autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Politički se ideali stvaraju izvan stranaka

Autor: Josip Kregar / 07.04.2016. Leave a Comment

AUTOGRAF Josip Kregar BBKad sam bio mlad i apolitičan, bilo mi je beskrajno dosadno i odbojno pratiti što se događa u politici i strankama, tada stranci, jer bila je samo jedna. No volio sam čitati. Svaki dan posuđivao sam usput knjige u knjižnici na Krvavom mostu. Lijepa, mala i ugodna knjižnica, a ja sam knjige posuđivao prema naslovu. U ruke mi je došla knjiga Slavka Milosavlevskog, jer me je zaintrigirao naslov (nešto o naciji?). Knjiga, usprkos dijelom birokratskog jezika, imala je poglavlje o demokraciji u strankama.

Nisam očekivao toliku kritičnost, pa ni iskrenost, jer je autor bio stranački dužnosnik. Sjećam se i danas nekih njegovih teza: stranke ne poznaju demokraciju, u njima nema rasprave, vođe se smjenjuju udarima i zavjerama. Nema milosti i drugarstva, već se nižu čistke, nameću nepogrešivi vođe i stranke postaju oligarhijske organizacije.

To je pisao čovjek koji je vodio makedonske komuniste. Kako sam to čitao nakon njegove smjene, u doba smjena Savke i Tripala, kritika kulta Titove ličnosti i diktatorskog vladanja i to od partijskog dužnosnika, ta mi je knjiga izgledala kao pravo otkriće.

Sada, gotovo pola stoljeća kasnije, u Hrvatskoj pokazuju istu sliku. Glavno područje političke borbe preselilo se u nadmetanje u kontroli stranke. U strankama se provode izbori, ali to su pravi mali ratovi. Grupe okupljene oko neke ličnosti nadmeću se u kontroli moći nad aparatom. Neki u tome ne vide ništa loše, no to je stvarni rat u kojem se pobijeđeni izbacuju, politički umrtvljuju ili sramote.

Pobjednici najavljuju milost i obećavaju da neće doskorašnjim neprijateljima učiniti ništa nažao. Nitko ne vjeruje u velikodušnost pobjednika. Izbori, jednaki, demokratski i neposredni; svi prihvaćaju rezultate izbora premda statistike zapravo zovu na oprez.

Glavno područje političke borbe preselilo se u nadmetanje u kontroli stranke. U strankama se provode izbori, ali to su pravi mali ratovi. Grupe okupljene oko neke ličnosti nadmeću se u kontroli moći nad aparatom. Neki u tome ne vide ništa loše, no to je stvarni rat u kojem se pobijeđeni izbacuju, politički umrtvljuju ili sramote

Glasuje tek manji dio članstva. Za koga su glasovali oni koji nisu glasovali? Koja je izborna volja članova HDZ-a koji neće izaći na glasovanje? Sramotno mali broj članova (SDP Split, na primjer) pokazuje relativnost statističke podjele. Sada je glavno pitanje što će Milanović s gubitnicima, kako će Karamarko popraviti svoj poljuljani status lidera, kako će Vrdoljak izboriti svoje mjesto. No ne radi se o ličnostima i psihologiji, već o sistemu.

Iako je pitanje unutarstranačke demokracije otvoreno, ne želim da se misli da se radi o prigodnoj temi i prolaznom problemu sukoba ličnosti i vođa. Zato najprije o tome kako su političke stranke  od velikih očekivanja da će promicati demokraciju postale prepreka demokraciji, a potom nešto i o općim poteškoćama demokratskog stranačkog života.

S početkom 20. stoljeća nastale su organizacije kakve dotadašnja povijest nije poznavala. Biračko pravo predano je narodnim masama, građanima, kao pravo koje pripada svima bez obzira na porijeklo i bez obzira na bogatstvo. To pravo nisu mogli izvršavati atomizirani birači, koterije i male neorganizirane skupine. Pojavile su se političke stranke. One su predlagale i podržavale kandidate, stvarale programe i simbolizirale idejne platforme.

Da bi uspjele, stranke moraju postati organizacije ustrojene poput vojske. ”Odluke trebaju biti jasne, disciplina potpuna, zapovjedi apsolutne, poslušnost besprijekorna. Zahtijeva se jedinstveno izricanje zapovijedi i strogost. Samo jedan izvjesni stupanj cezarizma, brzo prenošenje i točno izvršavanje zapovijedi u dnevnom ratu.“ (Michels, 1925.).

