u slavljima prigodom početka proslave 500. obljetnice Lutherova objavljivanja 95 teza (o dilemi ”otkupljenje vjerom ili djelima”) svojevrsna je molba za oprost papinim prethodnicima, koji su – sami nedostojni visoke dužnosti – svojom okorjelošću Martina Luthera gurali na put kojim učeni i pobožni redovnik iz Erfurta nije do tada namjeravao krenuti. [Read more…]
Biskup Košić priznao Lutherovu veličinu
Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog, sisački biskup Vlado Košić, javlja IKA, uputio je u povodu Dana reformacije (31. listopada) poruku kršćanima reformacijske baštine u kojoj ističe da je pojava Martina Luthera i reformacije ”promijenila lice Crkve i usmjerila je trajnoj potrebi njezine nutarnje obnove”.
Iako su, kako kaže biskup, osobito na početku, plodovi bili bolni, danas treba biti svjestan da je reformacija ”Crkvi pomogla da svoju glavnu pozornost pokloni Svetom pismu, da ga prevodi na narodne jezike i da probudi svijest kako su svi članovi Božjega naroda dionici zajedničkog svećeništva, što je Katolička crkva prihvatila na Drugom vatikanskom saboru”.
Svi kršćani, bilo katolici bilo protestanti bilo pravoslavni, prihvaćaju potrebu da se založe za obnovu crkvenog jedinstva, kazao je Košić i ohrabrio protestantsku braću i sestre da se ne umore u tom nastojanju.
Biskup je posebno pozdravio predstavnika Evangeličke crkve u RH generalnog vikara Branka Berića, biskupa Reformirane crkve u RH Lajoša Čatija Sabu, umirovljenog biskupa Reformirane kršćanske crkve u RH Endrea Langha, dr. Petera Kuzmiča iz Evanđeoske pentekostne crkve u RH te djelatnike njegova Visokoga evanđeoskog teološkog učilišta u Osijeku, predsjednika Saveza baptističkih crkava u RH Tomu Magdu, Elinu Saari, svećenicu Evangeličke crkve – Crkvene općine u Kutini, i druge protestantske vjernike u RH. No preskočio je neka važna imena.
Pretpostavljamo da je to bio propust, ali biskup Košić nije uputio pozdrave ni predsjedniku Protestantskoga evanđeoskog vijeća u RH pastoru Giorgiu Grlju, ni djelatnicima Teološkog fakulteta ”Matija Vlačić Ilirik” u Zagrebu, ni adventistima, ni metodistima, ni starokatolicima (koji na Rabu imaju biskupa, msgr. Leonarda Bega), ni Kristovoj crkvi, koja je nedavno izgubila velikoga ekumenskog radnika pastora Mladena Jovanovića, ni članicama Hrvatske kršćanske koalicije, crkvenim zajednicama koji se spore s državom zbog neravnopravnoga položaja, ni mnogim drugima. Time je, slutimo, biskup Košić još jednom, nažalost, pokazao da mu svi kršćani nisu podjednako važni.
U Slavonskom Brodu obilježen Dan reformacije
Proslava Dana reformacije (31. listopada) obilježena je, kako je i običaj, u nedjelju prije blagdana (ako ono ne pada u nedjelju), a protekla je u ekumenskom duhu jer su u njoj, pored luteranskih vjernika iz Slavonskog Broda, koji su bili domaćini svečanosti, bili i predstavnici drugih protestanskih denominacija u RH.
Liturgijsko slavlje je prenosila Hrvatska televizija na svom drugom programu.
Bogoslužje je predvodio generalni vikar Evangeličke crkve u RH Branko Berić, a propovijedao je rektor Evanđeoskog teološlog fakulteta u Osijeku prof. dr. Peter Kuzmič.
Prema popisu stanovništva od 2011. protestanata u Hrvatskoj ima 14653 odnosno 0,34 posto od ukupnog broja stanovnika, iako to najvjerojatnije nije točno jer se pod rubrikom “ostali kršćani”, kojih ima 12961 ili 0,30 posto, kriju mnogi protestantski kršćani koji možda nisu identificirani s određenom denominacijom.
Pet ključnih doktrina protestantske reformacije su:
1. “Sola Scriptura”, ili Samo Pismo: Potvrđuje biblijsku doktrinu da je Biblija jedini autoritet za sva pitanja vjere i prakse. Sveto pismo, i isključivo Sveto pismo, je standard po kojemu se mora mjeriti svako učenje i nauk crkve. Kao što je Martin Luther tako elokventno rekao kada su mu naredili da se odrekne svojih učenja: “Ukoliko me ne uvjerite Svetim pismom i zdravim razumom – ne prihvaćam autoritet papâ i crkvenih sabora, jer su proturječili jedni drugima – moja savjest je sužanj Božje riječi. Ne mogu i neću se odreći bilo čega jer ići protiv svoje savjesti nije ni ispravno ni sigurno. Neka mi Bog pomogne. Amen.”
2. “Sola Gratia”, Spasenje je samo po milosti: Potvrđuje biblijsku doktrinu da se čovjek spašava samo po Božjoj milosti i da se od Njegova gnjeva spašavamo samo po Njegovoj milosti. Božja milost u Kristu nije samo nužan nego je i jedini djelotvoran uzrok spasenja. Ta milost je nadnaravno djelovanje Duha Svetoga koji nas dovodi Kristu tako što nas oslobađa od ropstva grijehu i podiže nas iz duhovne smrti u duhovni život.
3. “Sola Fide”, Spasenje samo po vjeri: Potvrđuje biblijsku doktrinu da se čovjek spašava samo po milosti samo kroz vjeru samo zbog Krista. Po vjeri u Krista, pripisuje nam se Njegova pravednost kao jedino moguće zadovoljenje Božje savršene pravednosti.
4. “Solus Christus”, Samo Krist: Potvrđuje biblijsku doktrinu da se spasenje nalazi samo u Kristu i da su njegov bezgrješan život i zastupničko okajanje jedini dovoljni za naše opravdanje i pomirenje s Bogom Ocem. Evanđelje se ne propovijeda ako se ne naviješta Kristovo zastupničko djelo i ako se ne poziva na vjeru u Krista i u njegovo djelo.
5. “Soli Deo Gloria”, Slava samo Bogu: Potvrđuje biblijsku doktrinu da spasenje dolazi isključivo od Boga, da ga je Bog ostvario isključivo za svoju slavu. Time se potvrđuje da ga kao kršćani moramo uvijek proslavljati i da moramo živjeti svoje živote pred licem Božjim, pod Božjim autoritetom i samo za njegovu slavu.
Ovih pet važnih i temeljnih doktrina razlog su protestantske reformacije i čine bit protestantizma. One, osim toga, čine srž onoga u čemu je Rimokatolička crkva zastranila u svojoj nauci i zbog čega je protestantska reformacija bila nužna kako bi se crkve diljem svijeta vratile ispravnoj nauci i biblijskom učenju. One su jednako važne danas u procjenjivanju Crkve i njezina učenja kao što su bile tada. Velik dio protestantskoga kršćanstva treba se pozvati da se u mnogočemu vrati na ove temeljne doktrine vjere, kao što su reformatori pozvali Rimokatoličku crkvu u šesnaestom stoljeću na obnovu.
