autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Politički se ideali stvaraju izvan stranaka

Autor: Josip Kregar / 07.04.2016. Leave a Comment

AUTOGRAF Josip Kregar BBKad sam bio mlad i apolitičan, bilo mi je beskrajno dosadno i odbojno pratiti što se događa u politici i strankama, tada stranci, jer bila je samo jedna. No volio sam čitati. Svaki dan posuđivao sam usput knjige u knjižnici na Krvavom mostu. Lijepa, mala i ugodna knjižnica, a ja sam knjige posuđivao prema naslovu. U ruke mi je došla knjiga Slavka Milosavlevskog, jer me je zaintrigirao naslov (nešto o naciji?). Knjiga, usprkos dijelom birokratskog jezika, imala je poglavlje o demokraciji u strankama.

Nisam očekivao toliku kritičnost, pa ni iskrenost, jer je autor bio stranački dužnosnik. Sjećam se i danas nekih njegovih teza: stranke ne poznaju demokraciju, u njima nema rasprave, vođe se smjenjuju udarima i zavjerama. Nema milosti i drugarstva, već se nižu čistke, nameću nepogrešivi vođe i stranke postaju oligarhijske organizacije.

To je pisao čovjek koji je vodio makedonske komuniste. Kako sam to čitao nakon njegove smjene, u doba smjena Savke i Tripala, kritika kulta Titove ličnosti i diktatorskog vladanja i to od partijskog dužnosnika, ta mi je knjiga izgledala kao pravo otkriće.

Sada, gotovo pola stoljeća kasnije, u Hrvatskoj pokazuju istu sliku. Glavno područje političke borbe preselilo se u nadmetanje u kontroli stranke. U strankama se provode izbori, ali to su pravi mali ratovi. Grupe okupljene oko neke ličnosti nadmeću se u kontroli moći nad aparatom. Neki u tome ne vide ništa loše, no to je stvarni rat u kojem se pobijeđeni izbacuju, politički umrtvljuju ili sramote.

Pobjednici najavljuju milost i obećavaju da neće doskorašnjim neprijateljima učiniti ništa nažao. Nitko ne vjeruje u velikodušnost pobjednika. Izbori, jednaki, demokratski i neposredni; svi prihvaćaju rezultate izbora premda statistike zapravo zovu na oprez.

Glavno područje političke borbe preselilo se u nadmetanje u kontroli stranke. U strankama se provode izbori, ali to su pravi mali ratovi. Grupe okupljene oko neke ličnosti nadmeću se u kontroli moći nad aparatom. Neki u tome ne vide ništa loše, no to je stvarni rat u kojem se pobijeđeni izbacuju, politički umrtvljuju ili sramote

Glasuje tek manji dio članstva. Za koga su glasovali oni koji nisu glasovali? Koja je izborna volja članova HDZ-a koji neće izaći na glasovanje? Sramotno mali broj članova (SDP Split, na primjer) pokazuje relativnost statističke podjele. Sada je glavno pitanje što će Milanović s gubitnicima, kako će Karamarko popraviti svoj poljuljani status lidera, kako će Vrdoljak izboriti svoje mjesto. No ne radi se o ličnostima i psihologiji, već o sistemu.

Iako je pitanje unutarstranačke demokracije otvoreno, ne želim da se misli da se radi o prigodnoj temi i prolaznom problemu sukoba ličnosti i vođa. Zato najprije o tome kako su političke stranke  od velikih očekivanja da će promicati demokraciju postale prepreka demokraciji, a potom nešto i o općim poteškoćama demokratskog stranačkog života.

S početkom 20. stoljeća nastale su organizacije kakve dotadašnja povijest nije poznavala. Biračko pravo predano je narodnim masama, građanima, kao pravo koje pripada svima bez obzira na porijeklo i bez obzira na bogatstvo. To pravo nisu mogli izvršavati atomizirani birači, koterije i male neorganizirane skupine. Pojavile su se političke stranke. One su predlagale i podržavale kandidate, stvarale programe i simbolizirale idejne platforme.