Taj proces birokratizacije stranaka nije posljedica karaktera vođa već društvenih uvjeta, pravila političke utakmice.

Ni vođa, ni podanik, ni aktivist, ni stranački vojnik ne mogu se ponašati drukčije od te logike sistema. Ugodnu atmosferu debatnog kluba nemaju oni koji kane na izbore, dobrodušni vizionari lako gube nadmetanje s naoružanim prorocima. Kao što ne može biti darežljivog trgovca, tako nema ni dobroćudnog političara. Prvog eliminira tržišna konkurencija, drugog politički konkurenti.

Glasuje tek manji dio članstva. Za koga su glasovali oni koji nisu glasovali? Koja je izborna volja članova HDZ-a koji neće izaći na glasovanje? Sramotno mali broj članova (SDP Split, na primjer) pokazuje relativnost statističke podjele. Sada je glavno pitanje što će Milanović s gubitnicima, kako će Karamarko popraviti svoj poljuljani status lidera, kako će Vrdoljak izboriti svoje mjesto. No ne radi se o ličnostima i psihologiji, već o sistemu

Michels je bio taj koji je pokazao da ne vrijedi vulgarni zaključak da su osobine sindikalnih i političkih vođa objašnjenje njihove želje za vlast, kao što su Marx i Weber dokazali da se kapitalizam ne može objasniti gramzljivošću kapitalista, ni birokracija službeničkim duhom (Michels, 1911., XX).

Uz stranke su se pojavile i uloge njihovih vođa koji su ubrzo počeli simbolizirati stranke i predstavljati njihove namjere i htjenja. ”Od partijskih vođa se ne traži vijest o državnim interesima, nego samo vještina: ne traži se da umiju misliti, nego da znaju govoriti; ne traži se stručna sprema za državnu upravu, nego moć utjecaja na narodnu masu, dakle, samo vještina da svoju stranku dovedu do uspjeha.

Dovodeći na vlast svoje vođe, suvremene stranke ne povjeravaju državnu upravu onim ljudima koji bi za nju bili najsposobniji. Glavna snaga suvremenih stranaka leži u njihovoj organizaciji. Jedna dobro organizirana stranka može uspjeti i s ljudima osrednjih sposobnosti.” (S. Jovanović, 1922.).

Političke stranke su strojevi pomoću kojih će manjine osvajati vlast, dogovarati kompromise i podjelu izbornog plijena. Zato teže hijerarhiji i jedinstvu komande, centralizaciji i gubitku unutarnje pokretačke ideje. Zato se govori o oligarhizaciji stranaka. (”Iron law of oligarhy”, Michels)

Ni vođa, ni podanik, ni aktivist, ni stranački vojnik ne mogu se ponašati drukčije od te logike sistema. Ugodnu atmosferu debatnog kluba nemaju oni koji kane na izbore, dobrodušni vizionari lako gube nadmetanje s naoružanim prorocima. Kao što ne može biti darežljivog trgovca, tako nema ni dobroćudnog političara. Prvog eliminira tržišna konkurencija, drugog politički konkurenti

Političke stranke imanentno svojoj strukturi teže negativnoj selekciji, pomiču disciplinirane i lojalne, odbacuju buntovne i inovatore. Strankama je to baš imanentno – dolaskom na vlast protežiraju svoje članove, miču sposobne, cijene podobne, lojalne ili bar zastrašene. To ih otuđuje i od vlastitih simpatizera i od birača, pa se smjenjuju razdoblja euforije zbog pobjede i razočaranja: neki su razočarani jer, premda lojalni vojnici, nisu dobili plijen osvojen izborima, a drugi su razočarani i traže čistke i smjene.

Stranke teže utišavanju kritike i rasprave, idejne razlike pretvaraju u idejne raskole, guše unutrašnju raspravu i demokraciju, vođe upućuju na makijavelističke obračune, intrige i zavjere. Mjesta za raspravu, konvencije i kongresi pretvaraju se u mjesta ceremonije, prazne jednoglasnosti i jednoumlja. Frakcije se ne stvaraju prema idejnim sučeljavanjima, već su forma raznih klika.

Stranke nemaju ideologije niti je zapravo žele imati. Nema rasprava i okruglih stolova, savjeti su utješne nagrade za one kojima su ideje ugasnule u dugim neprincipijelnim borbama. O novcu i poslovnim knjigama se ne raspravlja, ozbiljni donatori ne drže se pravila i zakona, o poslovima i financijama sve zna samo nekoliko ljudi.

Iskreno sam mislio da se ne radi o univerzalnom fenomenu oligarhizacije, već o našoj lokalnoj aberaciji: da naš narod vjeruje i traži vođe, da stranke propuštaju na vrh ipak samo najbolje, pa se sve može popraviti statutarnim inovacijama i željom stranaka da privlače glasače i članove.

Duboko sam razočaran kako slab utjecaj na privlačenje poštenih, obrazovanih i mudrih imaju zameci demokracije u strankama. Izravni izbor stranačkog vođe prednost daje onom tko ima veće liderske mogućnosti.

Kad se u strankama ugasi unutrašnji život i one pretvore u mašine za osvajanje vlasti, onda još jedini spas ostaje u neovisnom javnom mnijenju. Politički ideali moraju se stvarati izvan stranaka, od ljudi koji, nezaraženi stranačkim egoizmom i slobodni od stranačke discipline, nepristrano i samostalno misle o državnim interesima

Nitko nema jednostavan recept. Moj je apel stranačkim liderima da budu manje političari i lideri, a više državnici. Političar misli na sljedeće izbore, državnik na nužne reforme i sudbinu društva. Prestanite s nadmetanjem i junačenjem, bahatim razmetanjima izmišljenim pobjedama i prekrajanjima prošlosti. Biti nepopularan, a zadnja dva mjesta na ljestvici nose isti, nije posljedica vaših bolnih rezova i odlučnih poteza.

”Kad se u strankama ugasi unutrašnji život i one pretvore u mašine za osvajanje vlasti, onda još jedini spas ostaje u neovisnom javnom mnijenju. Politički ideali moraju se stvarati izvan stranaka, od ljudi koji, nezaraženi stranačkim egoizmom i slobodni od stranačke discipline, nepristrano i samostalno misle o državnim interesima.” (Jovanović, 1922.).

Još tekstova ovog autora:

  • Jesu li političari niža vrsta, nedostojna poštovanja?
  • Politički događaj u Kninu je odmicanje od populizma
  • Često osjetim trulež kad se nešto proglasi svetinjom
  • Pitanje što da se radi je zapravo pitanje kako da se radi
  • Hrvatska je talac crnih bilježnica
  • Hrvatska boluje od viška egoizma. Tako je i u strankama
  • SDP-u trebaju nova lica i ideje, ali i ostavke zbog poraza
  • SDP je bio film bez glavnog glumca, jasnog scenarija i promidžbe
  • Politička alkemija sastavljanja vlade
  • Žene nisu nasmiješeni ukras, one biraju i odlučit će izbore

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: POROK PRAVDE Tagged With: HDZ, Josip Kregar, Jovanović, Karamarko, Marx, Michels, Milanović, politika, Porok Pravde, SDP, Split, Vrdoljak, Weber

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

200 godina Friedricha Engelsa ili pravo na revoluciju

200 godina Friedricha Engelsa ili pravo na revoluciju

Piše: Srećko Pulig

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Država će financirati obnovu i onima bez novca

    Država će financirati obnovu i onima bez novca

    anja-kozul
  2. Slučajna Hrvatska

    Slučajna Hrvatska

    marinko-culic
  3. Božje Novosti

    Božje Novosti

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Beogradski umirovljenici i SNV pomogli sisačku udrugu slijepih

    Beogradski umirovljenici i SNV pomogli sisačku...

    goran-borkovic
  2. Matić: Hrvatska se treba ponositi Srbima koji u njoj žive

    Matić: Hrvatska se treba ponositi Srbima koji u...

    novosti
  3. Pupovac: Za stradale moramo imati poseban senzibilitet

    Pupovac: Za stradale moramo imati poseban...

    anja-kozul

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  2. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.
  3. SNV sakuplja pomoć za stradale

    SNV sakuplja pomoć za stradale

    30.12.2020.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.