Da bi uspjele, stranke moraju postati organizacije ustrojene poput vojske. ”Odluke trebaju biti jasne, disciplina potpuna, zapovjedi apsolutne, poslušnost besprijekorna. Zahtijeva se jedinstveno izricanje zapovijedi i strogost. Samo jedan izvjesni stupanj cezarizma, brzo prenošenje i točno izvršavanje zapovijedi u dnevnom ratu.“ (Michels, 1925.).

Taj proces birokratizacije stranaka nije posljedica karaktera vođa već društvenih uvjeta, pravila političke utakmice.

Ni vođa, ni podanik, ni aktivist, ni stranački vojnik ne mogu se ponašati drukčije od te logike sistema. Ugodnu atmosferu debatnog kluba nemaju oni koji kane na izbore, dobrodušni vizionari lako gube nadmetanje s naoružanim prorocima. Kao što ne može biti darežljivog trgovca, tako nema ni dobroćudnog političara. Prvog eliminira tržišna konkurencija, drugog politički konkurenti.

Glasuje tek manji dio članstva. Za koga su glasovali oni koji nisu glasovali? Koja je izborna volja članova HDZ-a koji neće izaći na glasovanje? Sramotno mali broj članova (SDP Split, na primjer) pokazuje relativnost statističke podjele. Sada je glavno pitanje što će Milanović s gubitnicima, kako će Karamarko popraviti svoj poljuljani status lidera, kako će Vrdoljak izboriti svoje mjesto. No ne radi se o ličnostima i psihologiji, već o sistemu

Michels je bio taj koji je pokazao da ne vrijedi vulgarni zaključak da su osobine sindikalnih i političkih vođa objašnjenje njihove želje za vlast, kao što su Marx i Weber dokazali da se kapitalizam ne može objasniti gramzljivošću kapitalista, ni birokracija službeničkim duhom (Michels, 1911., XX).

Uz stranke su se pojavile i uloge njihovih vođa koji su ubrzo počeli simbolizirati stranke i predstavljati njihove namjere i htjenja. ”Od partijskih vođa se ne traži vijest o državnim interesima, nego samo vještina: ne traži se da umiju misliti, nego da znaju govoriti; ne traži se stručna sprema za državnu upravu, nego moć utjecaja na narodnu masu, dakle, samo vještina da svoju stranku dovedu do uspjeha.

Dovodeći na vlast svoje vođe, suvremene stranke ne povjeravaju državnu upravu onim ljudima koji bi za nju bili najsposobniji. Glavna snaga suvremenih stranaka leži u njihovoj organizaciji. Jedna dobro organizirana stranka može uspjeti i s ljudima osrednjih sposobnosti.” (S. Jovanović, 1922.).

Političke stranke su strojevi pomoću kojih će manjine osvajati vlast, dogovarati kompromise i podjelu izbornog plijena. Zato teže hijerarhiji i jedinstvu komande, centralizaciji i gubitku unutarnje pokretačke ideje. Zato se govori o oligarhizaciji stranaka. (”Iron law of oligarhy”, Michels)

Ni vođa, ni podanik, ni aktivist, ni stranački vojnik ne mogu se ponašati drukčije od te logike sistema. Ugodnu atmosferu debatnog kluba nemaju oni koji kane na izbore, dobrodušni vizionari lako gube nadmetanje s naoružanim prorocima. Kao što ne može biti darežljivog trgovca, tako nema ni dobroćudnog političara. Prvog eliminira tržišna konkurencija, drugog politički konkurenti

Političke stranke imanentno svojoj strukturi teže negativnoj selekciji, pomiču disciplinirane i lojalne, odbacuju buntovne i inovatore. Strankama je to baš imanentno – dolaskom na vlast protežiraju svoje članove, miču sposobne, cijene podobne, lojalne ili bar zastrašene. To ih otuđuje i od vlastitih simpatizera i od birača, pa se smjenjuju razdoblja euforije zbog pobjede i razočaranja: neki su razočarani jer, premda lojalni vojnici, nisu dobili plijen osvojen izborima, a drugi su razočarani i traže čistke i smjene.

Stranke teže utišavanju kritike i rasprave, idejne razlike pretvaraju u idejne raskole, guše unutrašnju raspravu i demokraciju, vođe upućuju na makijavelističke obračune, intrige i zavjere. Mjesta za raspravu, konvencije i kongresi pretvaraju se u mjesta ceremonije, prazne jednoglasnosti i jednoumlja. Frakcije se ne stvaraju prema idejnim sučeljavanjima, već su forma raznih klika.

Stranke nemaju ideologije niti je zapravo žele imati. Nema rasprava i okruglih stolova, savjeti su utješne nagrade za one kojima su ideje ugasnule u dugim neprincipijelnim borbama. O novcu i poslovnim knjigama se ne raspravlja, ozbiljni donatori ne drže se pravila i zakona, o poslovima i financijama sve zna samo nekoliko ljudi.

Iskreno sam mislio da se ne radi o univerzalnom fenomenu oligarhizacije, već o našoj lokalnoj aberaciji: da naš narod vjeruje i traži vođe, da stranke propuštaju na vrh ipak samo najbolje, pa se sve može popraviti statutarnim inovacijama i željom stranaka da privlače glasače i članove.

Duboko sam razočaran kako slab utjecaj na privlačenje poštenih, obrazovanih i mudrih imaju zameci demokracije u strankama. Izravni izbor stranačkog vođe prednost daje onom tko ima veće liderske mogućnosti.

Kad se u strankama ugasi unutrašnji život i one pretvore u mašine za osvajanje vlasti, onda još jedini spas ostaje u neovisnom javnom mnijenju. Politički ideali moraju se stvarati izvan stranaka, od ljudi koji, nezaraženi stranačkim egoizmom i slobodni od stranačke discipline, nepristrano i samostalno misle o državnim interesima

Nitko nema jednostavan recept. Moj je apel stranačkim liderima da budu manje političari i lideri, a više državnici. Političar misli na sljedeće izbore, državnik na nužne reforme i sudbinu društva. Prestanite s nadmetanjem i junačenjem, bahatim razmetanjima izmišljenim pobjedama i prekrajanjima prošlosti. Biti nepopularan, a zadnja dva mjesta na ljestvici nose isti, nije posljedica vaših bolnih rezova i odlučnih poteza.

”Kad se u strankama ugasi unutrašnji život i one pretvore u mašine za osvajanje vlasti, onda još jedini spas ostaje u neovisnom javnom mnijenju. Politički ideali moraju se stvarati izvan stranaka, od ljudi koji, nezaraženi stranačkim egoizmom i slobodni od stranačke discipline, nepristrano i samostalno misle o državnim interesima.” (Jovanović, 1922.).

Još tekstova ovog autora:

  • Jesu li političari niža vrsta, nedostojna poštovanja?
  • Politički događaj u Kninu je odmicanje od populizma
  • Često osjetim trulež kad se nešto proglasi svetinjom
  • Pitanje što da se radi je zapravo pitanje kako da se radi
  • Hrvatska je talac crnih bilježnica
  • Hrvatska boluje od viška egoizma. Tako je i u strankama
  • SDP-u trebaju nova lica i ideje, ali i ostavke zbog poraza
  • SDP je bio film bez glavnog glumca, jasnog scenarija i promidžbe
  • Politička alkemija sastavljanja vlade
  • Žene nisu nasmiješeni ukras, one biraju i odlučit će izbore

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: POROK PRAVDE Tagged With: HDZ, Josip Kregar, Jovanović, Karamarko, Marx, Michels, Milanović, politika, Porok Pravde, SDP, Split, Vrdoljak, Weber

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT